Matija Petar Katančić: razlika između inačica
wiki stil |
{{Književnici prosvjetiteljstva i klasicizma}} |
||
Redak 10: | Redak 10: | ||
Tvorac je prve arheološke rasprave u Hrvata, ''Rasprava o miljokazu'' (''Dissertatio de columna milliaria''), u kojoj opisuje rimski miljokaz pronađen kod [[Osijek]]a. |
Tvorac je prve arheološke rasprave u Hrvata, ''Rasprava o miljokazu'' (''Dissertatio de columna milliaria''), u kojoj opisuje rimski miljokaz pronađen kod [[Osijek]]a. |
||
{{Književnici prosvjetiteljstva i klasicizma}} |
|||
{{DEFAULTSORT|Katančić, Matija Petar}} |
{{DEFAULTSORT|Katančić, Matija Petar}} |
||
Redak 21: | Redak 23: | ||
[[Kategorija:Franjevci]] |
[[Kategorija:Franjevci]] |
||
[[Kategorija:Arheolozi]] |
[[Kategorija:Arheolozi]] |
||
<!-- interwiki --> |
|||
[[sh:Matija Petar Katančić ]] |
[[sh:Matija Petar Katančić ]] |
Inačica od 2. siječnja 2008. u 00:19
Matija Petar Katančić (Valpovo, 12. kolovoza 1750. - Budim, 24. svibnja 1825.), hrvatski književnik i latinist, sveučilišni profesor poetike, arheologije i numizmatike te knjižnički kustos.
Životopis
Studirao je bogoslovlje i estetiku u Budimu. Kao mlad ušao je u franjevce. Dugo je godina bio profesorom u Osijeku, Zagrebu i Pešti. Na potonjem je sveučilištu predavao arheologiju. Prevoditelj je prvog cjelovito tiskanog Svetog pisma na hrvatski jezik. Prijevod je objavljen 1831. prvi put.
Katančić je u književnosti bio predstavnik kasnog pseudoklasičnog pjesništva. Hvalospjeve piše po ugledu na Horacija, a pastirske pjesme po ugledu na grčko i rimsko bukolsko pjesništvo. Njegove prigodničarske latinske pjesme, napisane po uzoru na Horacija i izdane skupa s njegovim hrvatskim pjesmama u zbirci Jesenski plodovi (Fructus autumnales, 1791), pokazuju da je bio temeljito klasički obrazovan ite da je bio izvrstan verzifikator.
Bivajući izvrstnim poznavateljem klasične grčke i rimske književnosti, pokušavao je unijeti u jezik i latinske metričke oblike, odnosno stvoriti umjetničke pjesme prema latinskim uzorima. U raspravi Kratka bilješka o prozodiji ilirskoga jezika (Brevis in prosodiam Illyricae linguae animadversio, 1791) dao je nekoliko zanimljivih metričkih obrazaca po ugledu na stare klasike, pokazavši izvrsno poznavanje grčke i rimske mitologije i književnosti. U svojoj drugoj književnoteorijskoj raspravi, pod naslovom Knjižica o ilirskom pjesništvu izvedena po zakonima estetike (De poesi Illyrica libellus ad leges aestheticae exactus, 1817) prvi razmatra hrvatsku književnost s estetičkog stajališta.
Tvorac je prve arheološke rasprave u Hrvata, Rasprava o miljokazu (Dissertatio de columna milliaria), u kojoj opisuje rimski miljokaz pronađen kod Osijeka.
|