Štip: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Suradnik13 (razgovor | doprinosi)
uređivanje
Redak 1: Redak 1:
{{Lokacijska karta|Makedonija|label=Štip|caption=Štip na karti [[Makedonija|Makedonije]]|long=22.18|lat=41.73}}
{{Lokacijska karta|Makedonija|label=Štip|caption=Štip na karti [[Makedonija|Makedonije]]|long=22.18|lat=41.73}}
'''Štip''' (Makedonski: Штип) je najveći grad u istočnoj Makedoniji, i sjedište je istoimene županije (općine).
'''Štip''' ([[makedonski]]: ''Штип'') najveći je grad u istočnoj [[Makedonija|Makedoniji]] i sjedište je istoimene županije (općine).
Nalazi se na razmeđi između triju prostranih kotlina; Lakavice, Ovčeg Pola, i Kočana.
Nalazi se na razmeđi između triju prostranih kotlina: Lakavice, Ovčeg Pola, i Kočana. Kao naselje egzistira više od 2000 godina.
Kao naselje egzistira više od 2000 godina.


== Stanovništvo ==
== Stanovništvo ==
Štip po podatcima iz 2002., ima 43 625 stanovnika.
Štip po podatcima iz 2002. ima 43 625 stanovnika.


== Povijest ==
== Povijest ==
Štip ( '''Astibo''' / '''Astibos''') u antičko doba( V - IX st. prije naše ere ) bio je prijestolnica - plemena Peona koja su tada nastanjivala taj prostor. Makedonski kralj [[Aleksandar I. Makedonski|Aleksandar I]] , oko 360. priključio ih je svojoj državi.
Štip (''Astibo''/''Astibos'') u antičko doba (V. - IX st. prije naše ere) bio je prijestolnica plemena Peona koja su tada nastanjivala taj prostor. Makedonski kralj [[Aleksandar I. Makedonski|Aleksandar I.]] oko 360. priključio ih je svojoj državi.

Za vladavine Rima, u vrijeme [[Tiberije|Tiberija]] ( 14. - 37. n.e.) grad je postao sjedište rimske provincije '''Paeonie''' i važna točka na putu između gradova [[Stobi|Stobija]] i [[Pautalia|Pautalije]].
U III stoljeću Astibo je razoren za barbarskih provala, naročito [[Goti|Gota]], na istom mjestu podignuto je novo naselje - '''Estipeon'''. U V i VI stoljeću [[Avari]] i [[Slaveni]] ( pleme [[Sagudati]] ) razorili su [[Bizant|bizantski]] grad i naselili se na tom prostoru, od tada grad nosi ime Štip. Jedan kratak period bio je pod bugarskom vlašću, nakon toga pod Bizantom, a nakon bitke kod Velebužda
U Rimsko doba, u vrijeme [[Tiberije|Tiberija]] (14. - 37. n.e.) grad je postao sjedište rimske provincije ''Paeonie'' i važna točka na putu između gradova [[Stobi|Stobija]] i [[Pautalia|Pautalije]].
U III. stoljeću Astibo je razoren za barbarskih provala, naročito [[Goti|Gota]], na istom mjestu podignuto je novo naselje - ''Estipeon''. U V. i VI. stoljeću [[Avari]] i [[Slaveni]] (pleme [[Sagudati]]) razorili su [[Bizant|bizantski]] grad i naselili se na tom prostoru, od tada grad nosi ime Štip. Jedan kratak period bio je pod bugarskom vlašću, nakon toga pod Bizantom, a nakon bitke kod Velebužda
osvojio ga je srpski vladar Stefan Dečanski. Od 1382. njime vlada [[Otomansko_carstvo|Otomansko carstvo]] i mijenja službeno ime u - '''Ishtib'''.
osvojio ga je srpski vladar Stefan Dečanski. Od 1382. njime vlada [[Otomansko_carstvo|Otomansko carstvo]] i mijenja službeno ime u - ''Ishtib''.


== Zemljopisni položaj ==
== Zemljopisni položaj ==
Grad je na dvije rijeke; Bregalnica( druga po veličini rijeka u Makedoniji ) i Otinje ( ljeti gotovo presahne ), koja dijeli grad na pola. Okružen je planinom Plačkovica na istoku, dolinom Krivolak na jugo istoku, i estuarija rijeke Bregalnice na jugo zapadu, i njenim naplavinama na sjeveru.
Grad je na dvije rijeke: Bregalnica (druga po veličini rijeka u Makedoniji) i Otinje (ljeti gotovo presahne) koja dijeli grad na pola. Okružen je planinom Plačkovica na istoku, dolinom Krivolak na jugo istoku, i estuarija rijeke Bregalnice na jugozapadu, i njenim naplavinama na sjeveru.


