Suradnik:Sauly/Stranice za raspucavanje: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Soljanac (razgovor | doprinosi)
U postavkama prije koda koji se nalazi na slučaj 2 ukucaj dve uglate, Suradnik:Soljanac| i sve o zatvoriti s dve uglate
Soljanac (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 4: Redak 4:


3. slučaj - [[Suradnik:Soljanac|<font style="background: gold" face="Verdana" color="white">'''&nbsp;Soljanac&nbsp;'''</font>]] 21:41, 11. lipanj 2007. (CEST)
3. slučaj - [[Suradnik:Soljanac|<font style="background: gold" face="Verdana" color="white">'''&nbsp;Soljanac&nbsp;'''</font>]] 21:41, 11. lipanj 2007. (CEST)

==ĆIRIL I METOD==
Ćiril i Metod su se rodili u Solunu. U vrijeme Rimljana Solun je bio glavni grad rimske pokrajine Makedonije, a u bizantsko doba bio je prvi iza Carigrada. Otac Ćirila i Metoda bio je Leon, namjesnik solunskog vojvode, rodom Grk. Bio je vrlo ugledan i u dobrim vezama s carskom obitelji. Ime njihove majke nije poznato. U obitelji je bilo više djece. Metodíje se rodio oko 815. godine, a Konstantin, kasnije prozvan Ćiril, 826. godine. Oba su od djetinjstva govorili slavenskim jezikom jer je u to vrijeme oko Soluna živio velik broj Slavena. Stariji brat Metodije stupio je po očevom primjeru u državnt službu, te postaje carski namjesnik negdje u Makedoniji, među Ohridskim jezerom i Vardarom. Nije ostao dugo u službi jer je spoznao Božji poziv. Povukao se na goru Olimp, koja je u to doba bila puna monaha i pustinjaka, kao i kasnije i gora Atos kod Soluna. Najmlađi od sedmero djece, Konstantin, je radi svoje velike nadarenosti bio poslan u Carigrad gdje mu je zaštitnikom bio očev prijatelj, carski kancelar Teoktist. Tu je Konstantin učio u visokoj školi u carskom dvorcu Magnara blizu crkve Sv. Sofije, gdje je tada cvala grčka svjetovna i crkvena znanost. Na toj su školi predavali prvi učenjaci onoga doba, među njima Leon i Focije, kasnije patrhjarh. Tu se Konstantin toliko istakao da su ga prozvali 'filozof'. Carski kancelar Teotist htio je da se Konstantin oženi pa da se posveti državnoj službi. No, on je poput svog brata Metodija težio za duhovnim staležom. Bojeći se da će ga siliti, pobjegao je i nekoliko se mjeseci skrivao u nekom stanu na morskoj obali. Kad su ga pronašli, ponudili su mu službu profesora na visokoj dvorskoj školi. Tako je Konstantín posao nekom vrstom profesora filozofije. Tu nije ostao dugo jer ga je srce vuklo u samoću. Ostavio je svijet i razdijelio svoju imovinu siromasima, te se pridružio bratu na Olimpu.
==drugi dio==

Inačica od 15. siječnja 2008. u 18:48

1. slučaj - <font style="background: gold" face="Verdana" color="white">'''&nbsp;Soljanac&nbsp;'''</font> 10:58, 11. lipanj 2007. (CEST)

2. slučaj -  Soljanac  11:00, 11. lipanj 2007. (CEST)

3. slučaj -  Soljanac  21:41, 11. lipanj 2007. (CEST)

ĆIRIL I METOD

Ćiril i Metod su se rodili u Solunu. U vrijeme Rimljana Solun je bio glavni grad rimske pokrajine Makedonije, a u bizantsko doba bio je prvi iza Carigrada. Otac Ćirila i Metoda bio je Leon, namjesnik solunskog vojvode, rodom Grk. Bio je vrlo ugledan i u dobrim vezama s carskom obitelji. Ime njihove majke nije poznato. U obitelji je bilo više djece. Metodíje se rodio oko 815. godine, a Konstantin, kasnije prozvan Ćiril, 826. godine. Oba su od djetinjstva govorili slavenskim jezikom jer je u to vrijeme oko Soluna živio velik broj Slavena. Stariji brat Metodije stupio je po očevom primjeru u državnt službu, te postaje carski namjesnik negdje u Makedoniji, među Ohridskim jezerom i Vardarom. Nije ostao dugo u službi jer je spoznao Božji poziv. Povukao se na goru Olimp, koja je u to doba bila puna monaha i pustinjaka, kao i kasnije i gora Atos kod Soluna. Najmlađi od sedmero djece, Konstantin, je radi svoje velike nadarenosti bio poslan u Carigrad gdje mu je zaštitnikom bio očev prijatelj, carski kancelar Teoktist. Tu je Konstantin učio u visokoj školi u carskom dvorcu Magnara blizu crkve Sv. Sofije, gdje je tada cvala grčka svjetovna i crkvena znanost. Na toj su školi predavali prvi učenjaci onoga doba, među njima Leon i Focije, kasnije patrhjarh. Tu se Konstantin toliko istakao da su ga prozvali 'filozof'. Carski kancelar Teotist htio je da se Konstantin oženi pa da se posveti državnoj službi. No, on je poput svog brata Metodija težio za duhovnim staležom. Bojeći se da će ga siliti, pobjegao je i nekoliko se mjeseci skrivao u nekom stanu na morskoj obali. Kad su ga pronašli, ponudili su mu službu profesora na visokoj dvorskoj školi. Tako je Konstantín posao nekom vrstom profesora filozofije. Tu nije ostao dugo jer ga je srce vuklo u samoću. Ostavio je svijet i razdijelio svoju imovinu siromasima, te se pridružio bratu na Olimpu.

drugi dio