Vjekoslav Karas: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
commonscat |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
Usavršavao se u [[Italija|Italiji]]. Smatran je začetnikom novijega hrvatskog slikarstva. Slikao je biblijske prizore i sakralne teme, no osobito je važan kao portretist. Osim slikanjem, bavio se i skladanjem te je svirao [[flauta|flautu]] i [[gitara|gitaru]]. Vratio se u domovinu [[1848]]. i radio u slikarskoj školi u [[Zagrebu]]. U [[Travnik|Travniku]] je portretirao Omer-pašu Latasa. Nakon neuspjela pokušaja samoubojstva za boravka kod biskupa [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayera]] u [[Đakovo|Đakovu]], život je završio u [[Korana|Korani]]. Slikarsku orijentaciju toga "''prvog ilirskog slikara''" najbolje pokazuje neorenesansna ''"Rimljanka s lutnjom"''. U vrijeme portretiranja Irene Türk, Karas zapada u beznadnu ljubav i depresivnu melankoliju. Bez novaca i razumijevanja [[5. srpnja]] [[1858]]. u rodnom Karlovcu u virovima Korane samoubilački traži rješenje očaja i rezignacije. Svojim djelom ostao je nenadmašni bljesak na tmurnom nebu hrvatske umjetnosti [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. |
Usavršavao se u [[Italija|Italiji]]. Smatran je začetnikom novijega hrvatskog slikarstva. Slikao je biblijske prizore i sakralne teme, no osobito je važan kao portretist. Osim slikanjem, bavio se i skladanjem te je svirao [[flauta|flautu]] i [[gitara|gitaru]]. Vratio se u domovinu [[1848]]. i radio u slikarskoj školi u [[Zagrebu]]. U [[Travnik|Travniku]] je portretirao Omer-pašu Latasa. Nakon neuspjela pokušaja samoubojstva za boravka kod biskupa [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayera]] u [[Đakovo|Đakovu]], život je završio u [[Korana|Korani]]. Slikarsku orijentaciju toga "''prvog ilirskog slikara''" najbolje pokazuje neorenesansna ''"Rimljanka s lutnjom"''. U vrijeme portretiranja Irene Türk, Karas zapada u beznadnu ljubav i depresivnu melankoliju. Bez novaca i razumijevanja [[5. srpnja]] [[1858]]. u rodnom Karlovcu u virovima Korane samoubilački traži rješenje očaja i rezignacije. Svojim djelom ostao je nenadmašni bljesak na tmurnom nebu hrvatske umjetnosti [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. |
||
==Galerija djela== |
|||
| ⚫ | |||
{{commonscat|Vjekoslav Karas}} |
|||
<gallery> |
|||
Slika:Karas-Rimljanka s lutnjom.jpg|''Rimljanka s lutnjom'' |
|||
Slika:Majka izlaze Mojsija na obalu rijeke.jpg|''Majka izlaže Mojsija na obalu rijeke'' |
|||
</gallery> |
|||
{{DEFAULTSORT:Karas, Vjekoslav}} |
|||
| ⚫ | |||
Inačica od 26. ožujka 2008. u 15:41
Vjekoslav Karas (Karlovac, 19. svibnja 1821. - Karlovac, 5. srpnja 1858.), hrvatski slikar
Usavršavao se u Italiji. Smatran je začetnikom novijega hrvatskog slikarstva. Slikao je biblijske prizore i sakralne teme, no osobito je važan kao portretist. Osim slikanjem, bavio se i skladanjem te je svirao flautu i gitaru. Vratio se u domovinu 1848. i radio u slikarskoj školi u Zagrebu. U Travniku je portretirao Omer-pašu Latasa. Nakon neuspjela pokušaja samoubojstva za boravka kod biskupa Strossmayera u Đakovu, život je završio u Korani. Slikarsku orijentaciju toga "prvog ilirskog slikara" najbolje pokazuje neorenesansna "Rimljanka s lutnjom". U vrijeme portretiranja Irene Türk, Karas zapada u beznadnu ljubav i depresivnu melankoliju. Bez novaca i razumijevanja 5. srpnja 1858. u rodnom Karlovcu u virovima Korane samoubilački traži rješenje očaja i rezignacije. Svojim djelom ostao je nenadmašni bljesak na tmurnom nebu hrvatske umjetnosti 19. stoljeća.
Galerija djela
-
Rimljanka s lutnjom -
Majka izlaže Mojsija na obalu rijeke
