Nacionalna sigurnosna agencija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 17. veljače 2008. u 11:03

**Nacionalna siguronosna agencija**

Osnovana:	4. studenog 1952
Ravnatelj:	General pukovnik Keith B. Alexander, USA
Zamjenik ravnatelja:	John C. (Chris) Inglis
Proračun:	Povjerljivo^[1]
Zaposleni:	oko 30,000^[1]

National Security Agency (NSA) ili još Central Security Service (CSS) hrv. Nacionalna Siguronosna Agencija ili još i Središnja siguronosna služba se smatra najvećom američkom vladinom obavještajnom agencijom. Zadaća joj je nadziranje i analiza komunikacija u državi ali i u inozemstvu. Zadužena je i za zaštitu državnih komunikacija i vladine infrastrukture od sličnih organizacija u svijetu. Službeno je uspostavljena 4. studenog 1952, kao dio ministarstva obrane. Stvaranje NSA je odobreno u pismu američkog predsjednika Haryja s. Trumanna 1952. NSA je važna komponenta Obavještajne zajednice Sjedinjenih Država kojom upravlja direktor središnje obavještajne agencije. Stožer NSA je u Fort George G. Meade, Maryland, oko 16 km od Washingtona. NSA ima svoj izlaz sa autoputa Baltimore-Washington. Proračun NSA za električnu energiju prelazi 21 milijun dolara godišnje, što NSA čini drugim najvećim potrošačem struje u državi Maryland. Agencija ugovara također i poslove sa privatnim sektorom u poljima istraživanja i opreme, budući da posjeduje prvenstveno napredne tehnologije kriptografije i analize, komunukacijskih hardwarea i softwarea i dr.

Unatoč činjenici da je opisuju kao jednog od najvećih poslodavca matematičara, vlasnika najveće pojedinačne grupe superraučnala, NSA je bila u anonimnosti sve do početka kraja 20. stoljeća. Dugo vremena vlada SAD čak nije ni priznavala njeno postojanje. Često je NSA akronim predstavljao riječi "No Such Agency" (Ne postoji takva agencija).

Ravnatelji Nacionalne siguronosne agencije

1952. – 1956. general pukovnik Ralph J. Canine,

1956. – 1960. general pukovnik Semford John A. Samford

1960. – 1962. viceadmiral Laurence H. Frost

1962. – 1965. general pukovnik Gordon A. Blake

1965. – 1969. general pukovnik Marshall S. Carter

1969. – 1972. viceadmiral Noel A. M. Gaylor

1972. – 1973. general pukovnik Samuel C. Phillips

1973. – 1977. general pukovnik Lew Allen, Jr.

1977. – 1981. viceadmiral Bobby Ray Inman

1981. – 1985. general pukovnik Lincoln D. Faurer

1985. – 1988. general pukovnik William E. Odom

1988. – 1992. viceadmiral William O. Studeman

1992. – 1996. viceadmiral John M. McConnell

1996. – 1999. general pukovnik Kenneth A. Minihan

1999. – 2005. general pukovnik Michael V. Hayden

2005. – ? general pukovnik Keith B. Alexander

Patentiranje

NSA ima mogućnost patentirati otkrića u patentnom zavodu u SAD-u pod tajnim patentima. Za razliku od normalnih patenata, patenti NSA se nikad ne objavljuju. Međutim, ako patentni zavod zaprimi identičnu prijavu od treće strane, tada se otkriva patent NSA, i službeno ga predaje NSA kao patent punog roka upotrebe od tog datuma.

Neke od prošlih elektroničkih (SIGINT) aktivnosti

Ultra

Magija (kriptografija)

Purpurni kod (Purple code)

Projekt VENONA (VENONA project)

Incident u Tonkinškom zalivu

USS Liberti incident

USS Pueblo (AGER-2)

ECHELON

Echelon

NSA je u suradnji sa sličnim agencijama u Ujedinjenom Kraljevstvu (Vladin glavni stožer za komunikacije), Kanadi (Zavod za sigurnost komunikacija), Australiji (Obrambeni direktorat za signale)i Novom Zelandu (Vladin ured za sigurnost komunikacija), u skupini poznatoj pod imenom UKUSA, odgovorna, između ostalog, za funkcioniranje sistema ECHELON. Sumnja se također kako su se UKUSA sporazumu priključile i ostale države npr. Njemačka (Bad Aibling). Echelon je sustav koji je u stanju nadzirati veliki postotak svjetskog telefonskog, faksovnog, i općenito komunikacijskog sustava. Tehnički gledano, usljed tehnološkog napretka skoro sve moderne telefonske, internet, faks i satelitske komunikacije na svijetu se mogu presresti, zabilježiti i analizirati. Operacije sakupljanja informacija, koje NSA nastoji provoditi su u SAD, ali i šire dovele do niza kritika usljed strahova da NSA krši prava na privatnost američkih državljana, pa čak i da sudjeluje u ekonomskim izvještajnim aktivnostima kako bi američkim kompanijama osigurala vrijedne poslove. Europski parlament je zato donio dokument u kojima analizira mogućnosti ekonomskog izvještavanja SAD-a i zemalja EU-a.

Vanjske poveznice

↑ ^a ^b NSA Frequently Asked Questions. Pristupljeno 3. listopada 2006.

[NSAFAQ-1] NSA Frequently Asked Questions. Pristupljeno 3. listopada 2006.

[1]

@@ Redak 3: / Redak 3: @@
 |-
 |style= align="center" colspan="2"|
-[[Image:National Security Agency.svg|125px|Grb NSA]]
+[[Slika:National Security Agency.svg|125px|Grb NSA]]
 |-
 |'''Osnovana:'''||[[4. studenog]] [[1952]]
@@ Redak 18: / Redak 18: @@
 |'''Zaposleni:'''||oko 30,000<ref name="NSAFAQ" />
 |}
-[[Image:Keith Alexander, official military portrait.jpg|thumb|right|Lt. General [[Keith B. Alexander]], trenutni ravnatelj NSA (2005&ndash;).]]
+[[Slika:Keith Alexander, official military portrait.jpg|thumb|right|Lt. General [[Keith B. Alexander]], trenutni ravnatelj NSA (2005&ndash;).]]
 '''National Security Agency (NSA)''' ili još '''Central Security Service (CSS)''' hrv. Nacionalna Siguronosna Agencija ili još i Središnja siguronosna služba se smatra najvećom američkom vladinom obavještajnom agencijom. Zadaća joj je nadziranje i analiza komunikacija u državi ali i u inozemstvu. Zadužena je i za zaštitu državnih komunikacija i vladine infrastrukture od sličnih organizacija u svijetu. Službeno je uspostavljena 4. studenog 1952, kao dio ministarstva obrane. Stvaranje NSA je odobreno u pismu američkog predsjednika Haryja s. Trumanna 1952. NSA je važna komponenta Obavještajne zajednice Sjedinjenih Država kojom upravlja direktor središnje obavještajne agencije. Stožer NSA je u Fort George G. Meade, Maryland, oko 16 km od Washingtona. NSA ima svoj izlaz sa autoputa Baltimore-Washington.