Neretvani

Neretvani ili Neretljani su danas uglavnom stanovnici plodne delte rijeke Neretve, što odgovara južnohrvatskom zemljopisnom prostoru koji se proteže između gradova Metkovića i Ploča.

Ime

Neretvani ili (Arentani, Pagani, Neretljani, Narentani, Morjani ili Mariani su Hrvati koji su se u VII. stoljeću naselili na prostoru između rijeka Cetine i Neretve, po susjednim otocima i poluotoku Pelješcu. Njihova zemlja na spomenutom prostoru, nazivala se kod Grka i Bizantinaca Arenta, po rijeci Neretvi, a kod ostalih Slavena i Mlečana Neretvanija ili Paganija, što je dolazilo od riječi "pagani", odnosno nekršteni. Neretvani ili Morjani su u nekim dokumentima svoju zemlju spominjali pod imenom Mariania ili Krajina (zato što pripada onima koji žive na obali, odnosno kraju uz more).

Teorije o podrijetlu

Postoji nekoliko teorija o podrijetlu Neretvana, a mišljenja se većinom kose kad su u pitanju srpsko ili hrvatsko podrijetlo. Međutim, postoji još jedna teorija koja zastupa Neretvane kao zasebni slavenski narod koji se naselio usporedno sa svim ostalim Slavenima.

Podjela kneževine

Prostor neretvanske države Paganije je bio sastavljen od tri županije; Rastoke, Mokro i Dalen. Prve dvije su bile pomorske županije s otocima, dok je teritorijalno najveća županija Dalen zauzimala prostor iza Mosora, Biokova i Rilića sve do visokih ramskih planina. Gradovi utvrde koji se tada spominju, bili su: Mucrum ili Mokron (danas Makar, čija je povijesna luka danas poznatija kao grad Makarska), Beroullia ili Vrulja (između današnjih Brela i prijevoja Dubaca), Ostrok ili Ostrog (između današnjeg Zaostroga i Podace), Labinetza ili Lapčanj (današnji Gradac).

Neretvanska Kneževina (Paganija) u 9. st.

Povijest

Prema mletačkim zapisima, pomorski prostor između ušća rijeka Neretve i Cetine, se spominje kao strah i trepet za njihovo brodovlje. Mlečani su poduzimali cijeli niz vojno-pomorskih akcija protiv Neretvana (morjana) i morjanskog brodovlja, koje su uglavnom završavale neuspješno. Za odmazdu su se Neretvani zaljetali sve do Istre i prekojadranske pokrajine Apulije do obala Monte Gargana.

Mletački dužd Ivan Particijak je bio prisiljen sklopiti mirovni ugovor s Neretvanima 830. godine, koji je trajao tek nekoliko godina da bi već 835. godine Neretvani zaplijenili nekoliko mletačkih brodova.

Nakon toga 839. godine, ponovo je sklopljen mir između hrvatskog kneza Mislava i neretvanskog kneza Družaka s jedne, te mletačkog dužda Petra Trandenika s druge strane.Međutim, već slijedeće godine (840.) dužd Petar se morao vratit osramoćen u Mletke nakon katasrofalnog poraza od Neretvana predvođenih knezom Deodatom.

Neretvani su 887. godine kraj tadašnje luke Mokron (Makraska) odigrala se legendarna bitka. Ambiciozni dužd Petar Kandijan je krenuo s 12 borbenih brodova na Neretvansku zemlju. Mleci su u početku pritisnuli Neretvane, ali se onda ratna sreća okrenula i Neretvani su nanijeli dotad nezapamćen poraz Mlecima da je i sam dužd Kandijan izgubio glavu. Čak je i njegovo tijelo ostalo u rukama Neretvana, tako da ga je venecijanski tribun Andrija morao ukrasti kako bi ga pokopao u stolnoj crkvi u gradu. Ova bitka je važna jer se Mlečani nisu više nikad usudili poslati tako jak napad na Neretvane.

Gotovo cijelo stoljeće Mlečani pokušavaju pokoriti Neretvane, ali im to nikako ne uspijeva. Tako, po tko zna koji put 948. godine pod vodstvom dužda Petra III. Kandijana (unuk gore navedenog) Mlečani u pokušaju osvajanja trpe teške poraze od Neretvana. Nakon toga Mlečani konačno pristaju plaćati danak Neretvanima za slobodnu plovidbu njihovim vodama, što će potrajati sve do 996. godine, do mletačkog otimanja otoka Hvara i Korčule pod vodstvom mletačkog dužda Petra II. Orseola i početka slabljenja Paganije i njene moći.

Osobitosti neretvanskog kraja

Neretvanski kraj je u tom razdoblju bio jako nepovoljan za poljoprivredu, stanovnici su se od uzgoja bavili jedino smokvama i maslinama. Bavili su se i ribolovom, koji je uz gusarenje, bio glavni unosni posao.

Zemlja je, pogotovo uz Neretvu puna močvara i raznoraznih rukavaca rijeke, koje su stanovnici koristili kao prometnice ili pak za obranu. Jedan način obrane je bio tako da Neretvani namame neprijatelje (najčešće Mletke) duboko u unutrašnjost močvare, i oni nevješti u takvim prilikama, dolaskom plime se utope ili otruju od močvarnih plinova. Drugi je pak da bi napravili stupicu neprijatelju skrivajući u trstinama.

Stanovnici su naseljavali najviše na uzišenjima jer je uz rijeku bilo teško i opasno živjeti, a počeli su se tek spuštati kad su počele melioracije močvara. I danas imamo napuštenih sela na uzvišenjima.

Neretvanski kraj je možda najpoznatija po svojim autohtonim neretvanskim lađama i trupicama ili trupama. Ta su se plovila koristila stoljećima i imale široku primjenu, od transportne do borbene. Ona su se mogla potopiti pod vodu i ponovo izvući kad je potrebno, to je bila također prednost u slučaju obrane.

Neretvanska lađa

Zanimljivosti

Dan Hrvatske ratne mornarice obilježava se 18. rujna, kada su hrvatski mornari - Neretvani davne 887. godine u bitki kod Makarske porazili mletačku flotu dužda Kandijana, čime se želi posebno istaknuti hrvatska pomorska tradicija.

Danas se u čast neretvanskih gusara vozi tzv. Maraton lađa od Metkovića do Ploča u atohtonim plovilima.

Vidi još

• Neretvanska kneževina