Portal:Likovna umjetnost/Izabrana biografija/2007.

Izvor: Wikipedija

Francisco Goya (8. prosinca 2006. - 12. prosinca 2006.)

Francisco José de Goya y Lucientes
Francisco José de Goya y Lucientes

Francisco José de Goya y Lucientes (Fuendetodos, Španjolska, 30. ožujka 1746. - Bordeaux, Francuska, 16. travnja 1828.), španjolski slikar i graver.

Bio je najvažniji europski umjetnik svoga doba koji je izvršio ogroman utjecaj u evoluciji slikarstva. Njegovi se zadnji radovi smatraju pretečom impresionizma.

Rođen je, u malom mjestu Fuendetodos, kao četvrto dijete, a drugi sin, od oca José de Goya i majke Gracie Lucientes. Kao dijete provodio je vrijeme u radionici svoga oca pozlatara koji je htio da ga on i naslijedi u tome zvanju, ali ipak se je odlučio za zvanje slikara. U Zaragozi je s 14 godina učio od prijatelja svoga oca, slikara Joséa Luzana, koji je u umjetničkim krugovima bio poznatiji kao učitelj nego kao autor. Krajem 1769. godine, u potrazi za nadahnućima, odlazi na putovanje u Italiju, o kojem se malo zna. Između ostalih gradova, posjećuje Rim, Veneciju, Genovu i Parmu, u kojoj, početkom 1771. godine, osvaja drugu nagradu na lokalnom slikarskom natječaju, slikom naziva Hanibal prelazeći Alpe (španj. Anibal cruzando los Alpes), a o čijoj se sudbini danas ne zna ništa. 1771. je bila i godina njegova povratka u domovinu, točnije Zaragozu, gdje po prvi puta ostvaruje radove, religiozne tematike, s razvijenim stilom, po kojima se dalo naslutiti njegovo umijeće.

Vjenčao se 25. srpnja 1973, sa Josefom Bayeu, sestrom Francisca Bayeua jednog od najutjecajnijih slikara u Madridu, koji je svoj utjecaj imao zahvaliti poznanstvu s prgavim nijemcem Antonom Rafaelom Mengsom, tada prvim slikarom španjolskog kralja Karla III.

Više ...




Salvador Dalí (12. prosinca 2006. - 15. prosinca 2006.)

Mladi Salvador Dali
Mladi Salvador Dali

Salvador Dalí (Figueres, 11. svibnja 1904. – Torre Galaeta, 23. siječnja 1989.) je bio španjolski slikar, pisac, dizajner i autor filmova. Bio je jedan od ključnih ličnosti u nadrealističkom pokretu (vidi Nadrealizam), i njegov enormni talent za samo-publicitet učinio ga je slavnim u svijetu.

Isprva je bio futurist i kubist, a poslije jedan od najistaknutijih nadrealista. Kombiniranjem najheterogenijih detalja, koji su često dani u prostorno deformiranim odnosima, ali slikani realističnim načinom, konstruira iracionalan i sablastan svijet vizija iz grozničavih snova i halucinacija ("Postojanost pamćenja", "Žirafa u plamenu", "Gala", "Mekana konstrukcija s kuhanim grahom - predosjećaj Građanskog rata", "Posljednja večera").

Ilustrirao je Dantea i Cervantesa. U svojim knjigama ("Tajni život Salvadora Dalija") i konferensama isticao je bez rezerve "veličinu svoga genija". S Luisom Buñuelom snimio je avangardističke filmove "Andaluzijski pas" i "Zlatno doba", a radio je i uspjele inscenacije i kostime za balete.

Više ...




Leonardo da Vinci (15. prosinca 2006. - 17. prosinca 2006.)

Leonardo da Vinci
Leonardo da Vinci

Leonardo da Vinci (selo Vinci, Toscana, Italija, 15. travnja 1452. - zamak Clos-Lucé, Amboise, Francuska 2. svibnja 1519.) talijanski slikar, arhitekt, izumitelj, glazbenik, kipar, pripovjedač, matematičar i inženjer.

Ukratko - najveći genij renesanse, čovjek koji utjelovljuje renesansni ideal svestrana čovjeka - višestruko nadarena čovjeka neutažive znatiželje i žudnje za novim spoznajama. Samo jednostavno nabrajanje njegovih neumjetničkih interesa graniči s neshvatljivim: anatomija, botanika, kartografija, geologija, matematika, aeronautika, optika, mehanika, astronomija, hidraulika, akustika, niskogradnja, tehnika proizvodnje oružja, planiranje gradova.

Njegova djela "Posljednja večera" (1495-97) kao i "Mona Lisa" (1503-06) spadaju među najpopularnije i najutjecajnije slike renesanse, dok njegovi spisi odražavaju duh znanstvenog istraživanja i mehaničke inventivnosti koja je bila stoljećima ispred svoga vremena. Jedinstvena slava koju je Leonardo uživao u svom životu i to, filtrirana i očišćena od strane povijesnog kriticizma, ostala je neokaljana do današnjeg dana bazirana na jednakoj unikatnoj univerzalnosti njegova duha. Leonardova univerzalnost je više no višestruka. Istina, u vrijeme renesanse i perioda humanizma, višestrukost je bila visoko postavljena kvaliteta; ali nije bila bez razloga rijetka. Mnogi drugi dobri umjetnici su je posjedovali. Leonardova univerzalnost, s druge strane, bila je spiritualna snaga, isključivo njegova, koja je generirala u njemu neograničenu žudnju za znanjem i koja je vodila njegova razmišljanja i ponašanje.

Više ...




Henri Matisse (17. prosinca 2006. - 27. prosinca 2007.)

Henri Matisse u svibnju 1933.
Henri Matisse u svibnju 1933.

Henri Matisse (Le Cateau-Cambrésis, 31. prosinca 1869. - Nice, 3. studenoga 1954.), francuski slikar, grafičar, kipar i dekorater

Napustio je pravnu karijeru i s 22 godine otišao u Pariz učiti slikarstvo u ateljeu Gustava Moreaua u čijoj se radionici okupila gotovo većina tadašnjih mladih slikara koji su poslije činili pokret fovizma. Uz Matissea, bili su tu i André Derain, Maurice de Vlaminck, Georges Braque, Raoul Dufy i mnogi drugi. Taj naraštaj slijedio je prije svega svoj instinkt.

Od impresionističkog luminizma putovalo se u područje čistog kolorita. Nastup mladih slikara izazvao je negodovanje i šire publike i kritičara. Dočekivali su ih s porugom kao što su bili dočekivani svi novatori francuske umjetnosti. Fovizam je kao pokret trajao samo nekoliko godina. Nakon toga članovi skupine počeli su slijediti i druge pravce. Najznačajnija Matisseova slika toga razdoblja je kompozicija Ples . Već u tom djelu dolaze do izražaja bitna svojstva Matisseova opusa, plošni tretman, zatvorene obojene površine bez tonskih prijelaza te izrazit smisao za pokret i krivulju što se postupno preobražava u arabesku. U intimnom interijeru likovi su prikazani s vazama i cvjetnim aranžmanima te bogatom šarenom tapetom koja ih uokviruje. Potaknuti su putovanjima u Maroko kao i egzotičnim krajolicima iz Tangera. Svjetski ugled Matisse stječe u Njemačkoj i Americi, a osobito u...

Više ...




Edgar Germain Hilaire Degas (27. prosinca 2006. - 3. veljače 2007.)

