Nacionalna knjižnica (Poljska): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 5. srpnja 2021. u 17:37

Nacionalna knjižnica u Varšavi (polj. Biblioteka Narodowa) središnja je knjižnica Republike Poljske čiji je vlasnik i osnivač Ministarstvo kulture i nacionalne baštine.

Knjižnica prikuplja knjige, časopise te elektroničke i audiovizualne publikacije objavljene u Poljskoj i Polonice objavljene u inozemstvu. Funkcionira poput izdavačke kuće – izdaje knjige i znanstvene časopise: Polish Libraries (na engleskom), Rocznik Biblioteki Narodowej i Notes Konserwatorski.

Nacionalna knjižnica najvažnija je knjižnica za humanističke znanosti, glavni arhiv poljske literature i nacionalni centar bibliografskih podataka. Također igra značajnu ulogu kao istraživački objekt i važan je metodološki centar za ostale poljske knjižnice.

Nacionalna knjižnica u Varšavi dobiva primjerak svake knjige tiskane u Poljskoj (obvezni primjerak).

Povijesni pregled

Povijest knjižnice počinje u 18. stoljeću (Knjižnica Załuskih). Poljski je Sejm odlučio da će ova Knjižnica dobivati jedan primjerak svake knjige tiskane u Poljskoj 1780. Međutim, zbirku je zaplijenila vojska ruske carice Katarine II nakon druge podjele Poljske i poslala je u Sankt-Peterburg gdje su knjige dodane Ruskoj nacionalnoj knjižnici osnovanoj 1795. godine. Dijelovi zbirke oštećeni su ili uništeni jer nisu bili dobro prilagođene tijekom uklanjanja iz knjižnice i prevoženja u Rusiju. Osim toga, puno je knjiga ukradeno.

Zbog toga, kad je Poljska opet postala neovisna država 1918. godine, nije imala središnje institucije da zastupe ili rade kao nacionalna knjižnica. Dana 24. veljače 1928., odlukom predsjednika Ignata Mościckog, Nacionalna je knjižnica osnovana u svojem modernom obliku. Otvorena 1930. godine, na početku je imala 200 tisuća svezaka. Prvi je generalni direktor bio Stefan Demby kojeg je 1934. naslijedio Stefan Vrtel-Wierczyński. Zbirke knjižnice brzo su se proširile. Na primjer, 1932. predsjednik Mościcki donirao je knjižnici sve knjige i rukopise iz palače u Wilanówu, to je bilo oko 40 tisuća svezaka i 20 tisuća slika iz zbirke Stanisława Kostke Potockog.

U početku Nacionalna knjižnica nije imala vlastitih prostorija. Zbog toga su zbirke morale biti smještene na nekoliko mjesta. Glavna čitaonica bila je smještena u novoizgrađenoj zgradi knjižnice u Glavnoj trgovinskoj školi. Palača Potockih u Varšavi postala je dom za posebne zbirke 1935.

Prije Drugog svjetskog rata Knjižnica je sadržala sljedeće skupove:

6,5 milijuna knjiga i časopisa iz 19. i 20. stoljeća

3 000 ranih tiskopisa i 2 200 inkunabula

52 000 rukopisa

Karte, ikone i glazbu

Godine 1940. nacisti su promijenili Nacionalnu knjižnicu u Općinsku knjižnicu u Varšavi. Nakon Varšavskog Ustanka 1944. nacistički su osvajači zapalili posebne zbirke kao dio represije. Uništeno je 80,000 starih tiskanih knjiga uključujući neprocjenjive Polonice iz 16. do 18. stoljeća, 26 000 rukopisa, 2 500 inkunabla, 100 000 crteža i gravura, 50 000 komada glazbenih i kazališnih materijala. Procjenjuje se da je, iz više od 6 milijuna svezaka u glavnim knjižnicama u Varšavi 1939., tijekom Drugog svjetskog rata izgubljeno 3,6 milijuna svezaka, a velik je dio njih pripadao Nacionalnoj knjižnici.

