Željeznička pruga: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→‎Telekomanda: poveznica, koja je kreirana u međuvremenu
Redak 12: Redak 12:


== Regulacija prometa i signalizacija==
== Regulacija prometa i signalizacija==
Regulacija prometa se vrši [[Prometni signal|signalima]] (likovnim ili svjetlosnim). Na prugrama velikih brzina (po definiciji, one koje omogućuju promet preko 200 km/h), koristi se i direktna signalizacija u kabinu vozača vlaka, kao i automatska povratna informacija o stanju vlaka.
Regulacija prometa se vrši [[Prometni signal|signalima]] (likovnim ili svjetlosnim). Na prugrama velikih brzina (građene specifično za [[vlak_velike_brzine|vlakove velike brzine]], koje, po definiciji, omogućuju promet preko 200 km/h), koristi se i direktna signalizacija u kabinu vozača vlaka, kao i automatska povratna informacija o stanju vlaka ([[Signalni_sustavi_vlakova_velike_brzine|signalni sustavi vlakova velike brzine]], kao npr. [[ETCS]]).


Kako bi se [[promet]] po pruzi mogao obavijati nesmetano i sigurno za sve sudionike, čak i pri križanju sa [[cesta]]ma, na svakom križanju postoji posebni znak [[Andrijin križ|Andrijin križ]]. Na nekom prijelazima postoji i svjetlosna indikacija. [[Rampa]] sa [[Polubranik|polubranicima]] ili [[Branik|branicima]] se koristi na prugama, gdje je intenzitet prometa vrlo gust i gdje su brzine u prosjeku veće.
Kako bi se [[promet]] po pruzi mogao obavijati nesmetano i sigurno za sve sudionike, čak i pri [[Željezničko_cestovni_prijelaz|križanju]] sa [[cesta]]ma, na svakom križanju postoji posebni znak [[Andrijin križ|Andrijin križ]]. Na nekom prijelazima postoji i svjetlosna indikacija. [[Rampa]] sa [[Polubranik|polubranicima]] ili [[Branik|branicima]] se koristi na prugama, gdje je intenzitet prometa vrlo gust i gdje su brzine u prosjeku veće.


== Telekomanda ==
== Telekomanda ==

Inačica od 4. ožujka 2008. u 21:01

Tračnice

Željezničku prugu čini jedan ili više kolosijeka, koji spajaju službena mjesta, po kojima se kreću željeznička vozila. Prema širini kolosijeka pruga može biti:

  • uskog kolosijeka (750 mm, neki dijelovi Indonezije; 1000 mm, dijelovi Švicarske; 1067 mm, Južna Afrika, Japan)
  • normalnog kolosijeka (1435 mm, najčešće korištena),
  • širokog kolosijeka (1524 mm, Rusija; 1665 mm, Portugal; 1667 mm, Španjolska).
  • industrijska pruga nestandardnog kolosijeka (ima ih sve manje, obično male brzine, ali veliki kapacitet tereta)

Ustroj

Kolosijek se sastoji od tračnica i pragova. Pragovi povezuju tračnice, koje čine kolosijek. Postavljeni su u jednakim razmacima okomito na pragove koje povezuju. Tračnice su zakovicama spojene na pragove. Kolosijeci se spajaju pomoću skretnice.

Regulacija prometa i signalizacija

Regulacija prometa se vrši signalima (likovnim ili svjetlosnim). Na prugrama velikih brzina (građene specifično za vlakove velike brzine, koje, po definiciji, omogućuju promet preko 200 km/h), koristi se i direktna signalizacija u kabinu vozača vlaka, kao i automatska povratna informacija o stanju vlaka (signalni sustavi vlakova velike brzine, kao npr. ETCS).

Kako bi se promet po pruzi mogao obavijati nesmetano i sigurno za sve sudionike, čak i pri križanju sa cestama, na svakom križanju postoji posebni znak Andrijin križ. Na nekom prijelazima postoji i svjetlosna indikacija. Rampa sa polubranicima ili branicima se koristi na prugama, gdje je intenzitet prometa vrlo gust i gdje su brzine u prosjeku veće.

Telekomanda

Neke pruge imaju skretnice i željezničke signale, koji se postavljaju ručno. Telekomanda je centralno mjesto, gdje se na prugama osposobljenim ovim sustavom centralno regulira signalizacija i pravac kretanja.

Vanjske poveznice

Kategorizacija željezničkih pruga