Supovi: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Supovi premješteno na Bjeloglavi sup: tekst se odnosi na bjeloglavog supa
 
prijevod članka http://de.wikipedia.org/wiki/Gyps sa njemačke wikipedije
Redak 1: Redak 1:
{{Taksokvir
#REDIRECT [[Bjeloglavi sup]]
| boja = pink
| naziv = ''Gyps''
| slika = Bengalgeier-05.jpg
| slika_opis = [[Bengalski sup]] ''Gyps fulvus''
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Ptice|Aves]]
| ordo = [[Sokolovke|Falconiformes]]
| familia = [[Accipitridae]]
| subfamilia = [[Strvinari starog svijeta|Aegypiinae]]
| genus = '''''Gyps'''''
| genus_autorstvo = [[Marie Jules César Savigny|Savigny]], 1809.
| razdioba_stupanj = [[Vrsta|Vrste]]
| razdioba = u tekstu
}}
'''Supovi''' (Gyps) su [[rod (biologija)|rod]] u potporodici [[strvinari starog svijeta|strvinara starog svijeta]] (Aegypiinae). Dio su porodice [[Accipitridae]]. Svi supovi su velike do vrlo velike [[ptice]] i smatraju se općenito najvećim [[grabljivice|grabljivicama]]. Najveći, [[himalajski sup]] (''Gyps himalayensis'') doseže raspon krila do 2,89 metara i može biti težak do 12 kilograma. Kod svih vrsta glava i vrat pokriveni su gustim, bijelim paperjem. Vrlo snažan [[kljun]] je dug i srpolik. uz korijen vrata imaju pernati nabor koji je sprijeda prekinut. [[Krilo|Krila]] su im vrlo dugačka i široka, a rep relativno kratak i ravan ili lagano zaobljen. Ne hvataju živi plijen i hrane se gotovo isključivo strvinom.

Gnijezde se i žive u [[kolonija (biologija)|kolonija]]ma. Imaju vrlo dobar vid, i mogu vidjeti strvinu na udaljenosti od
nekoliko kilometara. U Hrvatskoj živi [[bjeloglavi sup]] (''Gyps fulvus''), jedina veća kolonija je na otoku [[Cres]]u.

Osam vrsta koliko ih ima u ovom rodu nastanjuju Južnu Europu, Afriku i južni dio istočne Azije.

==Vrste==
* [[Bjeloglavi sup]] ''Gyps fulvus''
* [[Bengalski sup]], ''Gyps bengalensis''
* [[Rüppellov sup]], ''Gyps rueppelli''
* [[Indijski sup]], ''Gyps indicus''
* ''[[Gyps tenuirostris]]'' - ranije je ova vrsta bila uključena u ''G. indicus''
* [[Himalajski sup]] ''Gyps himalayensis''
* [[Bjeloleđi sup]], ''Gyps africanus''
* ''[[Gyps coprotheres]]''

==Drugi projekti==
{{WProjekti
|commons = Gyps
|commonshr = Supovi
|commonscat =
|commonscathr =
|wikivrste = Gyps
|wikivrstehr = Supovima
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}

[[Kategorija:Ptice]]
<!--interwiki-->
[[bg:Белоглави лешояди]]
[[de:Gänsegeier (Gattung)]]
[[en:Gyps]]
[[es:Gyps]]
[[he:נשר]]
[[it:Gyps]]
[[ka:ორბი]]
[[hu:Gyps]]
[[tr:Gyps]]

Inačica od 26. prosinca 2007. u 20:11

Gyps
Bengalski sup Gyps fulvus
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Razred:Aves
Red:Falconiformes
Porodica:Accipitridae
Potporodica:Aegypiinae
Rod:Gyps
Savigny, 1809.
Vrste
u tekstu

Supovi (Gyps) su rod u potporodici strvinara starog svijeta (Aegypiinae). Dio su porodice Accipitridae. Svi supovi su velike do vrlo velike ptice i smatraju se općenito najvećim grabljivicama. Najveći, himalajski sup (Gyps himalayensis) doseže raspon krila do 2,89 metara i može biti težak do 12 kilograma. Kod svih vrsta glava i vrat pokriveni su gustim, bijelim paperjem. Vrlo snažan kljun je dug i srpolik. uz korijen vrata imaju pernati nabor koji je sprijeda prekinut. Krila su im vrlo dugačka i široka, a rep relativno kratak i ravan ili lagano zaobljen. Ne hvataju živi plijen i hrane se gotovo isključivo strvinom.

Gnijezde se i žive u kolonijama. Imaju vrlo dobar vid, i mogu vidjeti strvinu na udaljenosti od nekoliko kilometara. U Hrvatskoj živi bjeloglavi sup (Gyps fulvus), jedina veća kolonija je na otoku Cresu.

Osam vrsta koliko ih ima u ovom rodu nastanjuju Južnu Europu, Afriku i južni dio istočne Azije.

Vrste

Drugi projekti

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Supovi
Wikivrste imaju podatke o taksonu Supovima