Edgar Germain Hilaire Degas (Pariz, 19. lipnja 1834. - Pariz, 26. rujna 1917.), francuski slikar, grafičar i kipar

Isprva je slikao historijske teme i portrete u ulju, a 70-ih godina počeo je raditi u pastelu i temperi. Zanima ga prije svega pokret tijela, koji je prikazivao točno i realistički, a pritom su na njega utjecali japanski drvoresci (Utamaro i Hokusaj). Motive je tražio na konjskim trkalištima i u kazalištu, a oko 1872. počeo je crtati i slikati plesačice. Izlagao je s impresionistima, a poslije u salonu. Izradio je niz bakropisa, litografija, a bavio se i sitnom plastikom.

Godine 1865. neki od njegovih radova izloženi su u Salonu (službena umjetnička izložba na akademiji Lijepih umjetnosti u Parizu). Sljedećih pet godina nekih od njegovih radova koji su bili izloženi u Salonu postupno su bili prihvaćeni u Svijetu konvecionalne umjetnosti. Poznat je po slikama konja i plesačica, počeo je sa povijesnom slikom kao što su Mladi Spartanci. U svojoj ranoj karijeri slikao je i portrete u kojima je uspio prikazati jake karakterne osobine portretiranih. Kroz svoje slikarstvo mnogo se više zanimao za teme iz realnog života nego za povijesne i mitološke teme. Godine 1870. izbio je Francusko – Pruski rat i Degas je stupio u Nacionalnu gardu, branio je Pariz te mu je ostalo malo vremena za slikanje. Kroz rat otkriven mu je problem s očima što ga je tijekom života jako brinulo. Nikad se nije ženio te je svoje posljednje godine svog života proveo skoro slijep, besciljno lutajući ulicama Pariza, dok nije umro 1917...

Više ...




Giotto di Bondone (3. veljače 2007. - 2. travnja 2007.)

Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci
Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci

Giotto di Bondone, znan samo i kao Giotto, ( Firenca, 1267. – Firenca, 8. siječnja 1337.) bio je slavni talijanski slikar. Smatra se jednim od glavnih prethodnika talijanske renesanse

Kroz razne izvore se otkrilo da je Giotto odrastao kao sin kovača u okolici Firence. Većina stručnjaka smatra da je Giotto bilo njegovo stvarno ime, no neki vjeruju i da je to samo skraćenica od Ambrogio (Ambrogiotto) ili Angelo (Angeliotto).

O njegovom životu svjedoči 1450. napisan spisak „Commentarii“ (priče o umjetnicima) kojeg je napisao Lorenzo Ghibertis, a koji se je u 16. stoljeću ponovno objavio od Giorgija Vasarija te je stekao veliku popularnost. Tamo se govori da je Giotto odrastao u siromašnim uvjetima ali da ga je jednog dana otkrio slikar Cimabue dok je crtao na kamenu čuvajuči ovce. Navodno je Giotto kao dječak tako vjerno slikao mrave da se čak i veliki Cimbaue začudio. Vjerojatno je stoga Giotto postao njegov učenik. Ubrzo je dobio prve ponude po Firenci, a papa Benedikt XII. ga je pozvao u Rim, gdje je radio 10 godina.

Giottovo glavno djelo je veliki ciklus freska u kapeli Cappella degli Scrovegni u Padovi, koji sadrži preko 100 scena iz života Marije i Isusa, te koji je nastao od 1304. do 1306. Jedna slavna scena iz ciklusa je ona u kojoj Sveta tri kralja koja promatraju zvijezdu koja liči na komet. Poznata je i „Ognissanti“ Sveta Marija. Zanimljivo, plavu boju je u tom ciklusu slabo koristio, vjerojatno stoga je teško bilo proizvesti plave pigmente...


Više ...




Tjedan 14

René François Ghislain Magritte (Lessines, 21. studenog 1898. – Bruxelles, 15. kolovoza 1967.) je bio belgijski surealni umjetnik i slikar. Znan je po velikom broju bizarnih, pametnih i zabavnih slika.

René Magritte se rodio u gradu Lessines u Belgiji 1898. Imao je dva mlađa brata, Raymonda i Paula. Njegova obitelj se preselila u Chatelet gdje je s 12 godina počeo slikati. Kada je imao 14 godina, njegova majka je počinila samoubojstvo utopivši se u rijeci Sambre. Magrite je bio prisutan kada je njen leš izvučen iz vode, a prizor njegove majke koja pluta i čija haljina prikriva njeno lice postao je slavan u njegovoj amant seriji. Studirao je na akademiji Royale des Beaux-Arts u Bruxellesu dvije godine sve do 1918. Tijekom tog vremena je upoznao Georgette Berger s kojom se udao 1922.

Magritte je radio u tvornici tapeta te je bio dizajner plakata i reklama sve do 1926. kada je dobio ugovor s galerijom la Centaure in Bruxellesu te dobio mogućnost slikati cijelo vrijeme. 1926. je proizveo svoju prvu surealnu sliku, “Le jockey perdu”, te održao svoju prvu izložbu godinu dana kasnije, koja je pak bila neuspjeh. Razočaran, preselio se u Pariz gdje se sprijateljio s Andréom Bretonom i upustio u surealnu grupu. Kada se galerija zatvorila njegov ugovor je završen te se vratio u Bruxelles te radio u reklamiranju. 1928. mu je umro otac...


Više ...




Tjedan 15

Gustav Klimt
Gustav Klimt

Gustav Klimt (Beč,14. srpnja 1862. – Beč, 6. veljače 1918.), austrijski slikar.

Kroz razne izvore se otkrilo da je Giotto odrastao kao sin kovača u okolici Firence. Većina stručnjaka smatra da je Giotto bilo njegovo stvarno ime, no neki vjeruju i da je to samo skraćenica od Ambrogio (Ambrogiotto) ili Angelo (Angeliotto).

Život Gustava Klimta podudara se sa zlatnim dobom Beča s kraja stoljeća. Bilo je to vrijeme umjetničke obnove i umjetničkog bunta te rađanje modernizma. Nova umjetnost art nouveau donosi svoje samosvjesne i dekadentne pravce u slikarstvu i literaturi, kroz koje se provlačila snažna opčinjenost erotikom. Bio je to Freudov Beč, koji je izvana još bio u duhu viktorijanskog morala, ali neobuzdano ponašanje bila je glavna tema dana. Bečka zanesenost erotikom našla je u Klimtu velikog pjesnika. Ni jedan drugi umjetnik nije tako slavio Erosa, a iznad svega žene, kao muze vampa i konačnog ispunjenja svrhe života.

Njegovo slikarstvo ispunjeno je naturalističkim prikazima erotskog i težnjom da platna ispuni sjajnim zamršenim dekoracijama. U njegovim najpoznatijim radovima, kao što je Poljubac, osjećaji i dekorativna prekomjernost sjedinjeni su na veličanstveni način...


Više ...




Tjedan 16

Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci
Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci

Henri Marie Raymond de Toulouse-Lautrec-Monfa (Albi, 24. studenog 1864. - Malrome, 9. rujna 1901.), francuski slikar i grafičar.

Od djetinjstva je bio invalid, zakržljalih nogu uslijed pada s konja, te osuđen na nepokretnost crta i slika najviše životinje. Od 1883. studirao je u Parizu, no na njega utječu impresionisti, pasteli Edgara Degasa i japanski višebojni drvorezi.

U krugu boema na Montmarttreu stalan je posjetitelj kavana, kabareta, cirkusa i javnih kuća. Opčinjen pokretom, crta likove konja, igrača, igračica i akrobata, ali njegov lucidan duh ispunjen gorčinom utječe da ih svojim oštrim potezima hvata u trenutku kada dobivaju neobičan, groteskni izgled.

Lautrec nas uvlači i u svijet žena iz javne kuće. U njihovim portretima naglašava ono što je osobno u držanju ili igri svake od njih. Crtajući taj svijet i polusvijet ostvaruje kroniku alkoholiziranoga, erotičnoga i morbidnog ambijenta pariškog fin-de-sieclea. Oko 1893. godine počinje rad na višebojnoj litografiji, izvodeći portrete i karikature, a posebno plakate (prva djela visoke likovne vrijednosti u ovoj struci), s figurama varijetetskih artista. Umro je...


