Lokve: razlika između inačica

Koordinate: 45°21′29″N 14°44′53″E / 45.358°N 14.748°E / 45.358; 14.748
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m iw
m Bot: mijenja podnaslov u poznate osobe
Redak 32: Redak 32:


== Gospodarstvo ==
== Gospodarstvo ==
== Slavni ljudi ==
== Poznate osobe ==
== Spomenici i znamenitosti ==
== Spomenici i znamenitosti ==
== Obrazovanje ==
== Obrazovanje ==

Inačica od 17. travnja 2008. u 20:24

Ovo je glavno značenje pojma Lokve. Za druga značenja pogledajte Lokve (razdvojba).
Lokve

grb
Država Hrvatska
ŽupanijaPrimorsko-goranska

NačelnikDavorin Cenčić
NaseljaHomer, Lazac Lokvarski, Lokve, Mrzla Vodica, Podtisovac, Sljeme, Sopač, Zelin Mrzlovodički

Površina[1]42 km2
Površina središta4,7 km2
Koordinate45°21′29″N 14°44′53″E / 45.358°N 14.748°E / 45.358; 14.748

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno850
– gustoća20 st./km2
Urbano464
– gustoća181 st./km2

Poštanski broj51316 Lokve

Zemljovid

Lokve na zemljovidu Hrvatske
Lokve
Lokve

Lokve na zemljovidu Hrvatske

Lokve su općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji.

Zemljopis

Stanovništvo

Uprava

Povijest

Oslanjajući se na prvi pisani spomen - isprava Kraljevskog suda Matije Korvina od 24. veljače 1481. godine kojoj se oslobađaju plaćanja daće (maltarine) trgovci u pronalaženj imanjima "u Lukovdolu, Moravicama, Delnicama, Lokvama, Brodu, Hreljinu i Vrbovskom", može se zaključiti da Lokve postoje već od tada kao naseljeni i izgrađeni dio Gorskog kotara.

Lokve se spominju i u imovinskoj parnici Urlicha Celjskog i Frankopana još 1432. u knjizi "Gorski kotar i Vidnodol" E. Laszowskog, u latinskom obliku Loque.

Prema R. Strohalovom kazivanju poseban zamah razvoju uopće u smjeru svoga kretanja dala je cesta, Lujzinska cesta, koja je morala spojiti grad Karlovac s Jadranskim morem. Uz cestu su nicale kuće i sela: Srednji Jarak, Homer, Zajez, Artić, Mala Voda, Lokve - spominje Strohal navodeći dalje da su Frankopani na lokvarskim rječicama Velika i Mala Voda imali pilane i mlinove.

Poslije stradanja Franskopana Lokve dolaze pod upravu Ugarske i baruna Franje Rigonija. Lokve u to vrijeme imaju pilanu na željezni kotač sa zupcima za rezanje dasaka.

Poslije prolaska ceste 1805. doseljenici podižu lijepe kuće, većinom jednokatne, uglavnom prema moru kreće trgovina drvenom građom. Lokve dobivaju lijepa konačišta, a na osmama; Sopaču, Maloj Vodi, Mrzloj Vodici, Osoju, Društvo Lujzinske ceste (distrikt) podiže svratišta (štacije) za prolaznike. Lokve te godine imaju 62 kuće i 481 stanovnika, tu su već i prve crkvene građevine - kapelice u Mrzloj Vodici i u Lokvama - 1857. župnik Josip Mrzljak osniva trorazrednu pučku školu.

Lokve su uz prvotne došljake iz Primorja naseljavali početkom 19. stoljeća žitelji iz Delnica, Mrkoplja, Fužina, Gerova, te i danas egzistiraju njihova prezimena: Pleše, