Štip: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
uređivanje |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Lokacijska karta|Makedonija|label=Štip|caption=Štip na karti [[Makedonija|Makedonije]]|long=22.18|lat=41.73}} |
{{Lokacijska karta|Makedonija|label=Štip|caption=Štip na karti [[Makedonija|Makedonije]]|long=22.18|lat=41.73}} |
||
'''Štip''' ( |
'''Štip''' ([[makedonski]]: ''Штип'') najveći je grad u istočnoj [[Makedonija|Makedoniji]] i sjedište je istoimene županije (općine). |
||
Nalazi se na razmeđi između triju prostranih kotlina |
Nalazi se na razmeđi između triju prostranih kotlina: Lakavice, Ovčeg Pola, i Kočana. Kao naselje egzistira više od 2000 godina. |
||
Kao naselje egzistira više od 2000 godina. |
|||
== Stanovništvo == |
== Stanovništvo == |
||
Štip po podatcima iz 2002. |
Štip po podatcima iz 2002. ima 43 625 stanovnika. |
||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
Štip ( |
Štip (''Astibo''/''Astibos'') u antičko doba (V. - IX st. prije naše ere) bio je prijestolnica plemena Peona koja su tada nastanjivala taj prostor. Makedonski kralj [[Aleksandar I. Makedonski|Aleksandar I.]] oko 360. priključio ih je svojoj državi. |
||
Za vladavine Rima, u vrijeme [[Tiberije|Tiberija]] ( 14. - 37. n.e.) grad je postao sjedište rimske provincije '''Paeonie''' i važna točka na putu između gradova [[Stobi|Stobija]] i [[Pautalia|Pautalije]]. |
|||
U III stoljeću Astibo je razoren za barbarskih provala, naročito [[Goti|Gota]], na istom mjestu podignuto je novo naselje - |
U Rimsko doba, u vrijeme [[Tiberije|Tiberija]] (14. - 37. n.e.) grad je postao sjedište rimske provincije ''Paeonie'' i važna točka na putu između gradova [[Stobi|Stobija]] i [[Pautalia|Pautalije]]. |
||
U III. stoljeću Astibo je razoren za barbarskih provala, naročito [[Goti|Gota]], na istom mjestu podignuto je novo naselje - ''Estipeon''. U V. i VI. stoljeću [[Avari]] i [[Slaveni]] (pleme [[Sagudati]]) razorili su [[Bizant|bizantski]] grad i naselili se na tom prostoru, od tada grad nosi ime Štip. Jedan kratak period bio je pod bugarskom vlašću, nakon toga pod Bizantom, a nakon bitke kod Velebužda |
|||
osvojio ga je srpski vladar Stefan Dečanski. Od 1382. njime vlada [[Otomansko_carstvo|Otomansko carstvo]] i mijenja službeno ime u - |
osvojio ga je srpski vladar Stefan Dečanski. Od 1382. njime vlada [[Otomansko_carstvo|Otomansko carstvo]] i mijenja službeno ime u - ''Ishtib''. |
||
== Zemljopisni položaj == |
== Zemljopisni položaj == |
||
Grad je na dvije rijeke |
Grad je na dvije rijeke: Bregalnica (druga po veličini rijeka u Makedoniji) i Otinje (ljeti gotovo presahne) koja dijeli grad na pola. Okružen je planinom Plačkovica na istoku, dolinom Krivolak na jugo istoku, i estuarija rijeke Bregalnice na jugozapadu, i njenim naplavinama na sjeveru. |
||
==Znamenitosti== |
==Znamenitosti== |
||
Gradom dominiraju ostatci stare utvrde na brdu |
Gradom dominiraju ostatci stare utvrde na brdu Isar. U njegovu podnožju sa svake strane nalaze crkve (one formiraju križ i trebale su je duhovno čuvati) ''Sv. Vlasilij'' (1337.), ''Sv. Arhangel Mihail''(1332.), ''Sv. Jovan Krstitel'' (1350.), ''Sv. Nikola'' (1341.) i ''Sv. Spas'' (1369.) |
||
Od zanimljivosti u gradu je kamena zgrada |
