Armija Republike Bosne i Hercegovine: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Posto Bosnjaci nisu pravili ratne zlocine izbrisao sam ovaj dio
Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
Sadko (razgovor | doprinosi)
343 edits
uklanjanje izmjene 6382832 suradnika 31.185.113.83 (razgovor) Vandal
Oznake: uklanjanje uklonjeno uređivanje
Redak 56: Redak 56:
Sredinom srpnja 1992. HOS prihvaća vrhovno zapovjedništvo Armije RBiH, ali ne i HVO, čije je vodstvo prilikom osnivanja odbacilo TO BiH kao "iskompromitiranu".
Sredinom srpnja 1992. HOS prihvaća vrhovno zapovjedništvo Armije RBiH, ali ne i HVO, čije je vodstvo prilikom osnivanja odbacilo TO BiH kao "iskompromitiranu".


==Ratni zločini ==
{{glavni|Ratni zločini Armije RBiH nad Hrvatima u Domovinskom ratu}}
{{glavni|Ratni zločini Armije RBiH nad Hrvatima u Domovinskom ratu}}
=== Sudske presude za ratne zločine ===
Krajem 2014. godine potpredsjednik [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Mirsad Kebo]] predao je [[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine|Tužilaštvu Bosne i Hercegovine]] dokumentaciju koja se odnosi na sumnju da su neki [[Bošnjaci|bošnjački]] zvaničnici na visokim položajima prećutali brutalne likvidacije odsjecanjem glava srpskih vojnika koje su počinili mudžahedini.<ref>{{cite web|title=Šta sadrži dokumentacija koju je Kebo dostavio Tužilaštvu?|url=http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=133666|work=Radio-televizija Republike Srpske}}</ref>


Pripadnik odreda ''Zulfikar'' Dželvad Salčin osuđen je od strane apelacionog vijeća suda BiH zbog ratnog zločina nad srpskim zarobljenikom.<ref>{{Cite web|url=http://beta.rs/vesti/drustvo-hronika-region/47468-bivsi-pripadnik-armije-bih-osudjen-na-zatvor-zbog-ratnog-zlocina|title=Novinska agencija Beta|website=Novinska agencija Beta|language=sr|access-date=2021-01-22}}</ref>


General Mehmed Alagić je prema [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|haškoj]] optužnici bio terećen za [[ubistvo]], nasilje nad životom osoba, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje gradova, naselja i sela koje nije opravdano vojnom nužnošću, pljačku javne ili privatne imovine te uništavanje ili nanošenje štete institucijama posvećenim [[Religija|religiji]] (kršenje zakona i običaja ratovanja), kao i namjerno ubijanje, namjerno nanošenje velike patnje ili ozbiljne povrede tijela ili zdravlja, nečovječno postupanje, nezakonito zatvaranje civila i ekstenzivno uništavanje imovine koja nije opravdana vojnom nuždom.<ref>{{Cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/hadzihasanovic_kubura/cis/en/cis_hadzihasanovic_kubura_en.pdf|title=The Prosecutor v. Enver Hadžihasanović and Amir Kubura. IT-01-47 - Case Information Sheet|last=|first=|date=|website=|publisher=United Nation's ICTY|accessdate=23. 1. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.cazin.net/vijesti/general-alagic-nije-umro-od-srca-nego-od-nepravde|title=Prošlo je 16 godina: General Mehmed Alagić nije umro od srca nego od nepravde|website=Cazin.NET|language=en|access-date=2021-01-22}}</ref> Proces u Hagu je stopiran pošto je Alagić preminuo 2003.


Upravnik vojnog zatvora u Hrasnici kod Sarajeva Husein Mujanović je 2020. osuđen na 10 godina zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.<ref>{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2020/7/6/nekadasnji-pripadnik-armije-bih-u-beogradu-osuden-na-deset-godina|title=Nekadašnji pripadnik Armije BiH u Beogradu osuđen na deset godina|website=balkans.aljazeera.net|language=bs|access-date=2021-01-22}}</ref>


