Magnetit: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 46: Redak 46:
Magnetit ima strukturu inverznog spinela u kojoj se u šupljinama unutar kubične guste slagaline [[kisik|kisikovih]] [[anion|aniona]] nalaze željezovi kationi oksidacijskog stanja +2 i +3. U jednoj četvrtini raspoloživih tetraedarskih šupljina smješteni su [[kation|kationi]] Fe<sup>3+</sup>, dok su u polovini oktaedarskih šupljina smješteni kationi Fe<sup>2+</sup> i Fe<sup>3+</sup>.
Magnetit ima strukturu inverznog spinela u kojoj se u šupljinama unutar kubične guste slagaline [[kisik|kisikovih]] [[anion|aniona]] nalaze željezovi kationi oksidacijskog stanja +2 i +3. U jednoj četvrtini raspoloživih tetraedarskih šupljina smješteni su [[kation|kationi]] Fe<sup>3+</sup>, dok su u polovini oktaedarskih šupljina smješteni kationi Fe<sup>2+</sup> i Fe<sup>3+</sup>.
[[Slika:Magnetit1.jpg|thumb|500px|left|Prikaz strukturnog i magnetskog uređenja magnetita s označenom jediničnom ćelijom]]
[[Slika:Magnetit1.jpg|thumb|500px|left|Prikaz strukturnog i magnetskog uređenja magnetita s označenom jediničnom ćelijom]]
[[Slika:748px-Kristallstruktur_magnetit.jpg.jpg|thumb|500px|left|Tetraedarsko okruženje Fe<sup>3+</sup> i oktaedarsko okruženje Fe<sup>2+</sup> i Fe<sup>3+</sup>]]
[[Slika:748px-Kristallstruktur_magnetit.jpg|thumb|500px|left|Tetraedarsko okruženje Fe<sup>3+</sup> i oktaedarsko okruženje Fe<sup>2+</sup> i Fe<sup>3+</sup>]]


==Literatura==
==Literatura==

Inačica od 13. veljače 2008. u 15:16

Magnetit

Magnetit iz Južnog Tirola, sjeverna Italija
Općenito
KategorijaMineral
Kemijska formulaFe3O4
Identifikacija
Molekularna masa231,55 g/mol
Bojacrn
Kristalni habitusoktaedarski, rombododekaedarski
Kristalni sustavkubični, Fd3m
Sraslaciprimjećeno je srastanje oktaedara
Kalavostnejasna
Mohsova tvrdoća5,5-6,5
Sjajmetalni
Ogrebcrn
Gustoća5,18 g/cm3
Točka tališta1535 °C
Prozirnostneproziran

Magnetit, kemijska formula Fe3O4, je crni ferimagnetički željezov oksid u kojem željezovi atomi imaju dva oksidacijska stanja, +2 i +3. Magnetit je široko rasprostranjen u prirodi i javlja se kao popratni mineral u magmatskim i metamorfnim stijenama. Važna je željezova ruda, a najveća su ležišta u sjevernoj Švedskoj.

Fizička svojstva

Tvrdoća magnetita kreće se od 5,5 do 6,5 na Mohsovoj skali, a specifična težina iznosi 5,18. Magnetit obično tvori oktaedarske kristale. Magnetsko uređenje magnetita na sobnoj temperaturi je ferimagnetsko s Curieovom temperaturom od 850 K.[1].

Kristalna struktura

Magnetit ima strukturu inverznog spinela u kojoj se u šupljinama unutar kubične guste slagaline kisikovih aniona nalaze željezovi kationi oksidacijskog stanja +2 i +3. U jednoj četvrtini raspoloživih tetraedarskih šupljina smješteni su kationi Fe3+, dok su u polovini oktaedarskih šupljina smješteni kationi Fe2+ i Fe3+.

Prikaz strukturnog i magnetskog uređenja magnetita s označenom jediničnom ćelijom
Datoteka:748px-Kristallstruktur magnetit.jpg
Tetraedarsko okruženje Fe3+ i oktaedarsko okruženje Fe2+ i Fe3+

Literatura

1. R. M. Cornell, U. Schwertmann, The Iron Oxides, Structure, Properties, Reactions, Occurrence and Uses, VCH Publ. Corp., D-69451 Weinheim, Njemačka, 1996.

  1. R. M. Cornell, U. Schwertmann, The Iron Oxides, Structure, Properties, Reactions, Occurrence and Uses, VCH Publ. Corp., D-69451 Weinheim, Njemačka, 1996.