Više ...




Tjedan 17

Amedeo Modigliani (12. srpnja 1884., Livorno, Italija - 24. siječnja 1920., Pariz), talijanski slikar židovskog podrijekla.

Modigliani je rođen kao četvrto i najmlađe dijete u siromašnoj obitelji. Zbog toga je njegova majka prevodila poeziju i davala privatne poduke. 1898. se je Modigliani razbolio od tifusa. Nakon oporavka bilo mu je omogućeno napustiti školu i pohađati satove crtanja i slikanja u umjetničkoj Akademiji u Livornu.

Krajem 1900. njegovo se zdravstveno stanje pogoršalo, obolio je od tuberkuloze te je proveo zimu u Napulju, na Capriju i u Rimu. 1906. je Modigliani išao u Pariz gdje uvježbava crtanje osoba u Académie Colarossi. Upoznaje njemačkog umjetnika Meidnera koji opisuje Modiglianija kao posljednji pravi boem. 1907. je Modigliani našao svog prvog mecenu- Paul Alexandre. Preko njega je on upoznao i Brancusija, jednog od najvećih kipara XX. st. U tom razdoblju pa sve do I. svj. rata Modigliani izrađuje uglavnom kamene skulpture inspirirane afričkom umjetnošću. 1910. upoznaje Annu Achmatovu s kojom će imati žestoku aferu...


Više ...




Tjedan 18

Vincent van Gogh (Zundert, 30. ožujka 1853. - Anvers-sur-Oise, 29. srpnja 1890.), nizozemsko-flamanski slikar, grafičar i crtač

Sedam je godina proživio kao namještenik u Haagu, a zatim je poslan u podružnicu Goupila u London (1873-76). U toj je trgovini slika dobio ne samo uvid u slikarstvo, već se i sam zagrijao za slikanje te nastojao da postane slikar. Prvi Van Goghovi crteži nastaju pod utjecajem idealista J.- F. Milleta u Belgiji. 1881. upoznaje se sa slikarom A. Mauveom, a taj ga poznati slikar bodri, upućuje i prvi mu daje savjete kako bi trebao postupiti likovnim rješavanjima. Nakon kratkog boravka u Haagu odlazi u Brabantu. U njegovom se lik. izrazu tada počinje sve više i sve jasnije stavljati značajna crta humanitarne zanesenosti. Gogh se strastveno obraća prikazivanju života seljaka i radnika, koji se pate i muče na svojoj zemlji, da bi joj u svojoj bijedi istrgli nasušni hlijeb. U tome razdoblju radi tamne male slike, gotovo sve u crnom. Te su slike blijede izražajne, a uz to brutalne do karikature. Svi su ti tipovi sumorni, i oni nacrtani i oni naslikani. Slikala ih je i crtala svijest osjetljive ćudi, koja je u životu od rana osjećala izolaciju i tjeskobu i redom proživljavala krize. Usred svih tih kriza i protuslovlja odlučuje se Gogh uporno i upravo strastveno za slikarstvo. Van Gogh čitavo vrijeme strastveno crta kao fanatični autodidakt koji istovremeno i traži i prima savjete sa svih strana. Štoviše, tri mjeseca boravi na akademiji u Antwerpenu, da bi nadoknadio svoje nedostatke u crtanju. No njegova ga je nemirna priroda tjerala u Pariz, kamo ga je zvao brat Théo...


Više ...




Tjedan 19

Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni (Caprese Michelangelo, 6. ožujka 1475. - Rim, 18. veljače 1564.) je bio renesansni slikar, arhitekt i pjesnik.

Michelangelo di Lodovico Buonarotti Simoni je rođen 6. ožujka 1475. u mjestu Kapreze u Toskani, koju napušta još u djetinjstvu. Odrastao je u Firenci, gdje je veliki utjecaj za njegovo potvrđivanje kao umjetnika imao atelje braće Ghirlandaio. Michelangelo je, pored Leonarda da Vincija, jedan od najinspirativnijih umjetnika talijanske kasne renesanse, kao i svijeta umjetnosti općenito, s uzorom u svom prethodniku Donatellu.

Michelangelo je bio sin osiromašenog firentinskog plemića. Pošto je završio šegrtovanje u ateljeu slikara Girlandama, stupio je u školu Lorenca de Medicija kojom je rukovodio Bertoldo, gdje je stvarao djela kojima se pokušao nadmetati s antičkim ostvarenjima. Njega opisuju kao genija božanskog nadahnuća, nadljudske moći, koja je podarena samo malom broju rijetkih pojedinaca i koja djeluje preko njihove osobe. U trinaestoj godini započinje umjetnički put na kojem će slijediti jedino neograničenu snagu vlastitoga duha...


Više ...




Tjedan 20

Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci
Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci

Marc Chagall (pravim imenom Mojša Zacharavič Šahałaŭ, Vitebsk, Bjelorusija 7. srpnja 1887. - Saint-Paul-de-Vence, 29. ožujka 1985.), bjeloruski slikar židovskog podrijekla.

Rođen je kao najstariji sin od devetero djece u siromašnoj obitelji. 1907. je započeo studij na Carskoj školi za lijepe umjetnosti u St. Petersburgu. U listopadu 1909. je u kući neke prijateljice u Vitebsku upoznao Bellu Rosenfeld u koju se zaljubio. Nakon studija je već počeo sticati ugled, kada mu je darežljivi pokrovitelj Max Vinaver osigurao stedstva kako bi se nastanio u Parizu, tada neprimjepornom umjetničkom središtu zapadnog svijeta. Zajedno s Picassom, Bracqueom i ostalim, sada legendarnim ličnostima (kubizam i njegovi izdanici promijenili su likovnu umjetnost iz temelja), Chagall je tijekom svojih pariških godina i poslije upotrebljavao moderne tehnike, iako nikada nije napustio osobni izraz koji je već bio izgradio.

Pariz je za Chagalla postao "drugi Vitebsk" i on se gotovo sigurno namjeravao ondje stalno nastaniti. No 1914., dok je bio u posjetu Rusiji, buknuo je Prvi svjetski rat te se više nije mogao vratiti. Godine 1915. oženio se Bellom Rosenfeld, svojom zaručnicom od 1909. veličajući njihovu ljubav u znamenitom nizu djela koje je nastavio slikati čak nakon njezine smrti, trideset godina poslije. U međuvremenu, preživio je rat radeći u Uredu za ratno gospodarstvo, dapače nakon Oktobarske revolucije 1917. bio je komesar za lijepu umjetnost u Vitebsku...

Više ...




Tjedan 21

Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci
Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci

Eadweard Muybridge (9. travnja 1830. - 8. svibnja 1904.) bio je fotograf porijeklom iz Britanije, poznat prvenstveno po ranom korištenju višestrukih fotoaparata da uhvati kretanje, te po zoopraksiskopu, uređaju za projiciranje pokretnih slika koji se koristio prije današnje celuloidne filmske trake.

Muybridge se rodio kao Edward James Muggeridge u engleskom gradu Kingston-on-Thames. Smatra se da je promijenio ime prema kralju Eadweardu kako je napisano na podnožju krunidbenog kamena u Kingstonu, koji je tamo ponovo podignut 1850. Muggeridge je postao Muygridge i zatim Muybridge nakon što se preselio u SAD početkom 1850-ih.

Muybridge je 1855. stigao u San Francisco i počeo raditi kao izdavački agent i knjižar. Počeo se zanimati za fotografiju, čemu je najviše pomogao dugi oporavak u Engleskoj nakon što je 1860. zamalo poginuo u nesreći kočije. Vratio se u San Francisco 1866. i zaposlio se u mjesnoj fotografskoj radnji. Neki tvrde da je pomagao fotografu krajolika Carletonu Watkinsu, ali to nije potvrđeno.

Za Muybridgea se prvi put čulo 1867., kad je objavio fotografije Yosemitea i San Francisca. Ubrzo se proslavio svojim fotografijama krajolika, koje su slavile veličanstvo i prostranstvo Divljeg zapada. Slike je objavljivao pod pseudonimom "Helios". Ljeti 1868. Muybridge je dobio narudžbu da fotografira ekspediciju američke vojske na netom kupljenu Aljasku...


Više ...




Tjedan 22

Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci
Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci

Jean Baptiste Siméon Chardin (Pariz, 2. studenog 1699. - Pariz, 6. prosinca 1779.), francuski slikar, jedan od najvećih slikara cvijeća, voća i karakternih figura.

Chardin je opsjednutošću velikim povijesnim prizorima i veličanstvenim portretima već unaprijed bio obilježen kao slikar drugoga reda. No, ubrzo je tu klasifikaciju pretvorio u vlastitu prednost postavši veoma popularan u građanskom staležu.

Već se samim odabirom tema, genre-scena, mrtve prirode i portreta bitno suprotstavlja pomodnoj maniri aristokrata kasnoga baroka i rokokoa slikajući domaćinske, građanske intimne interijere s likovima u zatvorenim i tamnim prostorima ili pak mnogobrojne mrtve prirode s najraznolikijim bogatstvom sadržaja: od Lule i vrčeva do Bakrenog kotla, Kolača ili pak Raže i Zeca. Odslikati psihički izraz modela bio je jedan od osnovnih zahtjeva realističkoga Chardinova portreta, najčešće dijela neke komorne scene ili prikaza u interijeru. Upravo intimnost tih kompozicija osnovna je odlika Chardinova slikarstva. ..


Više ...




Tjedan 23

Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci
Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci

Gian Lorenzo Bernini (Giovanni Lorenzo Bernini) (Napulj, 7. prosinca 1598. - Rim, 28. studenog 1680.) je bio talijanski kipar, graditelj i slikar; glavni predstavnik baroka u Rimu i jedan od najznačajnijih baroknih umjetnika uopće.

Prvu pouku o umjetnosti primio je od oca Pietra, koji je također bio poznati maniristički umjetnik; obojici je pokrovitelj bio kardinal Scipione Borghese. Rana Gian Lorenzova djela bila su nadahnuta helenističkim skulpturama, i mitologija je čest motiv njegovih radova s početka XVII. stoljeća. Godine 1620. radi poprsje pape Pavla V., a četiri godine kasnije je na svom prvom graditeljskom zadatku - veličanstvenom baldahinu ([1]) iznad glavnog oltara Bazilike sv. Petra. Uskoro je imenovan glavnim arhitektom za sve radove na Bazilici, u kojoj je sam izradio nadgrobne spomenike papama Urbanu VIII. ([2]) i Aleksandru VII. ([3]). Od ostalih njegovih djela u Bazilici značajna je Katedra sv. Petra, okružena kipovima četvorice crkvenih naučitelja ([4]).

Među ostalim poznatim Berninijevim kipovima...


Više ...




Tjedan 24

Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci
Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci

Franz Marc (München, 8. veljače 1880. - Verdun, 4. ožujka 1916.) jedan je od najvažnijih predstavnika njemačkog ekspresionističkog slikarstva.

Studirao na minhenskoj Akademiji likovnih umjetnosti. Godine 1903. i 1907. proveo je određeno vrijeme u Parizu, gdje je otkrio veliku bliskost s radom Vincenta van Gogha. Marc je razvio važno prijateljstvo s umjetnikom Augustom Mackeom tijekom 1910.godine. 1911.godine je zajedno s Mackeom, Vasilijem Kandinskim i drugima, osnovao umjetničku grupu «Plavi jahač»("Der Blaue Reiter"). F.Marc je neke od svojih radova prikazao na prvoj izložbi Plavog jahača na izložbi u Minhenu tijekom prosinca 1911./siječnja 1912.godine. Izložba je predstavljala vrhunac njemačkog ekspresionizma a također je prikazana i u Berlinu, Kölnu, Hagenu i Frankfurtu.

Godine 1912. Franz Marc je susreo R. Delaunaya, čiji su kolorizam i futurizam bili vrlo bitni za rad F. Marca. Uslijed ovih utjecaja, njegovo je slikarstvo postalo pročišćenije i apstraktnije...


Više ...




Tjedan 25

Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci
Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci

Paul Cézanne (Aix-en-Provence, 19. siječnja 1839. - Aix-en-Provence, 22. listopada 1906.), francuski slikar

Učio je pravo i radio u očevoj banci. U početku u slikarstvu samouk, a potom je studirao u Parizu. U ranoj fazi je pod utjecajima baroka i romantizma, a kasnije Maneta i impresionizma. Ostavivši opus od 1634 djela, od toga 805 slika, može se reći da, osim nadrealista, nema u prvoj polovici 19. stoljeća nijednoga slikara koji nije neki dužnik tom samotniku iz Aixa.

Često je nazivan ocem modernoga slikarstva ili praocem nove umjetnosti. Težeći sintezi oblika i tonova, oblik je sveo na prvotne plošnine koje svojim odnosima i tonskim skalama ostvaruju prostorni raspon i volumen oblika.

Pri tom se držao vlastite premise da je u prirodi sve oblikovano prema geometrijskim likovima kugle, valjka i stošca i da ju je stoga jedino tako moguće objektivno prikazati. Pod utjecajem Monetova impresionizma dolazi do spozanje da je bit slikarstva u ostvarivanju plastične egzistencije objekta, pa modificirajući...


Više ...




Tjedan 26

Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci
Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci

Alessandro di Mariano Filipepi, ili bolje poznat kao Sandro Botticelli (Firenca 1. ožujka 1445, - Firenca 17. svibnja 1510.), talijanski slikar firentinske škole

Rodjen je u Firenci u radničkoj obitelji Ognissanti, i prvo je počeo kao pripravnik zlataru, da bi ga, slijedeći dječakove zelje, njegov otac ga povezuje s Fra Filippo Lippijem koji je tada radio na fresci "Red karmelićana". Lippijeva sinteza nove kontrole trodimenzionalnih formi, nježna izražajnost na licu i gestama, kao i dekorativni detalji naslijeđeni od kasno gotičkog stila, bili su snažan utjecaj na daljnji zivot mladog Botticellija.

Jedan sasvim drugačiji utjecaj na njega je bio novi skulpturoloski monument koji su radili braca Pollaiuolo, čiji je zadatak bio izraditi cijelu seriju djela za Tribunal i za Dvoranu Trgovaca (Mercanzia), bratstvo trgovaca odjeće. Botticellijev doprinos je prisutan na djelu "Snaga", datiranom 1470.godine a koji se sada nalazi u galeriji Uffizi.

Bio je i pripravnik u radionici od Andree del Verrocchija, gdje je pored njega radio i Leonardo da Vinci...


Više ...




Tjedan 27

Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci
Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci

Eugène Delacroix (Charenton-Saint-Maurice, 26. travnja 1798. - Pariz, 13. kolovoza 1863.), francuski slikar

Glavni je predstavnik romantizma i nastavljač tradicije Rubensa i venecijanskih slikara. Uz slike, ostavio je i dnevnik u kojem je iznio dragocjena zapažanja o slikarstvu.

U pariškom je "Salonu" debitirao 1822. djelom "Dante i Vergilije u paklu", kojim je obilježen prijelom između akademskog klasicizma i novog naziranja, koje se istodobno s književnim romantizmom, borilo za slobodu likovnog izraza.