Knjižnica je ponovno počela raditi 1945. Njemačka je Poljskoj vratila ukradene zbirke (na primjer dio zbiraka Krasińskih i Przeździeckih). Poljskoj je vraćeno Svetokriške propovijedi, Florijanski psaltir te rukopisi Chopina 1959. U razdoblju između 1962. i 1976. u Aleji Niepodległosti 213 izgrađeno je novo sjedište Knjižnice.

Zbirke

Današnja zbirka Nacionalne Knjižnice jedna je od najvećih u državi. Na kraju 2016. fond je knjižnice uključivao više od 8 500 000 svezaka među kojima i više od 162 000 svezaka knjiga objavljenih prije 1801. godine, više od 26 000 rukopisa (uključujući više od 7 000 glazbenih rukopisa), preko 120 000 notnih zapisa i 485 000 gravura.

U knjižnici ima i fotografija te drugih ikonografskih dokumenata, više od 130 000 karata i atlasa, više od 2 000 000 knjiga i više od 1 000 000 časopisa objavljenih od 19. do 21. stoljeća.

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-{{velika slova}}
 {{nedostaju izvori}}
+'''Nacionalna''' k'''njižnica u Varšavi''' (polj. ''Biblioteka Narodowa'') središnja je knjižnica [[Poljska|Republike Poljske]] čiji je vlasnik i osnivač Ministarstvo kulture i nacionalne baštine.
-{{pravopis}}
-'''Nacionalna''' '''Knjižnica u Varšavi''' (polj. ''Biblioteka Narodowa'') središnja je knjižnica [[Poljska|Republike Poljske]] čiji je vlasnik i osnivač Ministarstvo Kulture i Nacionalne Baštine.
-Knjižnica prikuplja knjige, časopise, elektroničke i audiovizualne publikacije obavljene u Polsjkoj te Polonica obavljene u inozemstvu. Funkcionira isto kao izdavačka kuća - izdaje knjige i znanstvene časopise: "Polish Libraries" (na engleskom), "Rocznik Biblioteki Narodowej" te "Notes Konserwatorski".
+Knjižnica prikuplja knjige, časopise te elektroničke i audiovizualne publikacije objavljene u Poljskoj i ''Polonice'' objavljene u inozemstvu. Funkcionira poput izdavačke kuće – izdaje knjige i znanstvene časopise: ''Polish Libraries'' (na engleskom), ''Rocznik Biblioteki Narodowej'' i ''Notes Konserwatorski''.
 [[Datoteka:Warszawa-Biblioteka Narodowa.jpg|mini|Nacionalna Knjižnica u Varšavi]]
-Nacionalna knjižnica je najvažnija knjižnica za humanističke znanosti, glavni arhiv poljske literature i nacionalni centar bibliografskih podataka. Također igra značajnu ulogu kao istraživački objekt i važan je metodološki centar za ostale poljske knjižnice.
+Nacionalna knjižnica najvažnija je knjižnica za humanističke znanosti, glavni arhiv poljske literature i nacionalni centar bibliografskih podataka. Također igra značajnu ulogu kao istraživački objekt i važan je metodološki centar za ostale poljske knjižnice.
-Nacionalna knjižnica u [[Varšava|Varšavi]] dobiva primjerak od svake tiskane u Poljskoj knjige (obavezni primjerak).
+Nacionalna knjižnica u [[Varšava|Varšavi]] dobiva primjerak svake knjige tiskane u Poljskoj (obvezni primjerak).
-=== '''Povijesni pregled''' ===
+== Povijesni pregled ==
-Povijest knjižnice počinje u 18. stoljeću ([[Knjižnica Załuskih]]). U 1780 godine poljski je [[Sejm]] odlučio da će ova Knjižnica dobivati jedan primjerak svake tiskane u Poljskoj knjige. Međutim, zbirku je zaplijenila vojska ruske [[Katarina II. Velika|carice Katarine II]] nakon drugog podijeljenja Poljske i poslala je u [[Sankt-Peterburg]], gdje su knjige dodano Ruskoj nacionalnoj knjižnici osnovanoj 1795. godine. Dijelovi zbirke su oštećeni ili uništeni jer nisu bili dobro prilagođeni dok uklanjanja iz knjižnice i prevezeni u Rusiju. Osim toga puno je knjiga ukradeno.
