Slavko Rozgaj: razlika između inačica
m wikipov. |
Rozgajev životopis djelomično preuzet iz knjige Tatjane Kren: Astronomijski vremeplov. Crtice iz povijesti hrvatskog zvjezdoznanstva, HKD Sv. Jeronima, Zagreb 2002. |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Slavko Rozgaj''' (1895-1978) plodan promicatelj astronomije, ravnatelj [[Zvjezdarnica HPD|Zagrebačke zvjezdarnice]] i autor mnogih astronomskih članaka i knjiga između kojih se ističe "Knjiga o zvijezdama". |
'''Slavko Rozgaj''' (1895-1978) plodan promicatelj astronomije, ravnatelj [[Zvjezdarnica HPD|Zagrebačke zvjezdarnice]] i autor mnogih astronomskih članaka i knjiga između kojih se ističe "Knjiga o zvijezdama". |
||
[[Asteroid]] otkriven sa [[Zvjezdarnica Višnjan|Zvjezdarnice Višnjan]], imenovan je njemu u čast, [[9813 Rozgaj|(9813) Rozgaj]] |
[[Asteroid]] otkriven sa [[Zvjezdarnica Višnjan|Zvjezdarnice Višnjan]], imenovan je njemu u čast, [[9813 Rozgaj|(9813) Rozgaj]] |
||
Slavko Rozgaj rodio se 20. travnja 1895. godine u Karlovcu. U godini njegova rođenja Oton Kučera tiskao je prvu hrvatsku astronomsku knjigu Naše nebo, koja slovi kao najčitanija i sigurno najdraža astronomska knjiga za više generacija ljubitelja astronomije u dvadesetom stoljeću. Na njenim osnovama djelovao je i Slavko Rozgaj, ponijevši u literarnom smislu naziv Kučerinog nasljednika, dok je u smislu popularizacije astronomije Kučerin nasljednik, kroz dugo razdoblje djelovanja, nesumljivo bio Gabrijel Divjanović, iako je i Slavko Rozgaj dao svoj vrijedni doprinos. |
|||
Osnovnu školu i gimnaziju Rozgaj je završio u Karlovcu, a studirao je prvo na zagrebačkom, a potom na praškom sveučilištu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je od 1914. godine matematiku kod profesora Majcena, Kiseljaka i Varićaka, a fiziku kod Stjepaneka i Hondla, da bi od 1917. godine studirao astronomiju na Karlovom sveučilištu u Pragu. U Pragu je 1919. godine obranio disertaciju iz astronomije O pretpostavci trećeg tijela u sistemu Algola. Disertacija je pisana na češkom jeziku. |
|||
Kako se nije uspio zaposliti kao profesionalni astronom, niz godina službovao je kao profesor astronomije, fizike i matematike, većinom na gimnazijama, u Karlovcu, Bjelovaru, Varaždinu i Zagrebu. Kao stručnjak, predavač i popularizator astronomije dao je značajan doprinos hrvatskoj astronomiji, a na literarnom planu svojim znanstveno-popularnim djelima iz astronomije. |
|||
U neobjavljenom rukopisu Zagrebačka zvjezdarnica 1903.-1953, u 38 kartica, Rozgaj je zapisao da bi mnogo toga što se astronomije u Hrvatskoj tiče, a time I Zvjezdarnice, sigurno sasvim drukčije izgledalo da odlukom Ministarstva prosvjete, školske godine 1948/49., astronomija nije ukinuta kao predmet u srednjim školama. To je dovelo do nezaustavljivoga pada djelovanja, a astronomiju dovelo u poziciju beznačajne i nepotrebne znanosti. I sve to, kako je Rozgaj zamijetio, u godini kad se na Mount Palomaru montirao najveći dalekozor na svijetu. |
|||
Po završetku Drugoga svjetskog rata i formiranju federativne Jugoslavije, Zvjezdarnica je imala tu sreću da se u redovima partizanskih pobjednika našlo i pojedinaca, zaljubljenika u astronomiju, te je već 1945. godine ponovo otvorena Zvjezdarnica, organizirano Hrvatsko prirodoslovno društvo te Astronomsko-geofizička sekcija sa zadatkom popularizacije ovih znanosti putem predavanja i promatranja neba. Zanimanje za astronomiju u tim poratim godinama bilo je veliko te je iste godine počelo i održavanje astronomskog tečaja i promatranja neba. Zvjezdarnicom je prvo vrijeme upravljao odbor Astronomsko-geofizičke sekcije, a godine 1947., kada je došlo do podjele sekcije na Astronomsku i Geofizičku, upravitelj Zvjezdarnice postao je prof. Juraj Golubić. Nakon odlaska prof. Jurja Golubića s mjesta upravitelja Zvjezdarnica, dr. Slavko Rozgaj je u kratkom razdoblju od 1949. do 1953. godine upravljao Zvjezdarnicom. Od godine 1953. do umirovljenja Rozgaj je djelovao kao srednjoškolski profesor. |
|||
Godine 1975., prigodom 80-te obljetnice rođenja Slavka Rozgaja, na Zvjezdarnici je dr. Goran Ivanišević priredio izložbu njegovih knjiga i radova i održao prigodno predavanje, a slavljeniku je čestitala uprava Zvjezdarnice, s direktorom Gabrijelom Divjanovićem, Astronomsko-astronautičko društvo SR Hrvatske te redakcija časopisa "Čovjek i svemir". Umro je tri godine kasnije, 1978. godine, u Zagrebu. |
|||