Godine 1832. putuje u Alžir i Maroko, gdje dozrijeva njegov smisao za jake kolorističke ekspresije. Delacroix je velikom upornošću radio skice i studije svega što je vidio. Slikao je velike kompozicije, u kojima je prikazivao dramatske momente iz povijesti i suvremenih zbivanja. ..


Više ...




Tjedan 28

Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci
Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci

Michelangelo Merisi da Caravaggio (Caravaggio kod Bergama, 28. rujna 1573. - Porto d'Ercole, 31. srpnja 1610.), talijanski slikar

Učio je u Milanu, a od 1590. godine živio u Rimu. Već u svojim prvim slikama prekida s manirizmom i naturalističkim realizmom slika likove iz svakidašnjeg života. Često slika polufiguru s mrtvom prirodom ("Bakho", "Mladić s košarom voća"), ali i mrtvu prirodu kao samostalnu temu.

Najvrednija njegova djela zrele faze su slike za Crkvu Sv. Luigi dei Francesci u Rimu ("Krist poziva Sv. Matiju", "Sv. Matija s anđelom", "Martirij Sv. Matije"), a u tim slikama svjetlo postaje glavni element kompozicije.

Zbog svog neobuzdanog temperamenta došao je u sukob sa zakonom te češće mijenja mjesto boravka (Napulj, Malta). U djelima kasne faze još jače naglašava ulogu svjetla, koje u snažnim mlazevima pada na sliku i daje likovima posebnu plastičnost...


Više ...




Tjedan 29

Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci
Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci

Andy Warhol (Pittsburgh , 6. kolovoza 1928. - New York, 22. veljače 1987.), američki slikar, dizajner i filmski stvaratelj

pravo ime - Andrew Warhola

U prvoj polovici 60-ih godina postaje vodeća ličnost pop-arta, umjetničkog pokreta koji se služi ikonografijom i tiskarskim tehnikama masovne kulture.

Prikaze predmeta masovne potrošnje umnožava i izvodi u sitotisku (Campbell-juha, Coca Cola, Brillo sapuni). Kasnije uvećava portrete tzv. super-zvijezda, prikazujući ih u smjelim kromatskim kontrastima (Elvis Presley, Marilyn Monroe, Elizabeth Taylor...).

Producirao je prvi album utjecajne rock-grupe Velvet Underground te pokrenuo reviju "Interview" i vlastitu televizijsku stanicu. U studiju "The Factory" snima avangardne, tzv. underground-filmove ("San", "Djevojke iz Chelsea", "Empire State Building"). Objavio je knjigu "POPism" i zbirku fotografija "America"...


Više ...




Tjedan 30

Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci
Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci

Albrecht Dürer (Nürnberg, 21. svibnja 1471. - Nürnberg, 6. travnja 1528.), njemački slikar i kipar.

Jedan je od najvećih predstavnika renesanse. Učio je crtanje u radionici nurnberškoga slikara M. Wolgemota gdje je boravio 4 godine, a 1495. prvi put odlazi u Italiju i kopira talijanske majstore. Ujedinio je talijansku ranu renesansu s ekspresivnim stilom njemačkog reformatorskog doba te došao do novih oblika izražavanja. Posezao je mitologijskim, alegoričnim u religioznim temama ali se bavio i prirodom. Njegovi akvareli krajolika, studije biljaka i životinja svjedoci su njegovog dubokog razumijevanja prirode. U radionici svojeg oca obučen za zlatara Dürer je do vrhunca razvio drvorez i bakrorez te svojim grafikama odlučujuće utjecao na populariziranje reformatora i humanista.

Kao prvi njemački umjetnik posvetio se teoriji umjetnosti te između ostalog napisao temelje znanosti o proporcijama. Nakon povratka u Nürnberg otvara radionicu i izvodi oltarne slike i portrete, prve bakroreze i niz drvoreza "Apokalipsa" i "Velika muka". Nakon povratka s drugog putovanja u Italiju nastaju njegovi najvredniji bakrorezi...


Više ...




Tjedan 31

Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci
Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci

Paul Gauguin (Pariz, 7. lipnja 1848. - La Dominique, Markižansko otočje, 8. svibnja 1903.), francuski slikar i grafičar.

Bio je bankovni činovnik i slikar amater, a nakon poznanstva s C. Pissarroom napustio je posao i posvetio se umjetnosti. U početnoj fazi je pod utjecajem impresionista, a poslije se priklanja postimpresionizmu.

Sa skupinom istomišljenika odlazi 1886. godine u Pont Aveu i slika bretonske pejzaže i folklor, a na poziv van Gogha odlazi 1888. u Provansu, ali u njihovim odnosima ubrzo dolazi do napetosti i raskida.

Na Tahiti odlazi prvi put 1891., a 1895. definitivno odlazi u Francusku Polineziju, gdje je umro u patnjama i gorčini.

Njegove polinezijske teme svode se na prikazivanje animalne ljepote ženskog tijela u šaroliko ornamentiranim tkanjima u gustom zelenilu tropske vegetacije...


Više ...




Tjedan 32

Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci
Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci

Umberto Boccioni (Reggio di Calabria, 19. listopada 1882. - Verona, 16. kolovoza 1916.), talijanski slikar i kipar.

Jedan je od inicijatora futurizma i njegov glavni teoretičar u slikarstvu. Uz Carla Carrà, Luigija Russola, Giacoma Ballu i Gina Severinija, supotpisnik je Manifesta slikara futurista (Manifesto dei pittori futuristi, 1910).

Bio je antitradicionalist, njegove slike i kipovi izražavaju novu estetiku prostornog dinamizma, pokreta i brzine. Motivi i teme njegovih radova su grad, stroj, kaos svakodnevice.

U svojim slikama koristio se komplementarnim bojama i izbjegavao ravne linije, isti motiv prikazivao je u susljednim točkama vremena, efektno sugerirajući njegovo kretanje u prostoru (npr. Dinamizam biciklista, Dinamismo di un ciclista, 1913).

Kao kipar, radio je u drvetu, željezu, staklu. Malobroje skulpture koje su danas preostale ilustriraju predmete u pokretu u interakciji s okolnim prostorom...


Više ...




Tjedan 33

Egon Schiele (Tulln na Dunavu, Austrija, 12. lipnja 1890. - Beč, 31. listopada 1918.) austrijski, crtač i slikar.

Po završetku osnovne škole, upisao je 1906. godine slikarstvo i crtanje na Akademiji lijepih umjetnosti u Beču, ali se ubrzo razočarao njenim konzervativizmom. Ubrzo je sreo slikara Gustava Klimta, koji je nadalje utjecao na njegov rad i život. Schiele je napustio Akademiju 1909. godine i osnovao Novu umjetničku grupu sa drugim nezadovoljnim studentima.

Slikao je uglavnom u maniru secesionizma, pod Klimtovim uticajem. Sudjeluje na secesionističkim izložbana tijekom sljedećih godina (1909. Kunstschau, Beč; 1911. i kasnije, München).

Već oko 1910. slika portrete i pejzaže i u ekspresionističkom maniru i postaje tražen slikar, sa odgovorajućom zaradom. Tome je doprinjelo prijateljstvo sa likovnim kritičarem Arthurom Roesslerom i kolekcionarem Heinrich Beneschom...


Više ...




Tjedan 34

Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci
Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci

Matthew Abram Groening (Portland, Oregon, 15. veljače 1954) američki je crtač animiranih filmova i stripova, dobitnik nagrade Emmy te autor poznatih animiranih serija Simpsoni i Futurama, ali i stripa Life in Hell (Život u paklu). Groening trenutno radi kao kreativni savjetnik na TV seriji Simpsoni, radnom mjestu koje je njegovo već sedamnaest godina, još od početaka emitiranja serije 1989.

