Epikur: razlika između inačica
m robot Dodaje: vi:Epicurus |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Filozof |
{{Filozof |
||
| regija = |
| regija = Zapadna filozofija |
||
| era = |
| era = [[Antička filozofija]] |
||
| slika = Epicurus Massimo Inv197306.jpg|200 px |
| slika = Epicurus Massimo Inv197306.jpg|200 px |
||
| opis_slike = |
| opis_slike = |
||
| ime = |
| ime = Έπίκουρος Epikouros |
||
| rođenje = [[341. p. n. e.]] |
| rođenje = [[341. p. n. e.]] |
||
| smrt = [[270. p. n. e.]] |
| smrt = [[270. p. n. e.]] |
||
| škola_tradicija = [[Epikurejska škola]] |
| škola_tradicija = [[Epikurejska škola]] |
||
| glavni_interesi = [[ |
| glavni_interesi = [[Atomizam]], [[Hedonizam]] |
||
| poznate_ideje = |
| poznate_ideje = |
||
| utjecaji = [[Pamfil]], [[Nausifan]] |
| utjecaji = [[Pamfil]], [[Nausifan]] |
Inačica od 16. travnja 2008. u 17:28
Έπίκουρος Epikouros | |
Zapadna filozofija | |
Antička filozofija | |
Rođenje | 341. p. n. e. |
---|---|
Smrt | 270. p. n. e. |
Škola/tradicija | Epikurejska škola |
Glavni interesi | Atomizam, Hedonizam |
Utjecaji | Pamfil, Nausifan |
Utjecao na | Metrodor, Hermah, Polistrat, Tit Lukrecije Kar |
Portal o životopisima |
Epikur (341. p. n. e. - 270. p. n. e.) rođen je na otoku Samosu. Bio je filozof iz helenističko-rimskog razdoblja. Znanošću se počinje baviti s četrnaest godina. Napisao je oko 300 znanstvenih radova. Njegova djela nisu sačuvana u cjelini. O njemu je najviše pisao njegov sljedbenik iz Rima: Tit Lukrecije Kar. Njegovo poznato djelo je "O prirodi stvari". Mjesto gdje je Epikur predavao zvalo se "Epikurov vrt".
Učenje o biću
Epikur je govorio da svijet postoji objektivno i nezavisno od svijesti.
Tvrdio je da se sve sastoji od atoma i praznog prostora, i tu nalazimo sličnost između njegovog učenja i učenja antičkih grčkih atomista Leukipa i Demokrita (doktorska disertacija Karla Marxa bila je razlika između učenja Epikura i Demokrita). Epikur je uveo novine u atomističko učenje govoreći o slučajnom skretanju atoma.
Epikur je u svom učenju tvrdio i da su sve pojave u prirodi uzrokovane unutrašnjim zakonima i da nema nikakvih mističnih sila. Za njega svijet je vječan, materijalan i jedinstven. Poznata je njegova izreka: " Svemir je uvijek bio takav kakav jest i uvijek će takav biti".
Teorija spoznaje (kanonika)
Za Epikura centralni problem je istina. U spoznaji on polazi od osjeta, jer oni odražavaju objektivni svijet, pa čulima treba vjerovati. Do zablude može doći usljed poremećaja u našim čulima ili trenutačne promijene u skladu atoma.
Epikur je govorio i da lik predmeta preko osjeta prodire u naše misli, i u toj tvrdnji je sličan Demokritu i njegovoj "teoriji sličica".
Etika
Epikurova etika je materijalistična i individualna i kao takva antireligiozna. Za njega je najveće dobro blaženstvo i uživanje, i govorio je da sva bića izbjegavaju patnju. Zadatak filozofije je da pronađe put do sreće. Tvrdio je da je pravo uživanje duhovno uživanje, a to je: prijateljstvo i znanje. Tvrdio je da je društvo skup individua, i da pravednost utvrđuju ljudi, ona ne postoji sama od sebe.
Djela
- O Prirodi
- O atomima i praznom prostoru
- O cilju
- O bogovima