Tokom 2019. je počelo suđenje komandantu 5. korpusa Atifu Dudakoviću i 16 njegovih suradnika.<ref>{{Cite web|url=https://rs-8nqof7qzeod2et99kimwqegbnmsmjnby.n1info.com/region/a476436-Pocelo-sudjenje-za-ratne-zlocine-Atifu-Dudakovicu-i-saradnicima/|title=Počelo suđenje za ratne zločine Atifu Dudakoviću i saradnicima|date=2019-04-15|website=N1|language=sr-RS|access-date=2021-01-22|archive-date=28. 01. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210128193239/https://rs-8nqof7qzeod2et99kimwqegbnmsmjnby.n1info.com/region/a476436-pocelo-sudjenje-za-ratne-zlocine-atifu-dudakovicu-i-saradnicima/|url-status=dead}}</ref>


Časnik armije BiH Enver Buzu osuđen je na 8 godina zatvora zbog ratnog zločina tokom masakra u Uzdolu, kada je ubijeno 27 ljudi.<ref>{{Cite web|url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2019&mm=09&dd=30&nav_category=64&nav_id=1597844|title=Bivši oficir Armije BiH osuđen za ratni zločin nad Hrvatima|website=B92.net|language=sr-Latn-RS|access-date=2021-01-22}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2281174|title=Zapovjednik Armije BiH osuđen na osam godina zatvora za ubojstvo 27 hrvatskih civila|website=www.index.hr|language=hr|access-date=2021-06-05}}</ref>


Pripadnici teritorijalne odbrane ''Stela''<ref>{{Cite web|url=https://bhrt.ba/sr/džananoviću-i-gadži-16-godina-zatvora-za-z/|title=Džananoviću i Gadži 16 godina zatvora za zločine nad srpskim civilima|date=2021-06-11|website=BHRT|language=sr-RS|access-date=2021-06-12}}</ref> Senad Džananović zvani Glavoguz i Edin Gadža zvani Kimun zajedno sa nadređenima Jusufom Jukom Prazinom i Samirom Kahvedžićem, osuđeni su zbog učešća u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je za cilj imao nezakonito lišavanje slobode civila iz srpskog naroda sa području grada Sarajeva. Civili su podvrgnuti ubistvima, silovanjima, mučenju, nečovečnom postupanju, primorani na prinudni rad i bili su žrtve različitih vidova psihofizičkog zlostavljanja.<ref>{{Cite web|url=https://www.novosti.rs/c/planeta/region/1006105/silovali-mucili-srbe-senadu-dzananovicu-edinu-gadzi-16-godina-zatvora|title=SILOVALI I MUČILI SRBE: Senadu Džananoviću i Edinu Gadži 16 godina zatvora|website=NOVOSTI|language=sr|access-date=2021-06-12}}</ref>


Na koncu travnja 2022. komandant Trećeg korpusa Armije RBiH Sakib Mahmuljin,<ref>{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2021/1/22/sakib-mahmuljin-osuden-na-deset-godina-zatvora|title=Prvostepenom presudom Mahmuljin osuđen na deset godina zatvora|website=balkans.aljazeera.net|language=bs|access-date=2021-01-22}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/31063023.html|title=Sakib Mahmuljin osuđen na 10 godina za ratni zločin na području Vozuće i Zavidovića|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=2021-01-22}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/3/region/4230223/sakib-mahmuljin-10-godina-zatvora-zlocin-nad-srbima-osudjen.html|title=Sakib Mahmuljin za zločine nad Srbima dobio 10 godina zatvora|last=Serbia|first=RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of|website=www.rts.rs|access-date=2021-01-22}}</ref> pod čijom komandom je tokom rata u BiH delovao i odred „El Mudžahedin”, pravosnažno je osuđen na osam godina zatvora za ratne zločine počinjene nad Srbima na području Vozuće i Zavidovića 1995. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/506015/Osam-godina-zatvora-za-zlocine-mudzahedina-nad-Srbima|title=Osam godina zatvora za zločine mudžahedina nad Srbima|last=Stanišić|first=Dušanka|website=Politika Online|access-date=2022-04-28}}</ref>


== Simboli ==
== Simboli ==

Inačica od 29. travnja 2022. u 09:27

Armija Republike Bosne i Hercegovine
Amblem Armije RBiH
Utemeljena1992.
Raspuštena1995.
Vodstvo
Vrhovni zapovjednikAlija Izetbegović
Načelnik Glavnog stožeraRasim Delić
Povezani članci
PovijestRat u Bosni i Hercegovini

Armija Republike Bosne i Hercegovine je službeno osnovana 15. travnja 1992., od jedinica Teritorijalne obrane BiH i organiziranih dobrovoljaca, kao odgovor na srpsku agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu.

