Neretvanska kneževina: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 12: | Redak 12: | ||
Za razliku od susjednih krajeva, stanovnici Neretvanske kneževine su zbog jake izoliranosti i smatranja da je kršćanstvo sredstvo prisile, imali raširenu pogansku, nekršćansku vjeru, tako da su ovi Hrvati dobili ime "pogani", a zemlja "Poganska", lat. Pagania. |
Za razliku od susjednih krajeva, stanovnici Neretvanske kneževine su zbog jake izoliranosti i smatranja da je kršćanstvo sredstvo prisile, imali raširenu pogansku, nekršćansku vjeru, tako da su ovi Hrvati dobili ime "pogani", a zemlja "Poganska", lat. Pagania. |
||
Stanovništvo se većino bavilo uzgojem [[smokva|smokava]] i maslina. |
|||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
| Redak 25: | Redak 26: | ||
==Plovila== |
==Plovila== |
||
Neretvani |
Neretvani, u ratu se nisu koristili velikim velikim brodovima, nego malim lađama tzv. [[sagena|sagene]].One su, pretpostavlja se, bile varijacija vikinških lađa, a nosile su do najviše 40 ljudi. Međutim imali su još manja plovila [[kondura|kondure]], koje su nosile oko 15 mornara. |
||
Za svakidašnje poslove koristili su, i još uvijek koriste njihovo autohtono polovilo [[Neretvanska lađa|Neretvanske lađe]]. |
|||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
Inačica od 15. prosinca 2007. u 15:35
Neretvanska kneževina je bila starohrvatska država na području današnje južne Hrvatske (splitsko-dalmatinska županija i dubrovačko-neretvanska županija).
Zemljopisni položaj
Nalazila se između rijeka Cetine na zapadu i Neretve na istoku, a na moru je posjedovala i otoke Brač, Hvar, Korčulu i Mljet.
Zbog tih pomorskih posjeda, dobila je i naziv "Maronia", "Morska zemlja", odnosno, Primorje, Pomorje.
Stanovništvo
Stanovništvo je bilo nazvano po rijeci Neretvi, Neretljanima ili Neretvanima. U latinskim izvorima ih se naziva Narentani, a u grčkima Arentanoi.
Za razliku od susjednih krajeva, stanovnici Neretvanske kneževine su zbog jake izoliranosti i smatranja da je kršćanstvo sredstvo prisile, imali raširenu pogansku, nekršćansku vjeru, tako da su ovi Hrvati dobili ime "pogani", a zemlja "Poganska", lat. Pagania. Stanovništvo se većino bavilo uzgojem smokava i maslina.
Povijest
Nakon doseljavanja Hrvata na Sredozemlje, na prostor rimske provincije Ilirika i susjednih provincija, isti su se teritorijalno i upravno organizirali u nekoliko država, koje se da podijeliti u dvije skupine: Bijela Hrvatska i Crvena Hrvatska. Potonja je bila podijeljena na nekoliko državica "sklavinija," odnosno zemlja slavena, kojima je vladao knez: Neretvanska kneževina, Zahumlje, Travunja i Duklja.
Ista je bila ustrajna i tvrda u međunarodnoj politici, suprotstavljajući se moćnim susjedima kao što su bili Mletci. Oslonac su imali u velikom pomoračkom i ratnom umijeću svoje ratne mornarice. Zbog iste je mletački dužd Urso Patricijak u siječnju 880. bio prinuđen na obnovu savezništva sa Francima, sklopivši ugovor sa kraljem Karlom III. Debelim, sve u cilju borbe protiv Neretvana.
887. dolazi do legendarne bitke kod Makarske između Neretljana i Mlečana, predvođenih duždom Petrom Kandijanom. 18. rujna 887., nakon početnih uspjeha Mletaka, neretvanski Hrvati u žestokom protuudaru razbijaju mletačku plovu i postrojbe na kopnu, pri čemu pogiba mletački vođa. Ovoj datum se obilježeva kao Dan Hrvatske ratne mornarice, čime se želi posebno istaknuti hrvatska pomorska tradicija.
Nakon te bitke, sve do pred 11. stoljeće, mletački napadi su utihnuli, a pored svega toga, Mlečani su morali plaćati svake godine danak Hrvatima.
Plovila
Neretvani, u ratu se nisu koristili velikim velikim brodovima, nego malim lađama tzv. sagene.One su, pretpostavlja se, bile varijacija vikinških lađa, a nosile su do najviše 40 ljudi. Međutim imali su još manja plovila kondure, koje su nosile oko 15 mornara. Za svakidašnje poslove koristili su, i još uvijek koriste njihovo autohtono polovilo Neretvanske lađe.
Vanjske poveznice
- Baćina Povijest Baćine
- O bitci kod Makarske