Od zanimljivosti u gradu je kamena zgrada ''Bezistana'' (za otomanskih vremena to je bila natkrivena tržnica: Bazar), ostavština je islamske arhitekture, danas je u funkciji umjetničke galerije. U starom dijelu grada postoje brojne zgrade dignute u staro - makedonskom stilu arhitekture. U blizini grada su ostatci stare utvrde ''Bargala''. |
||
== Gospodarstvo == |
== Gospodarstvo == |
||
Redak 24: | Redak 24: | ||
==Vanjske poveznice== |
==Vanjske poveznice== |
||
* [http://www.stip.gov.mk/ |
* [http://www.stip.gov.mk/ Službene stranice grada Štipa] |
||
* [http://www.stiponline.com.mk/ Štip Online] |
* [http://www.stiponline.com.mk/ Štip Online] |
||
==Pogledajte i ovo== |
|||
* [http://en.wikipedia.org/wiki/Paeonian/ Peonci] |
|||
---- |
|||
{{Gradovi u Makedoniji}} |
{{Gradovi u Makedoniji}} |
||
[[Kategorija:Gradovi u Makedoniji]] |
[[Kategorija:Gradovi u Makedoniji]] |
Inačica od 15. travnja 2008. u 18:40
Lua error in Modul:Location_map at line 525: Unable to find the specified location map definition: "Module:Location map/data/Makedonija" does not exist.
Štip (makedonski: Штип) najveći je grad u istočnoj Makedoniji i sjedište je istoimene županije (općine). Nalazi se na razmeđi između triju prostranih kotlina: Lakavice, Ovčeg Pola, i Kočana. Kao naselje egzistira više od 2000 godina.
Stanovništvo
Štip po podatcima iz 2002. ima 43 625 stanovnika.
Povijest
Štip (Astibo/Astibos) u antičko doba (V. - IX st. prije naše ere) bio je prijestolnica plemena Peona koja su tada nastanjivala taj prostor. Makedonski kralj Aleksandar I. oko 360. priključio ih je svojoj državi.
U Rimsko doba, u vrijeme Tiberija (14. - 37. n.e.) grad je postao sjedište rimske provincije Paeonie i važna točka na putu između gradova Stobija i Pautalije. U III. stoljeću Astibo je razoren za barbarskih provala, naročito Gota, na istom mjestu podignuto je novo naselje - Estipeon. U V. i VI. stoljeću Avari i Slaveni (pleme Sagudati) razorili su bizantski grad i naselili se na tom prostoru, od tada grad nosi ime Štip. Jedan kratak period bio je pod bugarskom vlašću, nakon toga pod Bizantom, a nakon bitke kod Velebužda osvojio ga je srpski vladar Stefan Dečanski. Od 1382. njime vlada Otomansko carstvo i mijenja službeno ime u - Ishtib.
Zemljopisni položaj
Grad je na dvije rijeke: Bregalnica (druga po veličini rijeka u Makedoniji) i Otinje (ljeti gotovo presahne) koja dijeli grad na pola. Okružen je planinom Plačkovica na istoku, dolinom Krivolak na jugo istoku, i estuarija rijeke Bregalnice na jugozapadu, i njenim naplavinama na sjeveru.
Znamenitosti
Gradom dominiraju ostatci stare utvrde na brdu Isar. U njegovu podnožju sa svake strane nalaze crkve (one formiraju križ i trebale su je duhovno čuvati) Sv. Vlasilij (1337.), Sv. Arhangel Mihail(1332.), Sv. Jovan Krstitel (1350.), Sv. Nikola (1341.) i Sv. Spas (1369.) Od zanimljivosti u gradu je kamena zgrada Bezistana (za otomanskih vremena to je bila natkrivena tržnica: Bazar), ostavština je islamske arhitekture, danas je u funkciji umjetničke galerije. U starom dijelu grada postoje brojne zgrade dignute u staro - makedonskom stilu arhitekture. U blizini grada su ostatci stare utvrde Bargala.
Gospodarstvo
Štip ima solidno razvijenu tekstilnu industriju, i regionalni je centar trgovine.
Vanjske poveznice
|