Matija Petar Katančić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 21. prosinca 2007. u 23:22

Matija Petar Katančić (Valpovo, 12. kolovoza 1750. - Budim, 24. svibnja 1825.), hrvatski književnik i latinist, sveučilišni profesor poetike, arheologije i numizmatike te knjižnički kustos.

Životopis

Studirao je bogoslovlje i estetiku u Budimu. Kao mlad ušao je u franjevce. Dugo je godina bio profesorom u Osijeku, Zagrebu i Pešti. Na potonjem je sveučilištu predavao arheologiju. Prevoditelj je prvog cjelovito tiskanog Svetog pisma na hrvatski jezik. Prijevod je objavljen 1831. prvi put.

Katančić je u književnosti bio predstavnik kasnog pseudoklasičnog pjesništva. Hvalospjeve piše po ugledu na Horacija, a pastirske pjesme po ugledu na grčko i rimsko bukolsko pjesništvo. Njegove prigodničarske latinske pjesme, napisane po uzoru na Horacija i izdane skupa s njegovim hrvatskim pjesmama u zbirci Jesenski plodovi (Fructus autumnales, 1791), pokazuju da je bio temeljito klasički obrazovan ite da je bio izvrstan verzifikator.

Bivajući izvrstnim poznavateljem klasične grčke i rimske književnosti, pokušavao je unijeti u jezik i latinske metričke oblike, odnosno stvoriti umjetničke pjesme prema latinskim uzorima. U raspravi Kratka bilješka o prozodiji ilirskoga jezika (Brevis in prosodiam Illyricae linguae animadversio, 1791) dao je nekoliko zanimljivih metričkih obrazaca po ugledu na stare klasike, pokazavši izvrsno poznavanje grčke i rimske mitologije i književnosti. U svojoj drugoj književnoteorijskoj raspravi, pod naslovom Knjižica o ilirskom pjesništvu izvedena po zakonima estetike (De poesi Illyrica libellus ad leges aestheticae exactus, 1817) prvi razmatra hrvatsku književnost s estetičkog stajališta.

Tvorac je prve arheološke rasprave u Hrvata, Rasprava o miljokazu (Dissertatio de columna milliaria), u kojoj opisuje rimski miljokaz pronađen kod Osijeka.

