Portal:Kemija

uredi   Portal Kemija Kemija (starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe) proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari. Kemija se bavi kemijskim elementima i spojevima, koji se sastoje od atoma i molekula, kao i njihovim odnosima. Prije više od stoljeća, ova se znanost nazivala lučbom. Danas se izraz ludžba (usklađeno s modernim pravopisom) ne upotrebljava. uredi   Izdvojeni članak Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima. To je jedna od pet Nobelovih nagrada ustanovljenih oporukom Alfreda Nobela iz 1895. godine, a koje se dodjeljuju za izuzetne doprinose u kemiji, fizici, književnosti, fiziologiji ili medicini te za doprinos svjetskom miru. Prvu je Nobelovu nagradu za kemiju 1901. dobio nizozemski kemičar Jacobus Henricus van 't Hoff, "za otkriće zakona kemijske dinamike i osmotskog tlaka u otopinama". Nagrada se tradicionalno dodjeljuje u Stockholmu na godišnjicu Nobelove smrti, 10. prosinca. Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za kemiju su Venkatraman Ramakrishnan (1/3 nagrade), Thomas Arthur Steitz (1/3 nagrade) i Ada E. Yonath (1/3 nagrade), "za proučavanje strukture i funkcije ribosoma". Dosadašnji hrvatski dobitnici Nobelove nagrade za kemiju su: 1939. - Lavoslav (Leopold) Ružička (1/2 nagrade) - "za rad na polimetilenima i višim tarpenima" - nagradu je podijelio sa njemačkim kemičarom Adolfom Friedrichom Johannom Butenandtom (1/2 nagrade) - "za rad sa seksualnim hormonima" 1975. - Vladimir Prelog (1/2 nagrade) - "za proučavanje stereokemije organskih molekula i reakcija" - nagradu je podijelio sa australskim kemičarom Johnom Warcupom Cornforthom (1/2 nagrade) - "za rad na stereokemiji enzimsko-kataliziranih reakcija" Pročitaj cijeli članak | Prijašnji izdvojeni članci uredi   Izabran životopis Zlata Bartl (Sarajevo, BiH, 20. veljače 1920. - Koprivnica, 30. srpnja 2008.), bosanskohercegovačko-hrvatska znanstvenica, tvorac začina Vegeta koji proizvodi Podravka iz Koprivnice. Zlata Bartl je u Sarajevu završila osnovnu školu i gimnaziju. Poslije velike mature odlazi na studij u Zagreb, gdje na prirodoslovnom fakultetu diplomira kemiju, fiziku, matematiku i minerologiju. Poslije diplome vraća se u Sarajevo. 1956. godine odlazi u Koprivnicu i tu počinje njen znanstveni rad. Bila je još kao dijete zaljubljenica u kemiju. U Podravkinom laboratoriju nastavlja sa svojim radom, a na njezinu inicijativu 1957. počinje proizvodnja dehidratiziranih juha, a 1959. i proizvodnja "Vegete". Preminula je 30. srpnja 2008. godine u koprivničkoj Općoj bolnici nakon duge i teške bolesti. Veljača 2010. godine je 90. obljetnica rođenja ove znanstvenice. Pročitaj cijeli članak | Prijašnji izabrani kemičari uredi   Izabrana slika Kristal kalcijevog oksida (CaO). --Galerija-- uredi   Arhiva Prijašnji izdvojeni članci Arhiva sadrži prijašnje izdvojene članke od osnutka portala. Prijašnji izabrani kemičari Arhiva sadrži prijašnje izabrane kemičare od osnutka portala. Galerija izabranih slika Arhiva sadrži galeriju izabranih slika od osnutka portala. Ovim su predloškom označeni izdvojeni članci, kemičari i slike na njihovim stranicama za razgovor. uredi   Kategorije Kemija Kemičari U izradi, Kemija Kemija po godinama Kemijski predlošci Alkemija Analitička kemija Astrokemija Biokemija Eterična ulja Fizikalna kemija Fizikalna svojstva Kemijska svojstva Kemijske tvari Kemijske veze Kemijski spojevi Kozmetika Kristalografija Materijali Metalurgija Nuklearna kemija Opća kemija Organska kemija Periodni sustav elemenata Pirotehnika Plinski zakoni Prevlaka metala Stehiometrija Znanost o materijalima uredi   Članci Osnove Znanstvena metoda • SI osnovne jedinice • Značajni brojevi • Atom • Orbitale • Periodni sustav elemenata • Izomeri • Alotropi • Izotopi • Ion Elektronska konfiguracija • Atomski radijus i Ionski radijus • Elementarne skupine: S-blok, D-blok, F-blok, P-blok • Elektronegativnost • Ionizacijska energija • Elektronski afinitet Kemikalije i odnosi Sustavna imena • Kemijska formula (Empirijska formula, Molekulska formula) • Kemijska veza • Kemijski polaritet • Kemijska jednadžba • Kemijska reakcija • Boje kemikalija Kvantitativna kemija mol • Avogadrova konstanta • Stehiometrija • Termokemija • Hessov zakon • Kalorimetrija Stanja tvari Kinetička teorija plinova • Idealni plin • Fizika čvrstog stanja • Otopine • Koncentracija otopina • Koloidna svojstva • Kemijska ravnoteža • Le Chatelierovo načelo • Topljivost • Ukapljivanje • Efekt zajedničkog iona Kiseline i baze Teorije reakcija kiselina i baza • Jake kiseline • Slabe kiseline • pH i jačina kiselina • Sustavno imenovanje kiselina i baza • Samo-ionizacija vode • Titracija kiselina-lužina • Redoks-reakcije • Elektrokemija Kinetika i termodinamika Kemijska kinetika • Stope reakcije • Spontani procesi • Entalpija • Entropija -- Gibbsova slobodna energija • Nuklearna kemija • Biokemija Povijest kemije Alkemija • Podrijetlo kemije • Otkriće kemijskih elemenata • Nobelova nagrada za kemiju Poznati kemičari Marie Curie • Pierre Curie • John Dalton • Jöns Jakob Berzelius • Dmitrij Ivanovič Mendeljejev • Antoine Laurent de Lavoisier • Sir Ernest Rutherford • Louis Pasteur • Sir Humphry Davy • Paracelsus • Vladimir Prelog • Lavoslav Ružička uredi   Periodni sustav elemenata Skupina → 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 ↓ Perioda 1 1 H 2 He 2 3 Li 4 Be 5 B 6 C 7 N 8 O 9 F 10 Ne 3 11 Na 12 Mg 13 Al 14 Si 15 P 16 S 17 Cl 18 Ar 4 19 K 20 Ca 21 Sc 22 Ti 23 V 24 Cr 25 Mn 26 Fe 27 Co 28 Ni 29 Cu 30 Zn 31 Ga 32 Ge 33 As 34 Se 35 Br 36 Kr 5 37 Rb 38 Sr 39 Y 40 Zr 41 Nb 42 Mo 43 Tc 44 Ru 45 Rh 46 Pd 47 Ag 48 Cd 49 In 50 Sn 51 Sb 52 Te 53 I 54 Xe 6 55 Cs 56 Ba * 72 Hf 73 Ta 74 W 75 Re 76 Os 77 Ir 78 Pt 79 Au 80 Hg 81 Tl 82 Pb 83 Bi 84 Po 85 At 86 Rn 7 87 Fr 88 Ra ** 104 Rf 105 Db 106 Sg 107 Bh 108 Hs 109 Mt 110 Ds 111 Rg 112 Cn 113 Nh 114 Fl 115 Mc 116 Lv 117 Ts 118 Og * Lantanoidi 57 La 58 Ce 59 Pr 60 Nd 61 Pm 62 Sm 63 Eu 64 Gd 65 Tb 66 Dy 67 Ho 68 Er 69 Tm 70 Yb 71 Lu ** Aktinoidi 89 Ac 90 Th 91 Pa 92 U 93 Np 94 Pu 95 Am 96 Cm 97 Bk 98 Cf 99 Es 100 Fm 101 Md 102 No 103 Lr Skupine periodnog sustava Alkalijski metali1 Zemnoalkalijski metali1 Lantanoidi1,2 Aktinoidi1 Prijelazni metali1 Slabi metali1 Polumetali Nemetali Halogeni elementi3 Plemeniti plinovi3 Alkalijski, zemnoalkalijski, prijelazni metali, lantanoidi, aktinoidi i slabi metali zajedno se zovu kovine. Lantanoidi, skandij i itrij zajedno nose naziv rijetki zemni metali. Halogeni elementi i plemeniti plinovi su tekođer nemetali. Stanje pri normalnom tlaku i sobnoj temperaturi: Atomski brojevi elemenata u plinovitom stanju su crvene boje, elemenata u tekućem stanju zelene, a elemenata u krutom stanju crne boje. Prirodna svojstva: Elementi s punim okvirom imaju stabilne izotope starije od Zemlje (primordijalni elementi). Elementi s iscrtkanim okvirom nastaju prirodno od drugih elemenata, ali imaju samo izotope s vremenom poluraspada mnogo kraćim od starosti Zemlje pa se mogu naći tek u radioaktivnim rudama. Elementi s istočkanim okvirom su umjetni elementi. Ostali portali na Hrvatskoj Wikipediji                                     Biologija Europa Film Fizika Francuska Glazba Hrvatska Kemija Kršćanstvo                                     Likovna umjetnost Nogomet Njemačka Povijest Šport Zemljopis Zrakoplovstvo Widra Životopis

Purge server cache