Rozgajev izraziti literarni talent, koji je iskoristio u astronomiji, nastavivši Kučerin stil pisanja književno-znanstvene vrste djela, stavlja ga uz bok Otona Kučere. Premda nije nadmašio svoj uzor, njegove su knjige vrijedan doprinos hrvatskoj astronomiji i danas veoma drage ljubiteljima neba. Tiskao je više astronomskih djela, od kojih su najvažnije i najpopularnije knjige: Astrognozija, Zvjezdano nebo, Razvitak astronomije i Knjiga o zvijezdama. |
|||
[[Category:hrvatski astronomi|Rozgaj, Slavko]] |
[[Category:hrvatski astronomi|Rozgaj, Slavko]] |
||
Inačica od 10. studenoga 2005. u 12:49
Slavko Rozgaj (1895-1978) plodan promicatelj astronomije, ravnatelj Zagrebačke zvjezdarnice i autor mnogih astronomskih članaka i knjiga između kojih se ističe "Knjiga o zvijezdama". Asteroid otkriven sa Zvjezdarnice Višnjan, imenovan je njemu u čast, (9813) Rozgaj
Slavko Rozgaj rodio se 20. travnja 1895. godine u Karlovcu. U godini njegova rođenja Oton Kučera tiskao je prvu hrvatsku astronomsku knjigu Naše nebo, koja slovi kao najčitanija i sigurno najdraža astronomska knjiga za više generacija ljubitelja astronomije u dvadesetom stoljeću. Na njenim osnovama djelovao je i Slavko Rozgaj, ponijevši u literarnom smislu naziv Kučerinog nasljednika, dok je u smislu popularizacije astronomije Kučerin nasljednik, kroz dugo razdoblje djelovanja, nesumljivo bio Gabrijel Divjanović, iako je i Slavko Rozgaj dao svoj vrijedni doprinos. Osnovnu školu i gimnaziju Rozgaj je završio u Karlovcu, a studirao je prvo na zagrebačkom, a potom na praškom sveučilištu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je od 1914. godine matematiku kod profesora Majcena, Kiseljaka i Varićaka, a fiziku kod Stjepaneka i Hondla, da bi od 1917. godine studirao astronomiju na Karlovom sveučilištu u Pragu. U Pragu je 1919. godine obranio disertaciju iz astronomije O pretpostavci trećeg tijela u sistemu Algola. Disertacija je pisana na češkom jeziku. Kako se nije uspio zaposliti kao profesionalni astronom, niz godina službovao je kao profesor astronomije, fizike i matematike, većinom na gimnazijama, u Karlovcu, Bjelovaru, Varaždinu i Zagrebu. Kao stručnjak, predavač i popularizator astronomije dao je značajan doprinos hrvatskoj astronomiji, a na literarnom planu svojim znanstveno-popularnim djelima iz astronomije. U neobjavljenom rukopisu Zagrebačka zvjezdarnica 1903.-1953, u 38 kartica, Rozgaj je zapisao da bi mnogo toga što se astronomije u Hrvatskoj tiče, a time I Zvjezdarnice, sigurno sasvim drukčije izgledalo da odlukom Ministarstva prosvjete, školske godine 1948/49., astronomija nije ukinuta kao predmet u srednjim školama. To je dovelo do nezaustavljivoga pada djelovanja, a astronomiju dovelo u poziciju beznačajne i nepotrebne znanosti. I sve to, kako je Rozgaj zamijetio, u godini kad se na Mount Palomaru montirao najveći dalekozor na svijetu. Po završetku Drugoga svjetskog rata i formiranju federativne Jugoslavije, Zvjezdarnica je imala tu sreću da se u redovima partizanskih pobjednika našlo i pojedinaca, zaljubljenika u astronomiju, te je već 1945. godine ponovo otvorena Zvjezdarnica, organizirano Hrvatsko prirodoslovno društvo te Astronomsko-geofizička sekcija sa zadatkom popularizacije ovih znanosti putem predavanja i promatranja neba. Zanimanje za astronomiju u tim poratim godinama bilo je veliko te je iste godine počelo i održavanje astronomskog tečaja i promatranja neba. Zvjezdarnicom je prvo vrijeme upravljao odbor Astronomsko-geofizičke sekcije, a godine 1947., kada je došlo do podjele sekcije na Astronomsku i Geofizičku, upravitelj Zvjezdarnice postao je prof. Juraj Golubić. Nakon odlaska prof. Jurja Golubića s mjesta upravitelja Zvjezdarnica, dr. Slavko Rozgaj je u kratkom razdoblju od 1949. do 1953. godine upravljao Zvjezdarnicom. Od godine 1953. do umirovljenja Rozgaj je djelovao kao srednjoškolski profesor. Godine 1975., prigodom 80-te obljetnice rođenja Slavka Rozgaja, na Zvjezdarnici je dr. Goran Ivanišević priredio izložbu njegovih knjiga i radova i održao prigodno predavanje, a slavljeniku je čestitala uprava Zvjezdarnice, s direktorom Gabrijelom Divjanovićem, Astronomsko-astronautičko društvo SR Hrvatske te redakcija časopisa "Čovjek i svemir". Umro je tri godine kasnije, 1978. godine, u Zagrebu. Rozgajev izraziti literarni talent, koji je iskoristio u astronomiji, nastavivši Kučerin stil pisanja književno-znanstvene vrste djela, stavlja ga uz bok Otona Kučere. Premda nije nadmašio svoj uzor, njegove su knjige vrijedan doprinos hrvatskoj astronomiji i danas veoma drage ljubiteljima neba. Tiskao je više astronomskih djela, od kojih su najvažnije i najpopularnije knjige: Astrognozija, Zvjezdano nebo, Razvitak astronomije i Knjiga o zvijezdama.