Nakon Daytonskog sporazuma zajedno s HVO-om je transformirana u Vojsku Federacije Bosne i Hercegovine.

Ime

Armija RBiH bila je legitimna vojska međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine. Armija Republike Bosne i Hercegovine (Armija RBiH ili ARBiH) bila je službena oružana snaga Republike Bosne i Hercegovine za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Armija RBiH osnovana je 15. travnja 1992. što se slavi kao Dan armije. Njen mandat i zadaci unutar Oružanih snaga RBiH okvirno su definirani Ustavom Republike Bosne i Hercegovine (čl. 162).

Organizacija

Armija RBiH je bila organizirana u korpuse na regionalnoj osnovi. Tako je npr. 4. korpus ARBiH djelovao u Hercegovini, a 5.korpus Cazinskoj Krajini.

Zapovjedna struktura

Povijest

8. travnja 1992. predsjedništvo BiH proglasilo je neposrednu ratnu opasnost i osnovalo Glavni štab Teritorijalne Obrane BiH. Teritorijalna obrana Bosne i Hercegovine bila je nasljednik dotadašnje Teritorijalne Obrane Socijalističke republike BiH.

Sljedeći dan, 9. travnja, Predsjedništvo BiH donijelo je odluku o ujedinjenju svih oružanih snaga na teritoriju BiH u Oružane snage BiH (OS BiH); pod zapovjedništvo Oružanih snaga trebala se staviti muslimanska Patriotska liga Bosne i Hercegovine, Zelene beretke (kao stranačka policija SDA), TO BiH, HVO, HOS i druge grupe otpora jugo-srpskoj agresiji.

Armija BiH nastala je ujedinjenjem postrojbi TO-a, Patriotske lige, Zelenih beretki, MUP-a BiH i raznih bošnjačkih dobrovoljačkih formacija u jedinstvenu vojsku 15. travnja, ali je ona tek 4. srpnja 1992. nazvana Armija Republike Bosne i Hercegovine. Do tada je korišten stari naziv TO BiH.

Sredinom srpnja 1992. HOS prihvaća vrhovno zapovjedništvo Armije RBiH, ali ne i HVO, čije je vodstvo prilikom osnivanja odbacilo TO BiH kao "iskompromitiranu".

Ratni zločini

Podrobniji članak o temi: Ratni zločini Armije RBiH nad Hrvatima u Domovinskom ratu

Sudske presude za ratne zločine

Krajem 2014. godine potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Mirsad Kebo predao je Tužilaštvu Bosne i Hercegovine dokumentaciju koja se odnosi na sumnju da su neki bošnjački zvaničnici na visokim položajima prećutali brutalne likvidacije odsjecanjem glava srpskih vojnika koje su počinili mudžahedini.[1]

Pripadnik odreda Zulfikar Dželvad Salčin osuđen je od strane apelacionog vijeća suda BiH zbog ratnog zločina nad srpskim zarobljenikom.[2]

General Mehmed Alagić je prema haškoj optužnici bio terećen za ubistvo, nasilje nad životom osoba, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje gradova, naselja i sela koje nije opravdano vojnom nužnošću, pljačku javne ili privatne imovine te uništavanje ili nanošenje štete institucijama posvećenim religiji (kršenje zakona i običaja ratovanja), kao i namjerno ubijanje, namjerno nanošenje velike patnje ili ozbiljne povrede tijela ili zdravlja, nečovječno postupanje, nezakonito zatvaranje civila i ekstenzivno uništavanje imovine koja nije opravdana vojnom nuždom.[3][4] Proces u Hagu je stopiran pošto je Alagić preminuo 2003.

