Razlika između inačica stranice »Šume gorskog pojasa Hrvatske«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
bez sažetka
({{bolji naslov}} {{Wikipedizirati}}<!-- previse bolda!!! -->)
{{bolji naslov}}
{{Wikipedizirati}}<!-- previse bolda!!! -->
Gorski pojas ili '''altimontani pojas''' dio je Eurosibirsko-sjevernoameričke regije u [[Fitogeografija|fitogeografskoj]] raspodjeli [[Hrvatska|Hrvatske]]. Na [[Dinaridi|Dinaridima]] i panonskom gorju razvijen je u rasponu nadmorskih visina od 600 (800) m do 1100 m, dok se na sjevernim padinama [[Papuk|Papuka]] i [[Medvednica|Medvednice]] spušta niže. To je područje umjereno hladne, te perhumidne (vlažne) klime. Prosječne godišnje temperature variraju između 6 i 7 <sup>o</sup>C, a prosječna godišnja količina padalina iznosi oko 1200 mm u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, odn. 3000 i više iu [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]]. Kao geološka podloga, u Dinaridima prevladavaju [[Vapnenac|karbonati]] i [[Dolomit|dolomiti]], a u panonskom gorju [[Silikat|silikati]].
 
Antropogeni utjecaj je u ovom pojasu bio slab, tako da su sačuvani veliki šumski kompleksi, za razliku od šuma sjeverno od Alpa, koje su najvećim dijelom pretvorene u kulture smreke. U tom pojasu nalaze se i prave [[Prašuma|prašume]], tj. šume u kojima tijekom povijesti nije bilo nikakve ljudske djelatnosti. To su npr. '''Čorkova uvala''' kod [[Plitvička jezera|Plitvičkih jezera]], te '''Devčića tavani''' i '''Nadžak bilo''' na [[Nacionalni park Sjeverni Velebit|sjevernom Velebitu]].
76

uređivanja

Navigacijski izbornik