Hrskavičnjače: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VolkovBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: lv:Skrimšļzivis
mNema sažetka uređivanja
Redak 29: Redak 29:


Za pobližu podjelu: [[Sistematika hrskavičnjača]]
Za pobližu podjelu: [[Sistematika hrskavičnjača]]

==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==
{{WProjekti
{{WProjekti
Redak 44: Redak 45:
}}
}}


[[Kategorija:Hrskavičnjače]]
[[Kategorija:Hrskavičnjače| ]]


<!--interwiki-->
<!--interwiki-->

Inačica od 8. siječnja 2008. u 15:13

Cartilaginous fishes
Raspon fosila
Rani Silur - Recentni
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Potkoljeno:Vertebrata
Infrakoljeno:Gnathostomata
Razred:Chondrichthyes
Huxley, 1880.
Podrazredi

Hrskavičnjače (Chondrichtyes) su razred u skupini čeljustoustih (Gnathostomata). Najpoznatiji pretstavnici tog razreda su morski psi (Selachii) i ražovke (Batoidea).

Skelet hrskavičnjača građen je hrskavice koja, međutim, zbog taloženja kalcija može biti vrlo čvrsta. Koža cjeloglavki je glatka, a prečnousti imaju kožu prekrivenu sitnim, oštrim krljuštima sa zubolikim nastavcima, koje na dodir potsjećaju na brusni papir. Hrskavičnjače nemaju plivaći mjehur. Mala težinja njihovog skeleta, velika jetra bogata uljem a mnoge pelagijalne vrste imaju velike prsne peraje koje potpomažu potisak.

Kontroverze u sistematici

Uobičajeno se smatra da su hrskavičnjače sestrinska skupina koštunjača u okviru čeljustoustih. No u novije vrijeme usporedna genetička istraživanja dovode ovu hipotezu u pitanje. Prema njima, hrskavičnjače su se razvile u okviru koštunjača, pa bi prema tome trebale biti sestrinska grupa zrakoperki (Actinopterygii) (štitonoše i novozrakoperke) kao jednom i mesoperki (Sarcopterygii) (mnogoperki i dvodihalica) kao drugom taksonu.

To bi imalo značajne posljedice u odnosu na prihvaćeno vrednovanje njihovih mnogih vanjskih značajki. Tako bi na primjer zadnji zajednički predak sve tri skupine morao imati organ pluća odnosno ribljeg mjehura kao i koštani škržni poklopac, koji su zatim koštunjače ponovo reducirale, odnosno izgubile.

Sa stanovišta evolucije, mnoge osobine hrskavičnjača mogu se interpretirati kao prilagodba načinu života i okolišu u dubinama otvorenog mora. Tako se reduciranje koštanog skeleta može tumačiti potrebom smanjivanja specifične težine, a razvoj električnih osjetila prilagodbom na nedostatak svjetla. Unutrašnja oplodnja i relativno nizak broj potomaka se, pored drugih morfoloških i fizioloških osobina, mogu se razumjeti kao prilagodba. Prema tom tumačenju, da danas recentni morski psi nastanjuju i pliće obalne vode, može se smatrati sekundarnim osvajanjem novog okoliša.

Za pobližu podjelu: Sistematika hrskavičnjača

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Hrskavičnjače
Wikivrste imaju podatke o taksonu Hrskavičnjačama