Hrskavičnjače: razlika između inačica
m robot Dodaje: lv:Skrimšļzivis |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 29: | Redak 29: | ||
Za pobližu podjelu: [[Sistematika hrskavičnjača]] |
Za pobližu podjelu: [[Sistematika hrskavičnjača]] |
||
==Vanjske poveznice== |
==Vanjske poveznice== |
||
{{WProjekti |
{{WProjekti |
||
Redak 44: | Redak 45: | ||
}} |
}} |
||
[[Kategorija:Hrskavičnjače]] |
[[Kategorija:Hrskavičnjače| ]] |
||
<!--interwiki--> |
<!--interwiki--> |
Inačica od 8. siječnja 2008. u 15:13
Cartilaginous fishes | |
---|---|
Raspon fosila | |
Rani Silur - Recentni | |
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Chordata |
Potkoljeno: | Vertebrata |
Infrakoljeno: | Gnathostomata |
Razred: | Chondrichthyes Huxley, 1880. |
Podrazredi | |
Hrskavičnjače (Chondrichtyes) su razred u skupini čeljustoustih (Gnathostomata). Najpoznatiji pretstavnici tog razreda su morski psi (Selachii) i ražovke (Batoidea).
Skelet hrskavičnjača građen je hrskavice koja, međutim, zbog taloženja kalcija može biti vrlo čvrsta. Koža cjeloglavki je glatka, a prečnousti imaju kožu prekrivenu sitnim, oštrim krljuštima sa zubolikim nastavcima, koje na dodir potsjećaju na brusni papir. Hrskavičnjače nemaju plivaći mjehur. Mala težinja njihovog skeleta, velika jetra bogata uljem a mnoge pelagijalne vrste imaju velike prsne peraje koje potpomažu potisak.
Kontroverze u sistematici
Uobičajeno se smatra da su hrskavičnjače sestrinska skupina koštunjača u okviru čeljustoustih. No u novije vrijeme usporedna genetička istraživanja dovode ovu hipotezu u pitanje. Prema njima, hrskavičnjače su se razvile u okviru koštunjača, pa bi prema tome trebale biti sestrinska grupa zrakoperki (Actinopterygii) (štitonoše i novozrakoperke) kao jednom i mesoperki (Sarcopterygii) (mnogoperki i dvodihalica) kao drugom taksonu.
To bi imalo značajne posljedice u odnosu na prihvaćeno vrednovanje njihovih mnogih vanjskih značajki. Tako bi na primjer zadnji zajednički predak sve tri skupine morao imati organ pluća odnosno ribljeg mjehura kao i koštani škržni poklopac, koji su zatim koštunjače ponovo reducirale, odnosno izgubile.
Sa stanovišta evolucije, mnoge osobine hrskavičnjača mogu se interpretirati kao prilagodba načinu života i okolišu u dubinama otvorenog mora. Tako se reduciranje koštanog skeleta može tumačiti potrebom smanjivanja specifične težine, a razvoj električnih osjetila prilagodbom na nedostatak svjetla. Unutrašnja oplodnja i relativno nizak broj potomaka se, pored drugih morfoloških i fizioloških osobina, mogu se razumjeti kao prilagodba. Prema tom tumačenju, da danas recentni morski psi nastanjuju i pliće obalne vode, može se smatrati sekundarnim osvajanjem novog okoliša.
Za pobližu podjelu: Sistematika hrskavičnjača
Vanjske poveznice
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Hrskavičnjače | |
Wikivrste imaju podatke o taksonu Hrskavičnjačama |