Koruška (vojvodstvo): razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Donatus (razgovor | doprinosi)
m kat.
m robot Dodaje: it:Ducato di Carinzia
Redak 40: Redak 40:
[[en:Duchy of Carinthia]]
[[en:Duchy of Carinthia]]
[[fr:Duché de Carinthie]]
[[fr:Duché de Carinthie]]
[[it:Ducato di Carinzia]]
[[ru:Каринтия (герцогство)]]
[[ru:Каринтия (герцогство)]]
[[sl:Koroška (vojvodina)]]
[[sl:Koroška (vojvodina)]]

Inačica od 30. siječnja 2008. u 15:26

Ovo je glavno značenje pojma Koruška (vojvodstvo). Za druga značenja pogledajte Koruška (vojvodstvo) (razdvojba).
Grb Koruškoga vojvodstva

Koruška (slov. Vojvodina Koroška; njem. Herzogtum Kärnten) ime je povijesnoga vojvodstva smještenog većim dijelom na području današnje južne Austrije, a manjim dijelom na području današnje sjeverne Slovenije. Od 976. do 1806. bilo je dijelom Svetog Rimskog Carstva, te krunska zemlja Habsburške Monarhije do njezina raspada 1918.

Povijest

U 7. stoljeću na tom području postojalo je Kneževstvo Karantanija, koje je od 788. do 843. bilo pod vlašću Karla Velikog. Od 889. do 976. postoji Marka Karantanija.

Oto II., car Svetog Rimskog Carstva odijelio je 976. Karantaniju od Bavarskoga vojvodstva, marka postaje 995. markgrofovija, a 1012. godine vojvodstvo kojim vlada plemićka obitelj Eppenstein. U razdoblju do 1122. dobar dio područja današnje Gornje Štajerske prešlo je u vlast Otokara, II. Štajerskog, a ostatk Karantanije/Koruške prešao je konačno u vlast dinastije Spanheimer. Posljednji vojvoda iz te dinastije, Ulrik III., ostavio je Korušku u nasljedstvo Otakaru II., češkom kralju (1253.-1278.).

U vlasti Habsburgovaca

Leopold Stainreuter (1340.-1400.): Ustoličenje koruškoga vojvode

Nakon što je pobijedio Otakara i postao kralj Njemačke, Rudolf I. Habsburški dao je Korušku Meinhardu II. od Gorice i Tirola. Po izumiranju njegove dinastije, 1335., car Ludvig IV. Bavarac daje Korušku i južni dio Tirola Habsburgovcima. Koruška je još dugo ostala poluautonomno područje s vlastitim državnim ustrojem. Habsburgovci su dvaput podijelili teritorije među članovima svoje obitelji. 1379. ugovorom iz Neuberga, te 1546. U oba slučaja Koruška je, zajedno sa Štajerskom i Kranjskom činila Unutarnju Austriju. Nad tim većim područjem postojala je zajednička vlast, a vladalo se obično iz Graza.

1804. Koruška je uključena u Austrijsko Carstvo, a 1867. postala je krunska zemlja unutar austrijskog dijela Austro-Ugarske.

Kroz cijelo ovo razdoblje njemački se jezik širio na račun slovenskoga.

20. stoljeće

Po završetku Prvog svjetskog rata i raspadu Austro-Ugarske, 10. listopada 1920. održan je Koruški plebiscit kojim je trebalo odlučiti sudbinu ove pokrajine. Prema rezultatima plebiscita ona je podijeljena tako da je njezin veći dio pripao Austriji, a manji dio Kraljevini SHS, što je naslijedila današnja Slovenija.

Austrijski dio Koruške danas je savezna zemlja Koruška (Kärnten), dok je slovenski dio neformalna pokrajina Koruška (Koroška). Manji dio Koruške pripao je 1918. Italiji.

Literatura

  • Claudia Fräss-Ehrfeld, Geschichte Kärntens (3 toma). Verlag Johannes Heyn, Klagenfurt 1984-2005

Vidi također