Kao treće od petero djece u obitelji, Groening je odrastao u Portlandu u Oregonu. Njegova majka Margaret bila je učiteljica, a otac Homer filmaš, scenarist i animator.

Matt je pohađao Evergreen State College u Olympiji u saveznoj državi Washington, školu koju je nazivao "hipijevskim koleđem, bez ocjena i obaveznih predavanja, koja je privlačila sve kreativne čudake na sjeverozapad". Tamo je bio glavni urednik školskih novina (The Cooper Point Journal). U tjednim je izdanjima redovito pokazivao svoje vještine pisanja, a povremeno se koristio i svojim crtačkim vještinama za stvaranje stripova...


Više ...




Tjedan 35

Hermann Bollé (Köln, 18. listopada 1845. – Zagreb, 17. travnja 1926.), hrvatski arhitekt

Nakon završene graditeljske obrtne škole, stupa u atelijer arhitekta H. Wiethasea, gdje se bavio nacrtima crkava i crkvene opreme. Od 1872. studirao je arhitekturu na bečkoj Akademiji i istovremeno radio u atelijeru glasovitog austrijskog arhitekta Friedricha von Schmidta. Godine 1875./76. boravio je u Italiji gdje je upoznao biskupa Josipa Jurja Strossmayera i Isu Kršnjavoga, što je njegov životni put skrenulo u Hrvatsku. Već 1876. godine dolazi u Đakovo gdje je, nakon smrti arhitekta K. Rösnera, preuzeo gradnju đakovačke katedrale Sv. Petra. Iste godine nadzire restauraciju zagrebačke crkve Sv. Marka po Schmidtovim planovima koji mu povjerava gradnju zgrade Akademije i obnovu zagrebačke katedrale, pa se Bollé 1878. za stalno nastanjuje u Zagrebu. Odmah dobiva narudžbe s raznih strana te započinje intenzivnu arhitektonsku, društveno-kulturnu i pedagošku djelatnost...

Više ...




Tjedan 36

Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci
Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci

Félix Nadar, pravim imenom Gaspard-Félix Tournachon (Pariz (Lyon), 6. travnja 1820. - Pariz, 21. ožujka 1910.) je francuski fotograf, karikaturist, novinar, književnik i izrađivač balona.

Nadar je rođen u Parizu (iako neki izvori navode Lyon). Bio je karikaturist u francuskim novinama Le Charivari 1848. Godine 1849. stvorio je Revue comique i Petit journal pour rire. Prve fotografije snimio je 1853., a 1858. postao je prvi fotograf koji je slikao zračne fotografije.

Oko 1863., Nadar je izradio divovski (6000m2) zračni balon kojeg je nazvao Le Géant ("Div"), tako inspirirajući Vernea da napiše knjigu Cinq semaines en ballon (Pet tjedana u balonu). Prijekt Le Géant nije uspio i Nadar je shvatio da je budućnost letenja u strojevima težim od zraka. Kasnije osnovano je "Društvo za poticaj izrade zračnih strojeva koji su teži od zraka", sa Nadarom kao predsjednikom i Verneom kao tajnikom...


Više ...




Tjedan 37

Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci
Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci

Kacušika Hokusai (葛飾北斎, Katsushika Hokusai; vjerojatno 31. listopada 1760, Edo - današnji Tokio - 10. svibnja 1849) japanski slikar i drvorezac, jedan od najznačajnijih japanskih umjetnika.

Hokusaijevi su roditelji nepoznati. S tri godine bio je posvojen od Nakađime Isea. U dobi od osamnaest godina, nakon što je imao iskustva kao drvorezac, započeo je raditi u radionici Kacugave Šunsa. 1779. objavio je svoje prve radove. 1785. morao je napustiti radionicu, budući da nije slijedio umjetničke principe njegovog majstora.

Iako se Hokusai povezivao s različitim japanskim umjetničkim stilovima, ostao je stilski neovisan. Dio svog života živio je u teškom siromaštvu pa je, i nakon što je sa svojim umjetničkim ostvarenjima mogao zarađivati novac, živio siromašno i opisao se na kraju svog života ponosno kao zemljoradnik.

Hokusai se tijekom cijelog svog života posvetio proširivanju svog umjetničkog izraza. Na samrtnoj postelji navodno je rekao: Da mi je nebo poklonio još pet života, bio bih veliki slikar...


Više ...





Tjedan 38

Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci
Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci

Charles Le Corbusier (La Chaux-de-Fonds, 6. listopada 1887. - Roquebrune-Cap-Martin kraj Nice, 27. ožujka 1965.), francuski arhitekt švicarskog porijekla

Pravo ime - Charles Edouard Jeanneret

Zauzima istaknuto mjesto u modernoj umjetnosti kao arhitekt, slikar i pisac koji je presudno utjecao na suvremenu svjetsku arhitekturu. Primjenom novih materijala, poput armiranog betona, stakla i željeza, te novih građevnih metoda, u arhitekturi je radikalno prekinuo s tradicionalnim građevnim formama. Le Corbusier postaje poznat prvonagrađenim natječajnim projektom za palaču Lige naroda u Genevi 1927.

Nakon 1945. koncentrira se na stambenu problematiku, u skladu sa suvremenim postulatima kolektivnog stanovanja. Od 1947. do 1951. gradi takozvani "Sunčani grad" u Marseillesu, stambeni blok za 3.600 stanovnika, koji je postao uzorom za mnoga slična ..


Više ...




Tjedan 39

Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci
Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci

Ernst Barlach (Wedel, 2. siječnja 1870. - Rostock, 24. listopada 1938.), njemački kipar, grafičar, dramatičar

Predstavnik je ekspresionizma u njemačkom kiparstvu. Prvi put se javlja 1906. godine s porculanskim plastikama, među kojima se naročito istaknula portretna bista glumice Tille Durieux. Na njega su utjecala njemačka kasnosrednjovjekovna drvena skulptura i boravak u Rusiji. Otada izrađuje, gotovo isključivo u drvetu, rjeđe u bronci, svoje značajne i znatno stilizirane likove seljaka, prosjaka i skitnica, koje uza svu njihovu glomaznost prožima snažno unutarnje gibanje.

Kao književnik javlja se tek poslije svoje 40. godine. Nakon 1933. spaljuju mu knjige te mu izbacuju slike i skulpture iz crkava i muzeja. Poslije Drugoga svjetskog rata postavljena su četiri njegova spomenika "Lebdeći anđeo" u crkvi u Güstrowu, spomenici u Kielu, magdebuškoj katedrali i Hamburgu. Surađivao je u münchenskom časopisu "Simplicissimus". U njegovu djelu snažno su naglašeni socijalni proturatni...


Više ...




Tjedan 40

Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci
Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci

Louis-Jacques-Mandé Daguerre (1787. - 1851.) bio je francuski umjetnik i kemičar koji je zapamćen sa svojim izumom Daguerretipa, prethodnika foto-aparata.

Eksperimentirao je sa stvaranjem slika 1824., i to je pokazivao u državama kao što su Francuska, Engleska i Škotska. Nekoliko godina kasnije Nicéphore Niépce napravio je prvu fotografiju, a on i Daguerre su tada sklopili partnerstvo na 4 godine - do Niépceve smrti 1833.

Daguerre je najavio najnovije poboljšanje Daguerretipa, nakon nekoliko godina eksperimentiranja, a Académie des Sciences je 9. siječnja 1839. podržala taj projekt. Daguerreov izum prihvaćen je od francuske vlade, a 19. kolovoza 1839. vlada ga je proglasila projektom "Libérez au monde" (fr. Slobodan za svijet).

No, Daguerre je 12. kolovoza, zabranio svoj izum u...


Više ...




Tjedan 41

Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci
Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci

William Blake (London, 28. studenoga 1757. – London, 12. kolovoza 1827.), engleski književnik, slikar i grafičar.

