Miljenko Smoje: razlika između inačica
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
→Životopis: Od 18. rujna 2000. godine pokopan je na splitskom groblju Lovrinac Oznaka: uklonjeno uređivanje |
||
| Redak 34: | Redak 34: | ||
Osamdesetih godina pa i nakon njegove smrti, od strane javnosti okarakteriziran je vrlo loše i neopravdano optuživan za jugonostalgičara,<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/miljenko-smoje-nije-bio-veliki-jugoslaven-nego-kontra-svake-sile-i-nasilja-nad-ljudima/641000.aspx Miljenko Smoje nije bio veliki Jugoslaven, nego kontra svake sile i nasilja nad ljudima]</ref> no Smoje nije bio političar, a njegov rad velik je doprinos hrvatskoj komediografiji. Nakon što je ''Slobodna Dalmacija'' godine [[1993.]] kontroverznom privatizacijom prešla u ruke Tuđmanovog pristaše [[Miroslav Kutle|Miroslava Kutle]], Smoje je postao kolumnist satiričnog tjednika ''[[Feral Tribune]]'' gdje je pisao sve do svoje smrti. |
Osamdesetih godina pa i nakon njegove smrti, od strane javnosti okarakteriziran je vrlo loše i neopravdano optuživan za jugonostalgičara,<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/miljenko-smoje-nije-bio-veliki-jugoslaven-nego-kontra-svake-sile-i-nasilja-nad-ljudima/641000.aspx Miljenko Smoje nije bio veliki Jugoslaven, nego kontra svake sile i nasilja nad ljudima]</ref> no Smoje nije bio političar, a njegov rad velik je doprinos hrvatskoj komediografiji. Nakon što je ''Slobodna Dalmacija'' godine [[1993.]] kontroverznom privatizacijom prešla u ruke Tuđmanovog pristaše [[Miroslav Kutle|Miroslava Kutle]], Smoje je postao kolumnist satiričnog tjednika ''[[Feral Tribune]]'' gdje je pisao sve do svoje smrti. |
||
Miljenko Smoje pokopan je u [[Žrnovnica (Split)|Žrnovnici]], pokraj Splita. Od [[18. rujna]] [[2000.]] godine pokopan je na splitskom groblju [[Lovrinac]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://lovrinac.hr/trazilica-pokojnika/ |title=Tražilica pokojnika |website=lovrinac.hr |publisher=Trgovačko društvo Lovrinac d.o.o. |access-date=2022-09-24 |quote=Polje: U, Red: N, Broj: 6/4}}</ref> |
|||
Miljenko Smoje pokopan je u [[Žrnovnica (Split)|Žrnovnici]], pokraj Splita. |
|||
== Djela == |
== Djela == |
||
Inačica od 24. rujna 2022. u 03:35
| Miljenko Smoje | |
|---|---|
| Rođenje | 14. veljače 1923., Split |
| Smrt | 25. listopada 1995., Split |
| Zanimanje | novinar, književnik, televizijski scenarist |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Supruga(e) | Lepa Smoje (1963.) |
Važnija djela
| |
| Portal o životopisima | |
Miljenko Smoje (Split, 14. veljače 1923. – Split, 25. listopada 1995.), hrvatski novinar, književnik, i televizijski scenarist. Pisao je putopise, scenarije, reportaže i satire o običnom čovjeku i suvremenom životu. Objavljivao je na Radio Splitu, u Slobodnoj Dalmaciji, Vjesniku i Feral Tribuneu.
Životopis
Smoje se rodio u ribarskoj obitelji u Splitu. Djed i otac su mu bili ribari. Odrastao je u četvrti Veli Varoš.
U Splitu je 1941. godine završio gimnaziju. Kasnije je diplomirao hrvatski jezik i povijest na Višoj pedagoškoj školi. Nedugo zatim je u travanjskom ratu pala Kraljevina Jugoslavija, a Split okupiran i anektiran od fašističke Italije. Smoje se nakon toga priključio antifašističkom pokretu otpora, kao i Komunističkoj partiji Jugoslavije. Međutim, njegova buntovna priroda ga je dovela do toga da vrlo brzo bude isključen iz Partije.
