Pitoni: razlika između inačica
→Izvori: {{wprojekti}} |
m Bot: standardizacija |
||
| Redak 48: | Redak 48: | ||
==Izvori== |
==Izvori== |
||
{{reflist}} |
|||
<references/> |
|||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
Inačica od 17. veljače 2008. u 19:32
| Pitoni | |
|---|---|
 Kraljevski piton, Python regius | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Reptilia |
| Podrazred: | Lepidosauria |
| Red: | Squamata |
| Podred: | Serpentes |
| Natporodica: | Henophidia |
| Porodica: | Boidae |
| Potporodica: | Pythonidae |
| Rodovi | |
vidi tekst | |
| Baze podataka | |
Pitoni (Pythoninae) su potporodica zmija iz potporodice kržljonoški (Boidae). Ponekad ih se izdvaja u zasebnu porodicu. Isto tako, pitonima se često nazivaju i pretstavnici roda pravih pitona (Python).
Rodovi
Potporodica Pythoninae se dijeli na 8 rodova
i ukupno 33 vrsta.
Rodovi Morelia i Python imaju najveći broj vrsta, dok su rodovi Apodora, Bothrochilus i Leopython monotipični.
Osobine
Pitoni su dio porodice kržljonoški. Osobine navedene u članku o njima odnose se i na pitone.
Rasprostranjenost
Zmije iz roda Python, pravih pitona, nastanjuju stari svijet, no prije svega Afriku, južnu i jugoistočnu Aziju. Zmije iz drugih rodova potporodice Pythoninae nastanjuju i Australiju. U zadnje vrijeme pitoni kao bioinvazori osvajaju dijelove Novog svijeta (Florida). Europu u prirodi pitoni ne nastanjuju.
Razmnožavanje
Pitoni su oviparni. Ženke legu od 15 pa do i više od 100 jaja, a oblik je od vrste do vrste različit. Za razliku od većine drugih reptila koji legu jaja, ženke pitona provode poseban oblik brige o leglu. Kako bi zaštitile svoja jaja, omotaju se oko legla, štiteći ih na taj način dva do tri mjeseca, dok se mladi ne izvale iz jaja. Jedna ili možda i više vrsta mogu regulirati temperaturu unutar legla povisujući vlastitu temperaturu treperenjem mišića, ili ju snižavaju labaveći omatanje oko jaja i puštajući zrak u leglo[1].
Veličina
Iako se porodica u koju spadaju pitoni u nekim jezicima čak naziva "divovske zmije", nisu sve vrste ove potporodice doista velike. Jedna vrsta iz roda Antaresia (vrsta A. perthensis) naraste jedva do 70 centimetara. Ali su zato u rodu pravih pitona (Python) najveće zmije na svijetu, koje mogu doseći i najveću dužinu blizu 10 metara.
Izvori
- ↑ "Životinje, velika ilustrirana enciklopedija", Mozaik knjiga, Zagreb, 2. izdanje, ISBN 953-196-088-7, naslov originala "Animal", Copiright 2001., Dorling kindersley Limited, London
Vanjske poveznice
Ostali projekti
 | Wikivrste imaju podatke o taksonu Pythoninae |