Portal:Kemija

Izvor: Wikipedija
uredi  

Portal o kemiji

Kemija (starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe) proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari. Kemija se bavi kemijskim elementima i spojevima, koji se sastoje od atoma i molekula, kao i njihovim odnosima.

Prije više od stoljeća, ova se znanost nazivala lučbom. Danas se izraz ludžba (usklađeno s modernim pravopisom) ne upotrebljava.

uredi  

Izdvojeni članak

Alkani su aciklički zasićeni ugljikovodici.

Opća formula homolognog niza alkana je CnH2n+2, a članovi (izuzevši metan) se razlikuju po skupini CH2. Od pentana nadalje, imena im se izvode iz grčkih brojeva uz nastavak -an (pentan, heksan, heptan, oktan, nonan, dekan...).

Fizička svojstva alkana ovise o broju i rasporedu atoma ugljika u molekuli.

Vrelište im raste s porastom relativne molekularne mase, a pada s većim stupnjem razgranatosti lanca.Kao i ostali organski spojevi ne otapaju se u vodi, a dobro se otapaju u organskim otapalima.

Alkani nisu kemijski aktivni - pri standardnim uvjetima ne reagiraju s kiselinama, bazama ni jakim oksidacijskim sredstvima.

Zapaljeni na zraku gore, pri čemu nastaje ugljikov(IV) oksid i voda. Piroliza alkana nastaje kada zagrijavamo alkane bez prisustva zraka. Pri pirolizi metan i etan se razlažu na ugljik i vodik, a ostali alkani na manje organske spojeve. Reagiraju samo s halogenim elementima, i to samo uz prisustvo vidljive svjetlosti. Događa se reakcija supstitucije (zamjene), pri kojoj se atomi vodika zamjenjuju s atomima halogenih elemenata te nastaje odgovarajući halogenovodik.

uredi  

Izabran životopis

John Dalton
John Dalton

Sir Humphry Davy (Penzance, 17. prosinca 1778. - Ženeva, 29. svibnja 1829.) bio je cornwallski kemičar i fizičar.

Postao je poznat po svojim pokusima sa fiziološkim djelovanjem nekih plinova, uključujući "rajski plin" (dušikov oksidul), o kome je postao i ovisan. U nesreći s ekplozivnim dušikovim trikloridom privremeno je izgubio vid. Godine 1801. postao je profesor na Royal Institution of Great Britain te dobio naslov Fellow of the Royal Society, gdje je kasnije bio i predsjednik.

Alessandro Volta je 1800. predstavio bateriju koju je Davy iskoristio za razdvajanje soli na sastavne elemente, što je danas poznato kao elektroliza. Sa više serijski spojenih baterija uspio je 1807. izdvojiti elemente natrij i kalij, a 1808. kalcij, stroncij, barij i magnezij. Također je proučavao kolika je energija pri tome potrebna, što danas spada u područje koje se zove elektrokemija...Pročitaj cijeli članak | Prijašnji izabrani kemičari

uredi  

Izabrana slika

uredi  

Članci

Osnove Znanstvena metodaSI osnovne jediniceZnačajni brojeviAtomOrbitalePeriodni sustav elemenataIzomeriAlotropiIzotopiIon

Elektronska konfiguracijaAtomski radijus i Ionski radijus • Elementarne skupine: S-blok, D-blok, F-blok, P-blokElektronegativnostIonizacijska energijaElektronski afinitet

