Prečani: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 12. veljače 2008. u 01:02

Prečani, "(od) preko", je naziv za Srbe koji žive izvan Srbije i Crne Gore, tj. u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Koristio se od XIX. st. Bili su značajan politički čimbenik u doba Austrougarske i Prve Jugoslavije.

Od 1905. do 1918. stranke Srba prečana surađuju s Hrvatskom strankom prava i drugima u Hrvatsko-srpskoj koaliciji. Nakon stvaranja Kraljevine SHS, politički vođa prečana Svetozar Pribičević djeluje u službi beogradskog centralističkog režima protiv hrvatskih separatističkih zahtjeva. On je član Demokratske stranke, a prečani glasuju također za radikale i druge stranke sa sjedištem u Beogradu.

Međutim, godine 1926. on drastično mijenja političku orijentaciju, zaključivši da je služba Beogradu i konflikt sa Hrvatima štetan za prečane. Osniva Samostalnu demokratsku stranku i sljedeće godine sklapa koaliciju sa Radićevom Hrvatskom seljačkom strankom. Ova Seljačko-demokratska koalicija (SDK) održala se sve do 1941. i privlačila glasove većine Srba u Hrvatskoj.

Nasuprot SDK, dok srbijanske stranke privlače malo prečanskih glasova, nakon Šestojanuarske diktature pojavljuju se ORJUNA, četničke i druge velikosrpske organizacije.

U doba Travanjskog rata 1941. aktivne su manje četničke grupe. Na teritoriju koji je pripao Nezavisnoj državi Hrvatskoj bilo je više od dva milijuna Srba, tj. 30 posto stanovništva. U otporu NDH i ustaškom teroru većina prilazi partizanima (vidi članak Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj, a manji dio četnicima (Vidi članke Srbi u NDH i Četnici u NDH).

@@ Redak 2: / Redak 2: @@
 '''Prečani''', ''"(od) preko"'', je naziv za Srbe koji žive izvan Srbije i Crne Gore, tj. u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Koristio se od XIX. st. Bili su značajan politički čimbenik u doba [[Austro-Ugarska|Austrougarske]] i [[Prva Jugoslavija|Prve Jugoslavije]].
-Od [[1905]]. do [[1918]]. stranke Srba prečana surađuju s [[Hrvatska stranka prava|Hrvatskom strankom prava]] i drugima u [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpskoj koaliciji]]. Nakon stvaranja [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]], politički vođa prečana [[Svetozar Pribičević]] djeluje u službi beogradskog centralističkog i despotskog režima protiv hrvatskih "separatističkih" zahtjeva. On je član [[Demokratska stranka (Srbija i Jugoslavija)|Demokratske stranke]], a prečani glasuju također za [[Radikalna stranka (Srbija i Jugoslavija)|radikale]] i druge stranke sa sjedištem u Beogradu.
+Od [[1905]]. do [[1918]]. stranke Srba prečana surađuju s [[Hrvatska stranka prava|Hrvatskom strankom prava]] i drugima u [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpskoj koaliciji]]. Nakon stvaranja [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]], politički vođa prečana [[Svetozar Pribičević]] djeluje u službi beogradskog centralističkog režima protiv hrvatskih separatističkih zahtjeva. On je član [[Demokratska stranka (Srbija i Jugoslavija)|Demokratske stranke]], a prečani glasuju također za [[Radikalna stranka (Srbija i Jugoslavija)|radikale]] i druge stranke sa sjedištem u Beogradu.
 Međutim, godine [[1926]]. on drastično mijenja političku orijentaciju, zaključivši da je služba Beogradu i konflikt sa Hrvatima štetan za prečane. Osniva [[Samostalna demokratska stranka|Samostalnu demokratsku stranku]] i sljedeće godine sklapa koaliciju sa  [[Stjepan Radić|Radićevom]] [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatskom seljačkom strankom]]. Ova [[Seljačko-demokratska koalicija]] (SDK) održala se sve do 1941. i privlačila glasove većine Srba u Hrvatskoj.