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-'''Matija Petar Katančić''' ([[Valpovo]], [[12. kolovoza]] [[1750]]. - [[Budim]], [[24. svibnja]] [[1825]].), [[Hrvatska|hrvatski]] književnik i [[Hrvatski latinizam|latinist]], [[Sveučilište|sveučilišni]] profesor [[Poetika|poetike]], [[Arheologija|arheologije]] i [[Numizmatika|numizmatike]] te knjižnički kustos. Studirao je [[bogoslovlje]] i [[Estetika|estetiku]] u [[Budim]]u. Kao mlada osoba ušao je u [[franjevci|franjevce]]. Dugo je godina bio profesorom u [[Osijek]]u, [[Zagreb]]u i [[Pešta|Pešti]]. Na potonjem je sveučilištu predavao arheologiju.
+'''Matija Petar Katančić''' ([[Valpovo]], [[12. kolovoza]] [[1750]]. - [[Budim]], [[24. svibnja]] [[1825]].), [[Hrvatska|hrvatski]] književnik i [[Hrvatski latinizam|latinist]], sveučilišni profesor poetike, arheologije i numizmatike te knjižnički kustos.
+== Životopis ==
-Prevoditelj je prvog cjelovito tiskanog [[Sveto pismo|Svetog pisma]] na [[hrvatski jezik]] (prijevod je objavljen [[1831]]. prvi put).
+Studirao je [[bogoslovlje]] i estetiku u Budimu. Kao mlad ušao je u [[franjevci|franjevce]]. Dugo je godina bio profesorom u [[Osijek]]u, [[Zagreb]]u i [[Pešta|Pešti]]. Na potonjem je sveučilištu predavao arheologiju.
+Prevoditelj je prvog cjelovito tiskanog [[Sveto pismo|Svetog pisma]] na [[hrvatski jezik]]. Prijevod je objavljen [[1831]]. prvi put.
-Katančić je u književnosti bio predstavnik kasnog [[Pseudoklasicizam|pseudoklasičnog]] pjesništva. [[Hvalospjev]]e piše po ugledu na [[Horacije|Horacija]], a [[pastirske pjesme]] po ugledu na [[Stara Grčka|grčko]] i [[Stari Rim|rimsko]] [[bukolsko pjesništvo]]. Njegove prigodničarske [[Latinski jezik|latinske]] pjesme, napisane po uzoru na Horacija i izdane skupa s njegovim hrvatskim pjesmama u zbirci ''Jesenski plodovi'' (''Fructus autumnales'', 1791), pokazuju da je bio temeljito klasički obrazovan ite da je bio izvrstan verzifikator.
+Katančić je u književnosti bio predstavnik kasnog [[Pseudoklasicizam|pseudoklasičnog]] pjesništva. Hvalospjeve piše po ugledu na [[Horacije|Horacija]], a pastirske pjesme po ugledu na [[Stara Grčka|grčko]] i [[Stari Rim|rimsko]] bukolsko pjesništvo. Njegove prigodničarske [[Latinski jezik|latinske]] pjesme, napisane po uzoru na Horacija i izdane skupa s njegovim hrvatskim pjesmama u zbirci ''Jesenski plodovi'' (''Fructus autumnales'', 1791), pokazuju da je bio temeljito klasički obrazovan ite da je bio izvrstan verzifikator.
-Bivajući izvrstnim poznavateljem [[Grčka književnost|klasične grčke]] i [[Rimska književnost|rimske književnosti]], pokušavao je unijeti u jezik i latinske [[Metrika|metričke]] oblike, odnosno stvoriti umjetničke pjesme prema latinskim uzorima. U raspravi ''Kratka bilješka o [[Prozodija|prozodiji]] ilirskoga jezika'' (''Brevis in prosodiam Illyricae linguae animadversio'', 1791) dao je nekoliko zanimljivih metričkih obrazaca po ugledu na stare klasike, pokazavši izvrsno poznavanje grčke i rimske [[Mitologija|mitologije]] i književnosti. U svojoj drugoj [[Teorija književnosti|književnoteorijskoj]] raspravi, pod naslovom ''Knjižica o ilirskom pjesništvu izvedena po zakonima estetike'' (''De poesi Illyrica libellus ad leges aestheticae exactus'', 1817) prvi razmatra [[Hrvatska književnost|hrvatsku književnost]] s [[Estetika|estetičkog]] stajališta.
+Bivajući izvrstnim poznavateljem [[Grčka književnost|klasične grčke]] i [[Rimska književnost|rimske književnosti]], pokušavao je unijeti u jezik i latinske metričke oblike, odnosno stvoriti umjetničke pjesme prema latinskim uzorima. U raspravi ''Kratka bilješka o prozodiji ilirskoga jezika'' (''Brevis in prosodiam Illyricae linguae animadversio'', 1791) dao je nekoliko zanimljivih metričkih obrazaca po ugledu na stare klasike, pokazavši izvrsno poznavanje grčke i rimske [[Mitologija|mitologije]] i književnosti. U svojoj drugoj književnoteorijskoj raspravi, pod naslovom ''Knjižica o ilirskom pjesništvu izvedena po zakonima estetike'' (''De poesi Illyrica libellus ad leges aestheticae exactus'', 1817) prvi razmatra [[Hrvatska književnost|hrvatsku književnost]] s [[Estetika|estetičkog]] stajališta.
-Tvorac je prve arheološke rasprave u Hrvata, ''Rasprava o miljokazu'' (''Dissertatio de columna milliaria''), u kojoj opisuje rimski [[miljokaz]] pronađen kod [[Osijek]]a.
+Tvorac je prve arheološke rasprave u Hrvata, ''Rasprava o miljokazu'' (''Dissertatio de columna milliaria''), u kojoj opisuje rimski miljokaz pronađen kod [[Osijek]]a.
 {{DEFAULTSORT|Katančić, Matija Petar}}