Luka Sorkočević: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m Luka u Lukša, dubrovački skladatelj
Redak 1: Redak 1:
'''Luka Sorkočević''' ([[Dubrovnik]], [[13. siječnja]] [[1734]]. - [[Dubrovnik]], [[11. rujna]] [[1789]].), hrvatski skladatelj
'''Lukša Sorkočević''' ([[Dubrovnik]], [[13. siječnja]] [[1734]]. - [[Dubrovnik]], [[11. rujna]] [[1789]].), dubrovački skladatelj


Glazbenu naobrazbu stekao je u [[Dubrovnik]]u i [[Rim]]u. Obavljao je diplomske dužnosti te zastupao [[Dubrovačka Republika|Dubrovačku Republiku]] u pregovorima s [[Francuska|Francuskom]] i kod [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] u [[Beč]]u.
Glazbenu naobrazbu stekao je u [[Dubrovnik]]u i [[Rim]]u. Obavljao je diplomske dužnosti te zastupao [[Dubrovačka Republika|Dubrovačku Republiku]] u pregovorima s [[Francuska|Francuskom]] i kod [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] u [[Beč]]u.


Skladanjem se bavio u mladosti i to od [[1754]]. do [[1770]]. U tom je razdoblju napisao sva svoja, uglavnom instrumentalna, djela koja nam autora predstavljaju kao izrazita simfoničara. Zapravo je bio '''''prvi hrvatski skladatelj simfonija''''', a stvarao je pod izrazitim utjecajem talijanske pretklasične simfonije. Svi autografi i rukopisi njegovih skladbi pohranjeni su u samostanu Male braće u [[Dubrovnik]]u. Njegove skladbe pripadaju antologijskim dosezima hrvatske pretklasične glazbe. Održavao je veze s uglednim suvremenicima ([[Alberto Fortis|Fortis]], [[Joseph Haydn|Haydn]], [[Christoph Willibald Gluck|Gluck]], [[Julije Bajamonti|Bajamonti]]), te je napisao dnevnik sa zanimljvim napomenama o suvremenicima koje se susretao na putovanjima. Kao obrazovani ljubitelj lijepe knjige i mecena, priređivao je u svom dvorcu brojne literarne akademije i koncerte. U posljednjim godinama života zapao je u jaku melankoliju koju je okončao samoubojstvom, bacivši se s prozora svoje kuće, današnjeg Biskupskog dvora.
Skladanjem se bavio u mladosti i to od [[1754]]. do [[1770]]. U tom je razdoblju napisao sva svoja, uglavnom instrumentalna, djela koja nam autora predstavljaju kao izrazita simfoničara. Zapravo je bio '''''prvi skladatelj simfonija među Južnim Slavenima''''', a stvarao je pod izrazitim utjecajem talijanske pretklasične simfonije. Svi autografi i rukopisi njegovih skladbi pohranjeni su u samostanu Male braće u [[Dubrovnik]]u. Njegove skladbe pripadaju antologijskim dosezima hrvatske pretklasične glazbe. Održavao je veze s uglednim suvremenicima ([[Alberto Fortis|Fortis]], [[Joseph Haydn|Haydn]], [[Christoph Willibald Gluck|Gluck]], [[Julije Bajamonti|Bajamonti]]), te je napisao dnevnik sa zanimljvim napomenama o suvremenicima koje se susretao na putovanjima. Kao obrazovani ljubitelj lijepe knjige i mecena, priređivao je u svom dvorcu brojne literarne akademije i koncerte. U posljednjim godinama života zapao je u jaku melankoliju koju je okončao samoubojstvom, bacivši se s prozora svoje kuće, današnjeg Biskupskog dvora.


{{DEFAULTSORT:Sorkočević, Luka}}
{{DEFAULTSORT:Sorkočević, Luka}}

Inačica od 30. ožujka 2008. u 17:17

Lukša Sorkočević (Dubrovnik, 13. siječnja 1734. - Dubrovnik, 11. rujna 1789.), dubrovački skladatelj

Glazbenu naobrazbu stekao je u Dubrovniku i Rimu. Obavljao je diplomske dužnosti te zastupao Dubrovačku Republiku u pregovorima s Francuskom i kod Josipa II. u Beču.

Skladanjem se bavio u mladosti i to od 1754. do 1770. U tom je razdoblju napisao sva svoja, uglavnom instrumentalna, djela koja nam autora predstavljaju kao izrazita simfoničara. Zapravo je bio prvi skladatelj simfonija među Južnim Slavenima, a stvarao je pod izrazitim utjecajem talijanske pretklasične simfonije. Svi autografi i rukopisi njegovih skladbi pohranjeni su u samostanu Male braće u Dubrovniku. Njegove skladbe pripadaju antologijskim dosezima hrvatske pretklasične glazbe. Održavao je veze s uglednim suvremenicima (Fortis, Haydn, Gluck, Bajamonti), te je napisao dnevnik sa zanimljvim napomenama o suvremenicima koje se susretao na putovanjima. Kao obrazovani ljubitelj lijepe knjige i mecena, priređivao je u svom dvorcu brojne literarne akademije i koncerte. U posljednjim godinama života zapao je u jaku melankoliju koju je okončao samoubojstvom, bacivši se s prozora svoje kuće, današnjeg Biskupskog dvora.