==Znamenitosti==
==Znamenitosti==
Gradom dominiraju ostatci stare utvrde na brdu '''Isar'''. U njegovu podnožju sa svake strane nalaze crkve ( one formiraju križ i trebale su je duhovno čuvati ) '''Sv. Vlasilij''' (1337.), '''Sv. Arhangel Mihail'''(1332.), '''Sv. Jovan Krstitel''' (1350.), '''Sv. Nikola''' (1341.)i '''Sv. Spas''' (1369.)
Gradom dominiraju ostatci stare utvrde na brdu Isar. U njegovu podnožju sa svake strane nalaze crkve (one formiraju križ i trebale su je duhovno čuvati) ''Sv. Vlasilij'' (1337.), ''Sv. Arhangel Mihail''(1332.), ''Sv. Jovan Krstitel'' (1350.), ''Sv. Nikola'' (1341.) i ''Sv. Spas'' (1369.)
Od zanimljivosti u gradu je kamena zgrada '''Bezistana''' ( za otomanskih vremena to je bila natkrivena tržnica: Bazar ), ostavština je islamske arhitekture, danas je u funkciji umjetničke galerije. U starom dijelu grada postoje brojne zgrade dignute u staro - makedonskom stilu arhitekture. U blizini grada su ostatci stare utvrde '''Bargala'''.
Od zanimljivosti u gradu je kamena zgrada ''Bezistana'' (za otomanskih vremena to je bila natkrivena tržnica: Bazar), ostavština je islamske arhitekture, danas je u funkciji umjetničke galerije. U starom dijelu grada postoje brojne zgrade dignute u staro - makedonskom stilu arhitekture. U blizini grada su ostatci stare utvrde ''Bargala''.


== Gospodarstvo ==
== Gospodarstvo ==
Redak 24: Redak 24:


==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==
* [http://www.stip.gov.mk/ Official web site of the city of Štip]<br/>
* [http://www.stip.gov.mk/ Službene stranice grada Štipa]
* [http://www.stiponline.com.mk/ Štip Online]
* [http://www.stiponline.com.mk/ Štip Online]


==Pogledajte i ovo==
* [http://en.wikipedia.org/wiki/Paeonian/ Peonci]
----
{{Gradovi u Makedoniji}}
{{Gradovi u Makedoniji}}
[[Kategorija:Gradovi u Makedoniji]]
[[Kategorija:Gradovi u Makedoniji]]

Inačica od 15. travnja 2008. u 18:40

Lua error in Modul:Location_map at line 525: Unable to find the specified location map definition: "Module:Location map/data/Makedonija" does not exist.

Štip (makedonski: Штип) najveći je grad u istočnoj Makedoniji i sjedište je istoimene županije (općine). Nalazi se na razmeđi između triju prostranih kotlina: Lakavice, Ovčeg Pola, i Kočana. Kao naselje egzistira više od 2000 godina.

Stanovništvo

Štip po podatcima iz 2002. ima 43 625 stanovnika.

Povijest

Štip (Astibo/Astibos) u antičko doba (V. - IX st. prije naše ere) bio je prijestolnica plemena Peona koja su tada nastanjivala taj prostor. Makedonski kralj Aleksandar I. oko 360. priključio ih je svojoj državi.

U Rimsko doba, u vrijeme Tiberija (14. - 37. n.e.) grad je postao sjedište rimske provincije Paeonie i važna točka na putu između gradova Stobija i Pautalije. U III. stoljeću Astibo je razoren za barbarskih provala, naročito Gota, na istom mjestu podignuto je novo naselje - Estipeon. U V. i VI. stoljeću Avari i Slaveni (pleme Sagudati) razorili su bizantski grad i naselili se na tom prostoru, od tada grad nosi ime Štip. Jedan kratak period bio je pod bugarskom vlašću, nakon toga pod Bizantom, a nakon bitke kod Velebužda osvojio ga je srpski vladar Stefan Dečanski. Od 1382. njime vlada Otomansko carstvo i mijenja službeno ime u - Ishtib.

Zemljopisni položaj

Grad je na dvije rijeke: Bregalnica (druga po veličini rijeka u Makedoniji) i Otinje (ljeti gotovo presahne) koja dijeli grad na pola. Okružen je planinom Plačkovica na istoku, dolinom Krivolak na jugo istoku, i estuarija rijeke Bregalnice na jugozapadu, i njenim naplavinama na sjeveru.

Znamenitosti

Gradom dominiraju ostatci stare utvrde na brdu Isar. U njegovu podnožju sa svake strane nalaze crkve (one formiraju križ i trebale su je duhovno čuvati) Sv. Vlasilij (1337.), Sv. Arhangel Mihail(1332.), Sv. Jovan Krstitel (1350.), Sv. Nikola (1341.) i Sv. Spas (1369.) Od zanimljivosti u gradu je kamena zgrada Bezistana (za otomanskih vremena to je bila natkrivena tržnica: Bazar), ostavština je islamske arhitekture, danas je u funkciji umjetničke galerije. U starom dijelu grada postoje brojne zgrade dignute u staro - makedonskom stilu arhitekture. U blizini grada su ostatci stare utvrde Bargala.

Gospodarstvo

Štip ima solidno razvijenu tekstilnu industriju, i regionalni je centar trgovine.

Vanjske poveznice