Bio je samoukim kiparom. Likovno se obrazovao kopirajući Michelangela, Rafaela i Dürera i crtajući detalje arhitekture i plastike u Westminsterskoj opatiji, a književnu je kulturu stekao čitajući i imitirajući engleske renesansne pjesnike i suvremene "predromantike". Njegovo gledište na svijet formiralo se u proučavanju Swedenborgovih teozofskih spekulacija i mnogih rasprava o gnosticizmu i druidizmu, ali je ipak, i kao slikar i kao pjesnik, ostvario originalna djela.

On se možda najviše približio idealnom poimanju smisla i slike u svojim lirskim pejsmama. Osim "Pjesničkih skica", njegova prvijenca, ijedno od njegovih djela nije tiskano za njegova života, a u javnost su mogla doprijeti samo u malobrojnim primjercima što ih je vlastoručno izrađivao posebnom tehnikom obojenog bakropisa, koju je sam izumio. Od njegovih slikarskih radova osobito se ističu...


Više ...




Tjedan 42

Pablo Picasso (Malaga, 25. listopada 1881. - Mougins, 8. travnja 1973.), španjolski slikar, jedan od najistaknutijih slikara 20. stoljeća.

Njegova je darovitost bila izuzetna od najranijeg djetinjstva. Njegova prva riječ bila je "piz", skraćeno od lapiz (što je španjolska riječ za olovku). Kada se rodio nije mogao disati, pa mu je dim cigarete bio upuhan u nos.

Nakon što je,igrom slučaja, dovršio očevu sliku golubova, otac mu je predao sve svoje kistove, boje i palete i nikada više nije slikao iz razloga što je slika bila zadivljujuće lijepa. U Barceloni, gdje je pohađao školu, kao i u Madridu gdje je bio svakodnevni posjetitelj muzeja Prado, ispitivao je sve u vezi sa slikarstvom, a sanjao je i o Parizu, kamo napokon stiže u listopadu 1900. godine.

U povijesti slikarstva malo je “državnih udara” koji se smionošću i odjekom mogu mjeriti s onim što ga je Pablo Picasso ostvario 1907. godine, kada je svojim zapanjenim prijateljima pokazao “Gospođice iz Avignona"...


Više ...




Tjedan 43

Frank Lloyd Wright (Richland Centar, 8. lipnja, 1867. - Phoenix, 9. travnja, 1959.), istaknuti američki arhitekt prve polovice 20. stoljeća.

Nakon djetinjstva provedenoga na farmi u Spring Greeneu, odlazi 1888. u Chicago i stupa u atelje vodećeg američkog arhitekta Louis Sullivana.

Pored praktičnog iskustva što ga je tu stekao za njegovo umjetničko formiranje bilo je odlučno još nekoliko komponenata. Došavši iz provincije sačuvao je ljubav za kolonijalnu arhitekturu, njenu udobnost i povezanost s pejzažom. Bliske su mu ideje J. Ruskina, E.-E. Violet-le-Duca i arhitekata s istočne američke obale koji se inspiriraju na tradicijama stare georgijanske arhitekture (McKim, Mead, Richardson).

Prvi Wrightovi radovi, nastali još u ateljeu Sullivana – vlastita kuća u Oak Parku (1889.) i kuća Charnley u Chicagu (1891.) – u tragu su američke ladanjske arhitekture. Napustivši 1893. Sullivana, Wright se još jače priklanja tradiciji i projektira niz objekata osebujnoga pečata – kuće Winslow u River Forestu (1893.), Husser u Chicagu (1899.) i River Forest Golf Club (1898.). ..


Više ...




Tjedan 44

Raffaello (Urbino, 6. travnja 1483. - Rim, 6. travnja 1520.), talijanski slikar i graditelj

Pravo ime - Raffaello Santi

Bio je učenik kod svog oca zlatara i kipala Giovannija Santija. U početku slika svoje prve Bogorodice, a dolaskom u Firencu na njega utječu toskanski majstori, te radi velike oltarne slike Bogorodice s djetetom, djelomice u pejzažnim ambijentima. U Rimu je boravio u službi papa i oslikao je tri odaje u Vatikanu freskama s historijskim, mitološkim, alegorijskim i biblijskim temama. Kao graditelj je sljedbenik kasnog Bramanteova stila, a bio je upravitelj gradnje bazilike Sv. Petra.

U Raffaellovu slikarskom djelu došao je do punog izražaja duh visoke renesanse sa svojim zanosom za klasičnu harmoniju i idealnu ljepotu. Kao objektivna vrijednost u slikarskoj umjetnosti ostaju čistoća njegovih crteža, jasnoća kompozicije, vedrina kolorita i neposredna ljudska realizacija portreta. Raffaello je izvršio golem utjecaj na svoje učenike i suradnike. Njegov crtež i kompozicija bili su uzor mnoštvu njegovih sljedbenika...


Više ...




Tjedan 45

slika
slika

Piet Mondrian (Amersfoort, 7. ožujka 1872. - New York, 1. veljače 1944.), nizozemski slikar i teoretičar.

Studirao od 1892. na akademiji u Amsterdamu. Obuzet religioznim problemima, proučava tezofske spise i postaje član sekte. Iz ovoga razdoblja potječu platna prožeta mistikom, s motivima osamljenih kuća u dubokim tonalitetima i neobičnim osvjetljenjima. Početak rata 1914. zatekao ga je u Amsterdamu. Oko 1915. napušta motiv kao ishodište; plohu komponira slobodno u preglednom i smirenom ritmu obojenih kvadratnih površina obrubljenih rasterom crnih linija (likovna umjetnost). Koloristička skala reducirana je na tri osnovne boje: žutu, modru i crvenu. Godine 1917. jedan je od osnivača pokreta „De Stijl“ i formulira principe neoplasticizma.

U posljednjim godinama njegovo je slikarstvo doseglo krajnju moguću formalnu redukciju; konačno su njegova platna sadržavala tek nekoliko obojenih ploha na bijeloj podlozi. U platnima nastalim u Americi nestaje karakteristična crna linija, čime je ublažen opći dojam i postignut življi i vedriji ritam plohe...


Više ...




Tjedan 46

Vasilij Vasiljevič Kandinski (ruski Василий Васильевич Кандинский, Moskva, 4. prosinca 1866. - Neuilly-sur-Seine, 13. prosinca 1944.) je njemački slikar ruskog podrijetla. Jedan od najvažnijih slikara XX. stoljeća uz Picassa. Bio je vođa grupe iz Münchena - Der Blaue Reiter.

Vaslij Kandinski rođen je 4. prosinca 1866. u Moskvi. Na moskovskom sveučilištu je studirao pravo i političku ekonomiju, no nakon što je 1895. posjetio izložbu francuskih impresionista, Kandinski je odlučio postati slikar. Kandinski se nakon te odluke seli u München, gdje je studirao impersionističku boju i art noveau od 1896. do 1900. Za studija surađivao je sa umjetnicima kao što su Anton Azbé i Franz von Stuck. Njegova početna djela, uglavnom stvarana u duhu naturalizma, pokazivala su njegov interes u fantaziju.

U periodu nakon završetka studija pa do 1910., Kandinski je puno putovao. Najznačajniji od tih puteva bio je ona u Pariz 1909. Na tom je putu Kandinski došao u dodira sa umjetnošću Paula Gauguina, neoimpresionizma i fovizma. Pod utjecajem navedenih, njegova djela postajala su koloristički jača i više neuredna. Uz ovo, počeo je razvijati vlastite misli o jačini čiste boje i neprezentacijskoj slici. ..


Više ...




Tjedan 47

Giorgio de Chirico (Volos, Grčka, 10. srpnja 1888. - Rim, 20. studenog 1978), grčko-talijanski slikar

Umjetnički se obrazovao u Ateni, 1906. se preselio u München i tamo postao članom umjetničke akademije. Godine 1909. vratio se u Italiju.

