Ladislav V. Posmrtni: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
JAnDbot (razgovor | doprinosi)
Redak 17: Redak 17:
[[Kategorija:Hrvatski vladari|Ladislav V. Posmrtni]]
[[Kategorija:Hrvatski vladari|Ladislav V. Posmrtni]]


[[en:Lasislaus the Posthumous]]
[[cs:Ladislav Pohrobek]]
[[cs:Ladislav Pohrobek]]
[[de:Ladislaus Postumus]]
[[de:Ladislaus Postumus]]
[[et:Ladislaus Postumus]]
[[en:Ladislaus the Posthumous]]
[[es:Ladislao el Póstumo]]
[[eo:Ladislao la 1-a (Bohemio)]]
[[eo:Ladislao la 1-a (Bohemio)]]
[[es:Ladislao el Póstumo]]
[[et:Ladislaus Postumus]]
[[fr:Ladislas Ier de Bohême]]
[[fr:Ladislas Ier de Bohême]]
[[hu:V. László]]
[[hu:V. László]]
[[it:Ladislao il Postumo]]
[[it:Ladislao il Postumo]]
[[nl:Ladislaus Posthumus]]
[[ja:ラディスラウス・ポストゥムス]]
[[ja:ラディスラウス・ポストゥムス]]
[[nl:Ladislaus Posthumus]]
[[pl:Władysław Pogrobowiec]]
[[pl:Władysław Pogrobowiec]]
[[pt:Ladislau V da Hungria]]
[[pt:Ladislau V da Hungria]]

Inačica od 3. ožujka 2008. u 13:49

Datoteka:Władysław II.jpg
Ladislav V Posmrtni, hrvatsko-ugarski i češki kralj

Ladislav V Posmrtni (Komárom, 22. veljače 1440. - Prag, 23. studenog 1457; mađarski: László Postumus, češki: Ladislav Pohrobek) još kao dječak postao je ugarsko-hrvatskim i češkim kraljem. Vladavina mu je obilježena sukobom između njegova skrbnika Ulricha, grofa Celjskog, i mađarske velikaške obitelji Hunjadi.

Ladislav je bio posmrtni i jedini sin njemačkog kralja Alberta II Habsburgovca, koji je također bio ugarsko-hrvatski i češki kralj. Njegovi ugarski posjedi su već izabrali Vladislava III Poljskoga za kralja kao Vladislava I, no Ladislavova majka Elizabeta prisilila je primasa da okruni Ladislava za kralja u Stolnom Biogradu 15. svibnja 1440. Zatim je sina stavila pod skrbništvo i zaštitu svoga rođaka, koji će kasnije postati Sveti rimski car Fridrih III. Ugarski su posjedi, međutim, objavili povelju kojom su Ladislavovu krunidbu proglasili ništavnom i nevažećom.

Nakon Vladislavove smrti (1444), Ladislav je izabran za ugarskog kralja, no Fridrih je nastavio obnašati službu skrbnika kako Ladislava tako i krune sve do 1452. Skrbništvo nad djetetom je kasnije dodijeljeno Ulrichu, jednom od neprijatelja Jánosa Hunjadija, koji je ranije izabran za upravitelja Ugarske sa svim kraljevskim i upravnim ovlastima. Ulrich je uspio usaditi mržnju prema obitelji Hunjadi u mladoga kralja.

Ladislav je, još uvijek maloljetan, 28. listopada 1453. okrunjen za kralja Češke kao Ladislav I. Nakon toga većinu je vremena provodio u Pragu i Beču. Regenti su vladali obima njegovim kraljevstvima: Juraj Poděbradski u Češkoj i Hunjadi u Ugarskoj. Nakon Hunjadijeve smrti (kolovoz 1456), njegov je sin Ladislav Hunjadi smaknuo Ulricha kasnije iste godine. Smaknuće Ladislava Hunjadija (ožujak 1457), nakon što se Ladislav V zakleo da mu neće nauditi, podiglo je takvu buru u Ugarskoj da je kralj morao bježati u Prag, gdje je i umro iste godine. Stoljećima se nagađalo da su Ladislava otrovali njegovi politički protivnici ili njegov nasljednik na češkom prijestolju, Juraj Poděbradski. Međutim, znanstvenom analizom Ladislavova kostura 1987-1988. utvrđeno je da je umro od dječje leukemije.