Mate Kapović: razlika između inačica
kat. |
|||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 24: | Redak 24: | ||
}} |
}} |
||
'''Mate Kapović''' ([[Zagreb]], 5. kolovoza 1981.), hrvatski je [[lingvist]] i političar. |
'''Mate Kapović''' ([[Zagreb]], [[5. kolovoza]] [[1981.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[lingvist]] i političar. |
||
Bivši je rotacijski zastupnik stranke [[Radnička fronta]] u [[Gradska skupština Grada Zagreba|Gradskoj skupštini Grada Zagreba]]. |
Bivši je rotacijski zastupnik stranke [[Radnička fronta]] u [[Gradska skupština Grada Zagreba|Gradskoj skupštini Grada Zagreba]]. |
||
| Redak 53: | Redak 53: | ||
{{reflist|2}} |
{{reflist|2}} |
||
{{GLAVNIRASPORED:Kapović, Mate}} |
|||
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]] |
|||
[[Kategorija:Hrvatski političari]] |
|||
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]] |
|||
Inačica od 2. studenoga 2018. u 17:52
| Mate Kapović | |
| Datoteka:Mate Kapović.jpg | |
| Rođenje | 5. kolovoza 1981. Zagreb, Hrvatska |
|---|---|
| Prebivalište | Zagreb, Hrvatska |
| Polje | Lingvistika, kroatistika |
| Institucija | Filozofski fakultet u Zagrebu (2004. – ) |
| Alma mater | Filozofski fakultet u Zagrebu |
| Akademski mentor | Ranko Matasović |
| Portal o životopisima | |
Mate Kapović (Zagreb, 5. kolovoza 1981.), hrvatski je lingvist i političar. Bivši je rotacijski zastupnik stranke Radnička fronta u Gradskoj skupštini Grada Zagreba.
Životopis
God. 1999. maturirao je na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu i potom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisao studij kroatistike i lingvistike, koji je dovršio 2003. stekavši naslov profesora hrvatskog jezika i književnosti i lingvistike.[1] Od 2004. radi na Odsjeku za lingvistiku FFZG-a. Doktorski studij dovršio je 2007. na Filozofskom fakultetu u Zadru, gdje je pod mentorstvom Ranka Matasovića obranio tezu Rekonstrukcija baltoslavenskih osobnih zamjenica s posebnim osvrtom na naglasak.[1][2]
God. 2010. izabran je u zvanje docenta, a 2014. u zvanje izvanrednog profesora na FFZG-u,[3] gdje predaje opću fonologiju, komparativnohistorijsku lingvistiku, indoevropsku fonologiju i morfologiju. U njegovu su znanstvenom interesu također i akcentologija, sociolingvistika, dijalektologija i jezična politika.[4] Stručno se usavršavao na stipendijama u Istanbulu, Beču i Osaki.
Objavio je knjige Uvod u indoeuropsku lingvistiku: Pregled jezikâ i poredbena fonologija (2008.), Čiji je jezik? (2011) i Povijest hrvatske akcentuacije: Fonetika (2015) te napisao više desetaka članaka objavljenih u hrvatskim i inozemnim časopisima.[2] Pokretač je redovite godišnje međunarodne konferencije International Workshop on Balto-Slavic Accentology (IWoBA), koja se održava od 2005. okupljajući svjetski istaknute baltoslaviste, baltiste i slaviste.[2]
Član je Odbora za dijalektologiju Razreda za filološke znanosti HAZU. Redovno sudjeluje u javnim raspravama o jeziku i politici pri čemu se kritički postavlja prema jezičnom purizmu u Hrvatskoj te kritizira kroatiste kada tvrde da se u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji govore četiri standardna jezika.[5][6][7]
Politička djelatnost
U okviru zajedničke političke platforme u koaliciji pet stranaka (Zagreb je naš!, Nova ljevica, ORaH, Radnička fronta i Za grad) izabran za gradskog vijećnika u Gradskoj skupštini Zagreba kao prvi rotacijski zastupnik Radničke fronte. Godine 2018. zamijenila ga je rotacijska zastupnica Katarina Peović Vuković.
Djela
- Uvod u indoeuropsku lingvistiku: Pregled jezikâ i poredbena fonologija (2008)
- Čiji je jezik? (2011)
- Ogledi o kapitalizmu i demokraciji (2015)
- Povijest hrvatske akcentuacije: Fonetika (2016)
- Indoevropski jezici (The Indo-European Languages, urednik 2. izdanja, 2017)[8]
Izvori
- ↑ a b Matica hrvatska: Mate Kapović. Pristupljeno 22. lipnja 2016.
- ↑ a b c Odsjek za lingvistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Dr. sc. Mate Kapović, izvanredni profesor. Pristupljeno 22. lipnja 2016.
- ↑ Odsjek za lingvistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Povijest Odsjeka. Pristupljeno 22. lipnja 2016.
- ↑ Tko je tko u hrvatskoj znanosti: Mate Kapović. Pristupljeno 22. lipnja 2016.
- ↑ Vučić, Nikola. 15. lipnja 2016. Većina lingvista ne želi biti u konfliktu s vladajućom ideologijom. Urban magazin. str. 46–49. ISSN 1986-6143. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. lipnja 2016. Pristupljeno 22. lipnja 2016..
predstavnica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje ustvrdila [je] da su to četiri standardna jezika, a hrvatski lingvist Mate Kapović joj se usprotivio tvrdnjom da baš na standardnoj razini imamo jedan zajednički policentrični jezik.
Nije dozvoljena upotreba ukošenih ili podebljanih slova u parametru:|publisher=(pomoć) - ↑ Rešković, Veronika. 23. studenoga 2016. Hrvatski standardni jezik isključuje Srbe. Forum.tm. Pristupljeno 1. prosinca 2016..
Otvoreno je i pitanje jesu li hrvatski, srpski, crnogorski i bosanski jezik jedan jezik. Za Matu Kapovića nema dvojbe – legitimno je govoriti o jednom jeziku s jezičnim varijantama. U tome Hrvatska nije specifična. Slična je situacija i s njemačkim jezikom u Njemačkoj, Švicarskoj i Austriji, s francuskim u Francuskoj i Kanadi ili engleskim u Velikoj Britaniji i SAD-u.
- ↑ HINA. 23. studenoga 2016. PUPOVAC 'Hrvatski jezik je tako rađen da bude isključiv za sve manjine, na djelu je identitetski rat'. Jutarnji list. Pristupljeno 1. prosinca 2016. Nije dozvoljena upotreba ukošenih ili podebljanih slova u parametru:
|publisher=(pomoć) - ↑ The Indo-European Languages, 2. izdanje, uredio Mate Kapović, 2017.