Upravnik vojnog zatvora u Hrasnici kod Sarajeva Husein Mujanović je 2020. osuđen na 10 godina zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.[5]

Tokom 2019. je počelo suđenje komandantu 5. korpusa Atifu Dudakoviću i 16 njegovih suradnika.[6]

Časnik armije BiH Enver Buzu osuđen je na 8 godina zatvora zbog ratnog zločina tokom masakra u Uzdolu, kada je ubijeno 27 ljudi.[7][8]

Pripadnici teritorijalne odbrane Stela[9] Senad Džananović zvani Glavoguz i Edin Gadža zvani Kimun zajedno sa nadređenima Jusufom Jukom Prazinom i Samirom Kahvedžićem, osuđeni su zbog učešća u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je za cilj imao nezakonito lišavanje slobode civila iz srpskog naroda sa području grada Sarajeva. Civili su podvrgnuti ubistvima, silovanjima, mučenju, nečovečnom postupanju, primorani na prinudni rad i bili su žrtve različitih vidova psihofizičkog zlostavljanja.[10]

Na koncu travnja 2022. komandant Trećeg korpusa Armije RBiH Sakib Mahmuljin,[11][12][13] pod čijom komandom je tokom rata u BiH delovao i odred „El Mudžahedin”, pravosnažno je osuđen na osam godina zatvora za ratne zločine počinjene nad Srbima na području Vozuće i Zavidovića 1995. godine.[14]

Simboli

Najčešći simbol je ljiljan. Grb Armije RBiH je zapravo grb RBiH uz neke dodatke kao što su dva zlatna mača koji prolaze dijagonalno kroz grb i vojni natpisi iznad grba.

Odlikovanja

Zlatni ljiljan

Zlatni ljiljan je najveće odlikovanje za jednog pripadnika ARBiH. Dobiva se za urađeno neko junačko djelo i efikasnost odrađivanja svrhe i cilja ARBiH.

Izvori

  1. ↑ Šta sadrži dokumentacija koju je Kebo dostavio Tužilaštvu?. Radio-televizija Republike Srpske
  2. ↑ Novinska agencija Beta. Novinska agencija Beta (srpski). Pristupljeno 22. siječnja 2021.
  3. ↑ The Prosecutor v. Enver Hadžihasanović and Amir Kubura. IT-01-47 - Case Information Sheet (PDF). United Nation's ICTY. Pristupljeno 23. 1. 2019 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |accessdate= (pomoć)
  4. ↑ Prošlo je 16 godina: General Mehmed Alagić nije umro od srca nego od nepravde. Cazin.NET (engleski). Pristupljeno 22. siječnja 2021.
  5. ↑ Nekadašnji pripadnik Armije BiH u Beogradu osuđen na deset godina. balkans.aljazeera.net (bošnjački). Pristupljeno 22. siječnja 2021.
  6. ↑ Počelo suđenje za ratne zločine Atifu Dudakoviću i saradnicima. N1 (srpski). 2019-04-15. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. 01. 2021. Pristupljeno 2021-01-22 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |archive-date= (pomoć)
  7. ↑ Bivši oficir Armije BiH osuđen za ratni zločin nad Hrvatima. B92.net (srpski). Pristupljeno 22. siječnja 2021.
  8. ↑ Zapovjednik Armije BiH osuđen na osam godina zatvora za ubojstvo 27 hrvatskih civila. www.index.hr. Pristupljeno 5. lipnja 2021.
  9. ↑ Džananoviću i Gadži 16 godina zatvora za zločine nad srpskim civilima. BHRT (srpski). 11. lipnja 2021. Pristupljeno 12. lipnja 2021.
  10. ↑ SILOVALI I MUČILI SRBE: Senadu Džananoviću i Edinu Gadži 16 godina zatvora. NOVOSTI (srpski). Pristupljeno 12. lipnja 2021.
  11. ↑ Prvostepenom presudom Mahmuljin osuđen na deset godina zatvora. balkans.aljazeera.net (bošnjački). Pristupljeno 22. siječnja 2021.
  12. ↑ Sakib Mahmuljin osuđen na 10 godina za ratni zločin na području Vozuće i Zavidovića. Radio Slobodna Evropa (srpsko-hrvatski). Pristupljeno 22. siječnja 2021.
  13. ↑ Serbia, RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of. Sakib Mahmuljin za zločine nad Srbima dobio 10 godina zatvora. www.rts.rs. Pristupljeno 22. siječnja 2021.
  14. ↑ Stanišić, Dušanka. Osam godina zatvora za zločine mudžahedina nad Srbima. Politika Online. Pristupljeno 28. travnja 2022.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Armija_Republike_Bosne_i_Hercegovine&oldid=6382955"