Nakon rata Smoje je kraće vrijeme radio kao učitelj, da bi od 1950. godine počeo raditi kao novinar u splitskom dnevnom listu Slobodna Dalmacija. Vrlo brzo je na vidjelo izašao njegov talent za pisanje reportaža u kojima bi, uz veliku dozu humora, vješto koristio čakavski dijalekt. U svojim putopisima (koji su u biti bili i novinski članci i intervjui s mještanima i opis mjesta), objavljivanim u Slobodnoj Dalmaciji (veličine cijele stranice ili cijele dvije stranice) je novinarskim neformalnim pristupom pisao o dalmatinskim malim mjestima. Pokrenuo je humoristički list Pomet koji je poslije postao tjedni prilog u Slobodnoj Dalmaciji.[1]
Smoje je postao jedan od najuglednijih novinara tadašnje Hrvatske i Jugoslavije, ali je njegovoj slavi ipak najviše doprinio rad na humorističkoj televizijskoj seriji Naše malo misto iz 1970. godine, koja je burne ekonomske, političke i kulturne promjene prije, za vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata pokazala kroz prizmu malih ljudi u dalmatinskom gradiću. Serija je 1982. godine dobila i filmski nastavak u obliku igranog filma Servantes iz Malog mista.
Smoje je 1979. godine otišao u mirovinu, ali je za Slobodnu Dalmaciju nastavio pisati kolumnu "Dnevnik jednog penzionera".
Godinu dana kasnije prema vlastitoj knjizi napisao je scenarij za Velo misto, TV seriju koja je obrađivala povijest Splita od 1910. do 1947. godine. Iako je serija bila predmetom snažne cenzure od tadašnjih komunističkih vlasti, doživjela je veliku popularnost i kultni status koji traje do danas.
Osamdesetih godina pa i nakon njegove smrti, od strane javnosti okarakteriziran je vrlo loše i neopravdano optuživan za jugonostalgičara,[2] no Smoje nije bio političar, a njegov rad velik je doprinos hrvatskoj komediografiji. Nakon što je Slobodna Dalmacija godine 1993. kontroverznom privatizacijom prešla u ruke Tuđmanovog pristaše Miroslava Kutle, Smoje je postao kolumnist satiričnog tjednika Feral Tribune gdje je pisao sve do svoje smrti.
Miljenko Smoje pokopan je u Žrnovnici, pokraj Splita. Od 18. rujna 2000. godine pokopan je na splitskom groblju Lovrinac.[3]
Djela
- Hajdučka legenda (1971.)
- Dalmatinska pisma (1976.)
- Dnevnik jednog penzionera (1981.)
- Libar Miljenka Smoje (1981.)
- Pasje novelete (1995.)
- Kronika o našem Malom mistu (1971.)
- Kronika veloga mista (1997.)
- Velo misto, prvi dil (2004.)
- Velo misto, drugi dil (2004.)
Citati
O sucima:
»Mi se skandaliziramo kad se fuzbališti pobiju na plac. A kad koji športaš još udre suca, onda je to velika afera i čeka ga teška kazna i doživotna suspenzija. Ne ispituje se je li sudac kriv, je li sudac lupež. «Izvori
- ↑ Slobodna Dalmacija[neaktivna poveznica] O Smoji
- ↑ Miljenko Smoje nije bio veliki Jugoslaven, nego kontra svake sile i nasilja nad ljudima
- ↑ Tražilica pokojnika. lovrinac.hr. Trgovačko društvo Lovrinac d.o.o. Pristupljeno 24. rujna 2022..
Polje: U, Red: N, Broj: 6/4
- ↑ Slobodna Dalmacija O Smoji