Vinodol: razlika između inačica
m dotjerivanje |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 11: | Redak 11: | ||
* [[Bribir]] |
* [[Bribir]] |
||
* [[Novi Vinodolski]] |
* [[Novi Vinodolski]] |
||
==Povijest== |
|||
U 13.stoljeću važno središte [[Kvarnersko primorje|kvarnerskog primorja]] bila je Vinodolska knežija. Vinodol se spominje već u ''Ljetopisu [[Pop Dukljanin|popa Dukljanina]]'', a nakon toga i u starohrvatskim pisanim ispravama. |
|||
Kralj [[Andrija II]]. darovao je [[Vinodol]], [[1260]]. godine, krčkom knezu [[Gvido Frankopan|Gvidu Frankopanu]]. Iz darovnice, izdane tim povodom, razabire se da je [[Vinodol]] zahvaćao veći teritorij od relativno male vinodolske uvale. Dolaskom [[Frankopani|Frankopana]] za vinodolske gospodare, počela se u tom dijelu Kvarnera utvrđivati nova feudalna vlast. |
|||
Tadašnje područje Vinodola činili su mjesta [[Novi Vinodolski|Novi]], [[Ledenice]], [[Bribir]], [[Belgrad]], [[Drivenik]], [[Hreljin]], [[Bakar]], [[Trsat]] i [[Grobnik]]. |
|||
Administrativno središte se nalazilo u Novom, gdje su [[Frankopani]] imali stalnu rezidenciju. U tom dvorcu sastali su se [[1288]]. godine glavari vinodolskih naselja i pod predsjedanjem kneza [[Leonard Frankopan|Leonarda Frankopana]] donijeli [[Vinodolski zakon]] koji je regulirao odnose vinodolskih gradova s njihovim feudalnim gospodarima. Bilo je to u svoje doba jedan od rijetkih narodnopravnih zakonika u kojem je feudalna vlast u lokalnoj samoupravi našla zajednička mjerila za upravljanje nad tim područjem. |
|||
== Poveznice == |
== Poveznice == |
||
Inačica od 10. studenoga 2005. u 16:56
Vinodol ili Vinodolska dolina
Nalazi se u zaleđu Crikvenice, a obuhvaća mjesta od Križišća do Novog Vinodolskog koja su od antike do današnjih dana sačuvala slavenska imena (izuzetak Bribir). Danas mjesta Drivenik, Tribalj, Grižane-Belgrad i Bribir tvore Vinodolsku općinu sa sjedištem u Bribiru.
Mjesta u Vinodolskoj dolini:
Povijest
U 13.stoljeću važno središte kvarnerskog primorja bila je Vinodolska knežija. Vinodol se spominje već u Ljetopisu popa Dukljanina, a nakon toga i u starohrvatskim pisanim ispravama. Kralj Andrija II. darovao je Vinodol, 1260. godine, krčkom knezu Gvidu Frankopanu. Iz darovnice, izdane tim povodom, razabire se da je Vinodol zahvaćao veći teritorij od relativno male vinodolske uvale. Dolaskom Frankopana za vinodolske gospodare, počela se u tom dijelu Kvarnera utvrđivati nova feudalna vlast.
Tadašnje područje Vinodola činili su mjesta Novi, Ledenice, Bribir, Belgrad, Drivenik, Hreljin, Bakar, Trsat i Grobnik.
Administrativno središte se nalazilo u Novom, gdje su Frankopani imali stalnu rezidenciju. U tom dvorcu sastali su se 1288. godine glavari vinodolskih naselja i pod predsjedanjem kneza Leonarda Frankopana donijeli Vinodolski zakon koji je regulirao odnose vinodolskih gradova s njihovim feudalnim gospodarima. Bilo je to u svoje doba jedan od rijetkih narodnopravnih zakonika u kojem je feudalna vlast u lokalnoj samoupravi našla zajednička mjerila za upravljanje nad tim područjem.
Poveznice