Gaspard de Coligny: razlika između inačica
m robot Dodaje: hu:II. Gaspard de Coligny |
m robot Dodaje: pl:Gaspard de Coligny |
||
Redak 22: | Redak 22: | ||
[[ja:ガスパール・ド・コリニー]] |
[[ja:ガスパール・ド・コリニー]] |
||
[[nl:Gaspard de Coligny]] |
[[nl:Gaspard de Coligny]] |
||
[[pl:Gaspard de Coligny]] |
|||
[[pt:Gaspard de Coligny]] |
[[pt:Gaspard de Coligny]] |
||
[[ru:Гаспар II де Колиньи]] |
[[ru:Гаспар II де Колиньи]] |
Inačica od 26. prosinca 2007. u 15:27
Gaspard de Coligny (Chatillon sur Loing, 16. veljače 1519. - Pariz, 24. kolovoza 1572.), francuski državnik i admiral
Od 1543. ratovao je u Flandriji i Italiji. Kao admiral Francuske organizirao je nekoliko ekspedicija na Floridu i u Brazil, koje su osujetili Španjolci. Nakon uzaludne obrane St. Quentina u Flandriji 1557. pao je u španjolsko zarobljeništvo, gdje se upoznao s idejama Calvina i postao privrženik njegova učenja. Nakon smrti Henrika II. istaknuo se kao jedan od vođa protestantskih pokreta u Francuskoj. Zajedno s Condeom angažirao se u građanskom ratu, a nakon Condeove smrti igrao je vodeću ulogu u hugenostkim ratovima. Kad je 1570. u Saint-Germainu potpisan mir, povoljan za hugenote, stekao je veliki utjecaj na mladog kralja Karla IX.. Namjeravao je Francusku uvesti u savez protestantskih sila uperen protiv Španjolske i tako pomoći ustanak Nizozemske. Njegov ugled na dvoru pobudio je nezadovoljstvo kraljeve majke. Katarine de Medici inspirirala je atentat na Colignyja, a kada on nije uspio odlučila je definitivno raščistiti s hugenotima. U pokolju Bartolomejske noći Coligny je ubijen, a njegovi spisi su zapaljeni i spaljeni po želji Katarine de Medici.