Kemikalije i odnosi Sustavna imenaKemijska formula (Empirijska formula, Molekulska formula) • Kemijska vezaKemijski polaritetKemijska jednadžbaKemijska reakcijaBoje kemikalija
Kvantitativna kemija molAvogadrova konstantaStehiometrijaTermokemijaHessov zakonKalorimetrija
Stanja tvari Kinetička teorija plinovaIdealni plinFizika čvrstog stanjaOtopineKoncentracija otopina • Koloidna svojstvaKemijska ravnotežaLe Chatelierovo načeloTopljivostUkapljivanjeEfekt zajedničkog iona
Kiseline i baze Teorije reakcija kiselina i bazaJake kiselineSlabe kiselinepH i jačina kiselina • Sustavno imenovanje kiselina i baza • Samo-ionizacija vodeTitracija kiselina-lužina • Redoks-reakcije • Elektrokemija
Kinetika i termodinamika Kemijska kinetikaStope reakcijeSpontani procesiEntalpijaEntropija -- Gibbsova slobodna energijaNuklearna kemijaBiokemija
Povijest kemije AlkemijaPodrijetlo kemijeOtkriće kemijskih elemenataNobelova nagrada za kemiju
Poznati kemičari Marie CuriePierre CurieJohn DaltonJöns Jakob BerzeliusDmitrij Ivanovič MendeljejevAntoine Laurent de Lavoisier • Sir Ernest RutherfordLouis Pasteur • Sir Humphry DavyParacelsusVladimir PrelogLavoslav Ružička
uredi  

Kategorije

uredi  

Periodni sustav elemenata


Skupina → 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18
↓ Perioda
1 1
H

2
He
2 3
Li
4
Be

5
B
6
C
7
N
8
O
9
F
10
Ne
3 11
Na
12
Mg

13
Al
14
Si
15
P
16
S
17
Cl
18
Ar
4 19
K
20
Ca
21
Sc
22
Ti
23
V
24
Cr
25
Mn
26
Fe
27
Co
28
Ni
29
Cu
30
Zn
31
Ga
32
Ge
33
As
34
Se
35
Br
36
Kr
5 37
Rb
38
Sr
39
Y
40
Zr
41
Nb
42
Mo
43
Tc
44
Ru
45
Rh
46
Pd
47
Ag
48
Cd
49
In
50
Sn
51
Sb
52
Te
53
I
54
Xe
6 55
Cs
56
Ba
*
72
Hf
73
Ta
74
W
75
Re
76
Os
77
Ir
78
Pt
79
Au
80
Hg
81
Tl
82
Pb
83
Bi
84
Po
85
At
86
Rn
7 87
Fr
88
Ra
**
104
Rf
105
Db
106
Sg
107
Bh
108
Hs
109
Mt
110
Ds
111
Rg
112
Cn
113
Nh
114
Fl
115
Mc
116
Lv
117
Ts
118
Og

* Lantanoidi 57
La
58
Ce
59
Pr
60
Nd
61
Pm
62
Sm
63
Eu
64
Gd
65
Tb
66
Dy
67
Ho
68
Er
69
Tm
70
Yb
71
Lu
** Aktinoidi 89
Ac
90
Th
91
Pa
92
U
93
Np
94
Pu
95
Am
96
Cm
97
Bk
98
Cf
99
Es
100
Fm
101
Md
102
No
103
Lr


Skupine periodnog sustava

Alkalijski metali1 Zemnoalkalijski metali1 Lantanoidi1,2 Aktinoidi1 Prijelazni metali1
Slabi metali1 Polumetali Nemetali Halogeni elementi3 Plemeniti plinovi3
  1. Alkalijski, zemnoalkalijski, prijelazni metali, lantanoidi, aktinoidi i slabi metali zajedno se zovu kovine.
  2. Lantanoidi, skandij i itrij zajedno nose naziv rijetki zemni metali.
  3. Halogeni elementi i plemeniti plinovi su tekođer nemetali.

Stanje pri normalnom tlaku i sobnoj temperaturi: Atomski brojevi elemenata u plinovitom stanju su crvene boje, elemenata u tekućem stanju zelene, a elemenata u krutom stanju crne boje.

Prirodna svojstva: Elementi s punim okvirom imaju stabilne izotope starije od Zemlje (primordijalni elementi). Elementi s iscrtkanim okvirom nastaju prirodno od drugih elemenata, ali imaju samo izotope s vremenom poluraspada mnogo kraćim od starosti Zemlje pa se mogu naći tek u radioaktivnim rudama. Elementi s istočkanim okvirom su umjetni elementi.

Ostali portali na Hrvatskoj Wikipediji
Biologija Europa Film Fizika Francuska Glazba Hrvatska Kemija Kršćanstvo
Likovna
umjetnost
Nogomet Njemačka Povijest Šport Zemljopis Zrakoplovstvo Widra Životopis