Andrija Štampar: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 2: | Redak 2: | ||
'''Andrija Štampar''' (Drenovac kraj [[Pleternica|Pleternice]], [[1. rujna]] [[1888]]. - [[Zagreb]], [[26. lipnja]] [[1958]].), porijeklom iz Like ([[Čanak|Čanka]]), hrvatski liječnik, specijalist higijene i [[Socijalna medicina|socijalne medicine]], dekan [[Medicinski fakultet u Zagrebu|medicinskog fakulteta u Zagrebu]]. |
'''Andrija Štampar''' (Drenovac kraj [[Pleternica|Pleternice]], [[1. rujna]] [[1888]]. - [[Zagreb]], [[26. lipnja]] [[1958]].), porijeklom iz Like ([[Čanak|Čanka]]), hrvatski liječnik, specijalist higijene i [[Socijalna medicina|socijalne medicine]], dekan [[Medicinski fakultet u Zagrebu|medicinskog fakulteta u Zagrebu]]. |
||
Od [[1919]]. bio načelnik higijenske službe Ministarstva narodnog zdravlja u [[Beograd]]u; postavio je temelje javnozdravstvenoj službi u |
Od [[1919]]. bio načelnik higijenske službe Ministarstva narodnog zdravlja u [[Beograd]]u; postavio je temelje javnozdravstvenoj službi u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] i osnovao niz socijalno-medicinskih ustanova. Izgrađujući naprednu medicinu došao je u sukob s komercijaliziranom medicinom, a zbog svoje socijalnodemokratske ideologije postao je nepoćudan vladajućim krugovima. Nakon prisilnog umirovljenja [[1931]]. bio je stručnjak Higijenske organizacije [[Liga naroda|Lige naroda]] u [[Kina|Kini]]. Zaslužan je za reformu nastave na zagrebačkom ''Medicinskom fakultetu'', osnivanje ''Više škole za medicinske sestre i Medicinskog fakulteta u Rijeci''. Izradio je ustav Svjetske zdravstvene organizacije te je [[1948]]. predsjedao Prvoj svjetskog zdravstvenoj skupštini u [[Ženeva|Ženevi]]. Bio je prvi potpredsjednik Ekonomskog i socijalnog vijeća OUN-a. |
||
Inačica od 15. ožujka 2008. u 01:40
Andrija Štampar (Drenovac kraj Pleternice, 1. rujna 1888. - Zagreb, 26. lipnja 1958.), porijeklom iz Like (Čanka), hrvatski liječnik, specijalist higijene i socijalne medicine, dekan medicinskog fakulteta u Zagrebu.
Od 1919. bio načelnik higijenske službe Ministarstva narodnog zdravlja u Beogradu; postavio je temelje javnozdravstvenoj službi u Jugoslaviji i osnovao niz socijalno-medicinskih ustanova. Izgrađujući naprednu medicinu došao je u sukob s komercijaliziranom medicinom, a zbog svoje socijalnodemokratske ideologije postao je nepoćudan vladajućim krugovima. Nakon prisilnog umirovljenja 1931. bio je stručnjak Higijenske organizacije Lige naroda u Kini. Zaslužan je za reformu nastave na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, osnivanje Više škole za medicinske sestre i Medicinskog fakulteta u Rijeci. Izradio je ustav Svjetske zdravstvene organizacije te je 1948. predsjedao Prvoj svjetskog zdravstvenoj skupštini u Ženevi. Bio je prvi potpredsjednik Ekonomskog i socijalnog vijeća OUN-a.