+Povijest knjižnice počinje u 18. stoljeću ([[Knjižnica Załuskih]]). Poljski je [[Sejm]] odlučio da će ova Knjižnica dobivati jedan primjerak svake knjige tiskane u Poljskoj 1780. Međutim, zbirku je zaplijenila vojska ruske [[Katarina II. Velika|carice Katarine II]] nakon druge podjele Poljske i poslala je u [[Sankt-Peterburg]] gdje su knjige dodane Ruskoj nacionalnoj knjižnici osnovanoj 1795. godine. Dijelovi zbirke oštećeni su ili uništeni jer nisu bili dobro prilagođene tijekom uklanjanja iz knjižnice i prevoženja u Rusiju. Osim toga, puno je knjiga ukradeno.
-Zbog tih događaja kad je Poljska opet postala neovisna država u 1918. godine, nije imala središnje institucije da zastupe ili radi kao nacionalna knjižnica. 24. veljače 1928. godine, odlukom predsjednika Ignata Mościckog, Nacionalna je Knjižnica stvorena u svom modernom obliku. Otvorena 1930. godine, na početku imala je 200 tisuća svezaka. Prvi je Generalni Direktor bio Stefan Demby, kojeg je 1934. nasljedio Stefan Vrtel-Wierczyński.
+Zbog toga, kad je Poljska opet postala neovisna država 1918. godine, nije imala središnje institucije da zastupe ili rade kao nacionalna knjižnica. Dana 24. veljače 1928., odlukom predsjednika Ignata Mościckog, Nacionalna je knjižnica osnovana u svojem modernom obliku. Otvorena 1930. godine, na početku je imala 200 tisuća svezaka. Prvi je generalni direktor bio Stefan Demby kojeg je 1934. naslijedio Stefan Vrtel-Wierczyński. Zbirke knjižnice brzo su se proširile. Na primjer, 1932. predsjednik Mościcki donirao je knjižnici sve knjige i rukopise iz [[Palača u Wilanówu|palače u Wilanówu]], to je bilo oko 40 tisuća svezaka i 20 tisuća slika iz zbirke Stanisława Kostke Potockog.
+U početku Nacionalna knjižnica nije imala vlastitih prostorija. Zbog toga su zbirke morale biti smještene na nekoliko mjesta. Glavna čitaonica bila je smještena u novoizgrađenoj zgradi knjižnice u Glavnoj trgovinskoj školi. Palača Potockih u Varšavi postala je dom za posebne zbirke 1935.
-Zbirke knjižnice su se brzo proširile. Na primjer, 1932. predsjednik Mościcki donirao je knjižnici sve knjige i rukopise iz Wilanów palače, to je bilo oko 40 tisuća svezaka i 20 tisuća slika iz zbirke Stanisława Kostke Potockog.
+Prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Knjižnica je sadržala sljedeće skupove:
-Početkom, Nacionalna Knjižnica nema vlastite prostorije. Zbog toga, zbirke su morali biti smješteni na nekoliko mjesta. Glavna čitaonica je smješten u novoizgrađenoj zgradi knjižnice u Glavnoj Trgovinskoj Školi. U 1935. Palača Potockih u Varšavi je postao dom za posebne zbirke.
+* 6,5 milijuna knjiga i časopisa iz 19. i 20. stoljeća
-Prije [[Drugi svjetski rat|Drugog Svjetskog Rata]] Knjižnica sadržala je sljedeće skupove:
+* 3 000 ranih tiskopisa i 2 200 [[inkunabula]]
-- 6,5 milijuna knjiga i časopisa iz 19. i 20. stoljeća
+* 52 000 [[Rukopis|rukopisa]]