Utemeljitelj je metafizičke škole u slikarstvu. Najbolji dio svojeg slikarskog opusa stvorio je između 1909. i 1919., u svojoj metafizičkoj fazi, s motivima mirnih mediteranskih gradova punih svjetla.

Godine 1915. de Chirico je upoznao futurista Carla Carrà.

Sljedećih je godina definirao kanone metafizičkog slikarstva, a njegova su razmatranja objavljena u časopisu "Pittura metafisica" ("Metafizičko slikarstvo"). Radove nastale između 1915. i 1925. karakteriziraju teme i motivi ogoljene arhitekture u nerealističnoj perspektivi, uronjene u tajanstvenu atmosferu, bez ljudskih likova...


Više ...




Tjedan 48

Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci
Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci

Kazimir Severinovič Maljevič (rus. Казимир Северинович Малевич, Kijev, 2. veljače 1878. - Lenjingrad, 15. svibnja 1935.) je bio slikar i teoretičar umjetnosti, pionir geometrijske apstraktne umjetnosti, te jedan od glavnih predstavnika ruske avangarde.

Kazimir Severinovič Maljevič rođen je 23. veljače 1878. u okolici Kijeva, kao prvo od četrnaestero djece (od kojih je samo 9 doživjelo adolescenciju) Severina i Ludwike Malewicz (Maljevič), poljsko-bjeloruskih katolika koji su po dolasku u Ukrajinu Kazimira krstili u pravoslavnu vjeru. Njegov otac bio je upravitelj tvornice šećera. Njegova obitelj se puno selila, tako da je mladi Kazimir često boravio u selima sa plantažama šećerne trske, daleko od velikih gradova. Do 12 ili 13 godine nije znao baš ništa o profesionalnim umjetnicima, iako ga je u djetinjstvu okruživala seoska umjetnost. Uživao je u seoskom tkanju, te u dekoriranim zidovima i stajama. Sam Maljevič bio je u mogućnosti da slika seoskim silom. U Kijevu je od 1895. pa do 1896. studirao crtanje...

Više ...




Tjedan 49

Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci
Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci

François-Auguste-René Rodin (Pariz, 12. prosinca 1840. - okolica Pariza, 17. studenog 1917.), francuski kipar.

Rođen je 12. studenog 1840. godine u skormnoj obitelji kao François-Auguste-René Rodin. Bio je drugo dijete Jean-Baptistea Rodina i Marie Cheffer. Već se u ranom djetinjstvu ozbiljno zainteresirao za crtanje. Otac mu je pokušao pomoći i uputio ga 1851. u ujakovu školu u Beauvasis. Tamo je ostao tri gdoine, a vratio se kada je trebao početi učiti za trgovca.

Rodin je od početka znao da je slikarstvo njegov životni poziv. Upisuje se u École Imperiale de Dessin (Carsku školu za crtanje), vladinu školu za zanat i dizajn (koju su zvali i Malom školom, za razliku od prestižnije École de Beaux-Arts). Bio je vrlo zaposlen, pohađajući satove u Maloj školi, posjećujući muzeje kako bi proučio antičku skuplturu i radeći u Gobelinovoj manufakturi tapiserija, gdje je također proučavao crtež. Tijekom tih ranih godina otkrio je glinu i shvatio da je nadaren i za kiparstvo. Iako su mu dodijeljene dvije nagrade, za crtanje i modeliranje, nije se uspio upisati u prestižnu i konzervativnu École de Beaux-Arts. Triput ga je odbila...


Više ...




Tjedan 50

Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci
Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci

Jan van Eyck (Maaseick ili Maastricht, o. 1390. – Brugge, prije 9. VII. 1441.) je flamanski rano-renesansni (kasnogotički) slikar.

S bratom Hubertom oslikao čuveni gentski oltar. Zapravo Hubert je započeo ovo djelo, ali ga je 1432. završio njegov brat Jan, 10 godina nakon Hubertove smrti. Njemu prepisuju i popularizaciju tehnike uljanog slikarstva, te njeno širenje u Italiji i Europi. Uz brata Huberta, Jan je prvi slikar na europskom sjeveru koji je prevladao srednjovjekovne sheme i stvorio je novi likovni izraz realističnih tendencija.

Rođen vjerojatno u flamanskom gradu Maastrichtu, a o njegovom djetinjstvu i školovanju zna se veoma malo.

Od 1420. sa svojim starijim bratom Hubertom slika Gentski oltar. To je spektakularni oltar-poliptih koji se nalazi u crkvi sv. Bavona u Gentu. Na ovom djelu, u okviru tzv. nordijskog slikarstva i njegove srednjovjekovne sakralne sheme, javlja se po prvi put niz novih suvremenih motiva i tema. Čitav apokaliptički prizor kao kompozicija smješten je u prirodni ambijent, u slobodan pejzaž, koji je dat minuciozno, gotovo pendantno veristički (realistično). Likovi svojim rasporedom masa, osobnim karakteriziranjem i snažnim živim bojama (koje do dan danas nisu trebale nikakvog popravka) označavaju početak nove epohe umjetnosti – renesanse...


Više ...




Tjedan 51

Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci
Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci

Tiziano Vecelli ili Tiziano Vecellio (Pieve di Cadore, kraj Belluna (Veneto), oko 1485. - Venecija, 27. kolovoza, 1576.), najbolje znan kao Titian, bio je vođa škole Venecijanske renesanse u 16. stoljeću. Tizian je bio jedan od najsvestranijih slikara, podjednako vješt u portretima kao u pejzažima (dva motiva koja su ga proslavila), mitološkim i vjerskim temama. Najvažniji i najutjecajniji umjetnik na prijelazu iz Renesanse u Barok.

Nitko nije siguran o datumu njegova rođenja iako je on sam tvrdio, u svom pismu španjolskom kralju Filipu II. da je to bilo 1477., no to nije potvrđeno. Bio je najstariji od četvero braće, sinova Gregorija Vecellija, priznatog savjetnika i vojnika, i majke Lucije. Otac mu je bio zapovjednik dvorca Pieve di Cadore u službi Mletačke Republike. U dobi od deset godina poslali su ga stricu u Veneciju da se obuči za slikara. Osrednji slikar Sebastian Zuccato smjestio ga je u radionicu staroga Bellinija, odakle se premjestio u radionicu njegova sina Giovannija.S njim su naukovali: Giovanni Palma da Serinalta, Lorenzo Lotto, Sebastiano del Piombo, i Giorgio da Castelfranco, bolje znan kao Giorgione...


Više ...




Tjedan 52

Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci
Giotto di Bondone, Spomenik Giotta u Firenci

Man Ray, pravog imena Emanuel Rudnitzky (Philadelphia 1890.Pariz 1976.), bio je američki slikar, fotograf i kipar; aktivan u Dada pokretu i Nadrealizmu.

Bio je dio avangardnog pokreta u New Yorku, posebice umjetnika okupljenih oko Galerije Stieglitz. Godine 1915., nakon susreta s Duchampom i Picabijom, postaje učesnik dadaistički performansa. Učestvovao je između 1916. i 1922. na brojni demonstracijama i izložbama u New Yorku, i istovremeno sudjelovao u radu časopisa 391 i New York Dada.

Prativši Duchampa, 1921. g. stiže u Pariz gdje se pridružuje grupi umjetnikao okupljenih oko Tristana Tzara, Andréa Bretona i Picabije. Eksperimentirao je s fotografijom i filmom, stvarao kolaže i ready-made skulpture. Godine 1925. aktivno se pridružuje nadrealističkom pokretu, postaje njihov zvanični fotograf i ponovno se bavi slikarstvom...


Više ...