Pjastovići

Pjastovići su vladarska porodica koja je vladala Poljskom od 960. do 1370. godine, s titulama knezova, a potom i kraljeva.

Bočne grane porodice su nastavile upravljati kneževinama Mazovskom (do 1526.) i Šleskom (1675.) Ime su dobili po legendarnom rodonačelniku Pjastu, seljaku iz Gnjezna koji je pripadao plemenu.

Knez Mješko I. je primio kršćanstvo i uveo ga u Poljsku krajem 10. stoljeća. Uspio je sačuvati samostalnost Poljske obranivši je od njemačkih napada. Najviši uspon pod Pjastovićima Poljska dostiže početkom 11. stoljeća, kad osvajaju Pomeraniju i zemlje oko Labe i Odre. U to doba i nadbiskupija u Gnjeznu stiče samostalnost.

Od kraja 11. stoljeća počinju međusobne borbe među Pjastovićima i dodjeljivanje udionih kneževina članovima porodice, što im je dodatno oslabilo vlast. Poljsku su potresli stalni napadi i pljačke Nijemaca, a nisu je poštedjeli ni Mongoli pri svom prodoru u Europu.

Pjastović Kazimir III. uspio ujediniti poljske zemlje i ekonomski i kulturno unaprijediti zemlju. Glavna loza Pjastovića prestaje njegovom smrću, jer nije imao potomaka.