-- 3000 ranih tiskopisa i 2.200 inkunabula
-- 52.000 rukopisa
-- Karte, ikone i glazbu
+* Karte, ikone i glazbu
-Godine 1940. nacisti su promijenili Nacionalnu Knjižnicu u Općinsku Knjižnicu u Varšavi. Nakon Varšavskog Ustanka 1944. nacistički su osvajači zapalili posebne zbirke kao dio represije.
-Uništeno je 80,000 starih tiskanih knjiga, uključujući neprocjenjive Polonica iz 16. do 18. stoljeća, 26,000 rukopisa, 2,500 inkunabla, 100,000 crteža i gravura, 50,000 komada glazbenih i kazališnih materijala. Procjenjuje se da je iz više od 6 milijuna svezaka u glavnim knjižnicama u Varšavi 1939., tijekom Drugog svjetskog rata izgubljeno je 3,6 milijuna svezaka, a veliki dio od njih pripadao je Nacionalnoj Knjižnici.
+Godine 1940. [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka|nacisti]] su promijenili Nacionalnu knjižnicu u ''Općinsku knjižnicu u Varšavi''. Nakon [[Varšavski ustanak|Varšavskog Ustanka]] 1944. nacistički su osvajači zapalili posebne zbirke kao dio represije. Uništeno je 80,000 starih tiskanih knjiga uključujući neprocjenjive ''Polonice'' iz 16. do 18. stoljeća, 26 000 rukopisa, 2 500 inkunabla, 100 000 crteža i gravura, 50 000 komada glazbenih i kazališnih materijala. Procjenjuje se da je, iz više od 6 milijuna svezaka u glavnim knjižnicama u Varšavi 1939., tijekom Drugog svjetskog rata izgubljeno 3,6 milijuna svezaka, a velik je dio njih pripadao Nacionalnoj knjižnici.
-Knjižnica je ponovno počela raditi 1945. Njemačka je Poljskoj vratila ukradene zbirke (na primjer dio zbiraka Krasińskih i Przeździeckih). 1959. Poljskoj vraćeno Svetokriške propovijedi, Florijanski psaltir te rukopisi Chopina. U razdoblju 1962-1976. u Aleji Niepodległosti 213 izgrađeno novo sjedište Knjižnice.
+Knjižnica je ponovno počela raditi 1945. Njemačka je Poljskoj vratila ukradene zbirke (na primjer dio zbiraka Krasińskih i Przeździeckih). Poljskoj je vraćeno Svetokriške propovijedi, Florijanski psaltir te rukopisi Chopina 1959. U razdoblju između 1962. i 1976. u Aleji Niepodległosti 213 izgrađeno je novo sjedište Knjižnice.
-=== Zbirke ===
+== Zbirke ==
-Današnja zbirka Nacionalne Knjižnice je jedna od najvećih u državi. Na kraju 2016. fond je knjižnice bio više od 8,500 000 svezaka uključujući više od 162 000 svezaka knjiga objavljenih prije 1801. godine, više od 26 000 rukopisa (uključujući više od 7000 glazbenih rukopisa), preko 120 000 notne zapise, kao i 485 000 gravure.
+Današnja zbirka Nacionalne Knjižnice jedna je od najvećih u državi. Na kraju 2016. fond je knjižnice uključivao više od 8 500 000 svezaka među kojima i više od 162 000 svezaka knjiga objavljenih prije 1801. godine, više od 26 000 rukopisa (uključujući više od 7 000 glazbenih rukopisa), preko 120 000 notnih zapisa i 485 000 gravura.
-U knjižnici ima još i fotografije te drugih ikonografskih dokumenata, više od 130 000 karata i atlasa, više od 2 000 000 knjiga i više od 1 000 000 časopisa iz razdoblja od 19. do 21. stoljeća.
+U knjižnici ima i fotografija te drugih [[Ikonografija|ikonografskih]] dokumenata, više od 130 000 karata i atlasa, više od 2 000 000 knjiga i više od 1 000 000 časopisa objavljenih od 19. do 21. stoljeća.
 [[Kategorija:Nacionalne knjižnice]]