Filip Lastrić: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
|||
Redak 9: | Redak 9: | ||
U Epitome Lastrić je osim povijesti i suvremenoga stanja franjevačke bosanske provincije prikazao i opću povijest Bosne u doba banova i kraljeva. Među inim, bio je suradnikom poznatoga historičara Farlatija za čiji je Illyricum sacrum izradio opis Bosne. U rukopisu su mu, pored ostaloga, ostala predavanja iz filozofije i [[logika|logike]] (Traditiones in universam aristotelico-scoticam philosophiam) i Commentariolum super Bosnensis Provincia. Vodeći ljetopis svoje redodržave i baveći se književno-znanstvenim radom, umro je u samostanu Sutjeska 1783. Prvi je povjesničar i bibliograf [[BIH|Bosne i Hercegovine]]. Pisac čija su djela na hrvatskome znatan doprinos početcima standardizacije [[hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] novoštokavske osnovice. |
U Epitome Lastrić je osim povijesti i suvremenoga stanja franjevačke bosanske provincije prikazao i opću povijest Bosne u doba banova i kraljeva. Među inim, bio je suradnikom poznatoga historičara Farlatija za čiji je Illyricum sacrum izradio opis Bosne. U rukopisu su mu, pored ostaloga, ostala predavanja iz filozofije i [[logika|logike]] (Traditiones in universam aristotelico-scoticam philosophiam) i Commentariolum super Bosnensis Provincia. Vodeći ljetopis svoje redodržave i baveći se književno-znanstvenim radom, umro je u samostanu Sutjeska 1783. Prvi je povjesničar i bibliograf [[BIH|Bosne i Hercegovine]]. Pisac čija su djela na hrvatskome znatan doprinos početcima standardizacije [[hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] novoštokavske osnovice. |
||
Fra Marko Karamatić i Ivan Lovrenović |
Fra [[Marko Karamatić]] i [[Ivan Lovrenović]] ga smatraju i putopiscem; putopisne djelove njegovih uradaka su uvrstili u izbore književnosti bosanskih franjevaca 1982. i 1984.. |
||
== Djela == |
== Djela == |
Inačica od 2. ožujka 2008. u 20:25
Filip Lastrić (Oćevija kod Vareša, 1700.- Kraljeva Sutjeska 1783.) - obiteljskim imenom Martin Jakovović, franjevac i hrvatski povjesničar i putopisac, "otac" BiH-historiografije.
Kao dječak školuje se kod franjevaca u Kraljevoj Sutjesci, potom u Italiji studira bogoslovlje i filozofiju. Za svećenika zaređen 1724. Lektor filozofije u Požegi i učitelj novaka u Sutjesci gdje je proveo najveći dio života. Kustos franjevačke kustodije, redodržavnik (provincijal) redodržave Bosne Srebreničke čija je prava uspješno branio.
Na hrvatskom i latinskom jeziku objavio niz propovjedničkih i povijesnih djela: Koristan nauk dilovati molitvu od pameti, Testimonium bilabium (latinski i hrvatski; 1755), Kratak način činiti put krixa (1758), Od' uzame (1765), Nediglnik dvostruk (1766), Svetgnjak (1766), Epitome vetustatum Provinciae Bosniensis: seu brevissimum compendium historico-chronologicum congesta (1762; prijevod: Pregled starina bosanske provincije, 1977).
U Epitome Lastrić je osim povijesti i suvremenoga stanja franjevačke bosanske provincije prikazao i opću povijest Bosne u doba banova i kraljeva. Među inim, bio je suradnikom poznatoga historičara Farlatija za čiji je Illyricum sacrum izradio opis Bosne. U rukopisu su mu, pored ostaloga, ostala predavanja iz filozofije i logike (Traditiones in universam aristotelico-scoticam philosophiam) i Commentariolum super Bosnensis Provincia. Vodeći ljetopis svoje redodržave i baveći se književno-znanstvenim radom, umro je u samostanu Sutjeska 1783. Prvi je povjesničar i bibliograf Bosne i Hercegovine. Pisac čija su djela na hrvatskome znatan doprinos početcima standardizacije hrvatskoga jezika novoštokavske osnovice.
Fra Marko Karamatić i Ivan Lovrenović ga smatraju i putopiscem; putopisne djelove njegovih uradaka su uvrstili u izbore književnosti bosanskih franjevaca 1982. i 1984..
Djela
- Testimonium bilabium
- Illyricum sacrum (Sveti Ilirik)
- Nediljnik dvostruk
- Commentariolum super Bosnensi provincia (Kratka rasprava o Bosanskoj provinciji)
- Od' uza me
- Epitome vetustatum Bosnensis provinciae (Pregled starina Bosanske provincije)
- Svetnjak, to jest govorenja od svetije
Vanjske poveznice
- Fra Filip Lastrić, članak u "Bobovcu", listu vareških Hrvata, br. 67
- Matica hrvatska - Ogranci - Knjige - Hrvatska književnost BiH od od XIV_ do sredine XVIII_ stoljeća (6)