Razlika između inačica stranice »Etin«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dodana 203 bajta ,  prije 13 godina
sitna dopuna
m (Acetilen premješteno na Etin: važniji naziv)
(sitna dopuna)
[[Slika:Acetylene-2D.png|150px|right]]
 
'''AcetilenEtin, C<sub>2</sub>H<sub>2</sub>''' (ili ''etinacetilen'') je najjednostavniji nezasićeni [[ugljikovodik]] s trostrukom vezom (iz skupine [[alkin]])a. Izgrađen je od dva atoma [[vodik]]a i dva atoma [[ugljik]]a (C2H2), molekula etina je linearna. To je [[plin]] bez boje okusa i mirisa, ne podržava disanje niti gorenje, na [[zrak]]u izgara svijetlim čađavim plamenom. U [[voda|vodi]] se slabo otapa a u organskim otapalima dobro. Smjese sa zrakom mogu biti neobično eksplozivne. U smjesi s [[kisik]]om, razvija temperaturu do 3100°C što je ujedno i najviša temperatura koju je moguće postići nekim plinskim plamenikom. Zbog tog svojstva se i koristi u uređajima za plinsko zavarivanje tzv. [[autogeno zavarivanje]]. U prodaju dolazi u bocama pod tlakom koji ne prelazi 15 bar-a, otopljen u pogodnom otapalu npr. [[aceton]]. Pri većim tlakovima sklon je spontanoj eksploziji. Zbog opasnosti, u acetilen se dodaju neki spojevi neugodna mirisa tako da se može na vrijeme osjetiti. Nekada se ovaj plin u smjesi s kisikom koristio u medicini za narkozu, no napušten je jer nakon buđenja ostavlja mučninu i glavobolju. U laboratoriju se može pripremiti reakcijom kalcijevog karbida (karabita, CaC2) i vode.
 
VodikEtin umože etinuragirati ses možejakim bazama kao kiseline, odnosno zamijeniti svodikov nekimatom s metalom, pri čemučime nastaju spojevi[[acetilid]]i. "acetilidi"Primjer je reakcija između etina i [[Tollensov reagens|Tollensova reagensa]], čime nastaje srebrov acetilid. U slučaju da su u pitanju soli "teških" metala ([[Bakar|Cu]], [[Srebro|Ag]]) spojevi su neobično eksplozivni i osjetljivi. Prilikom eksplozije tlak stvaraju čestice ugljika koji pri tom nastaje.
 
== Fizički podaci ==
16.519

uređivanja

Navigacijski izbornik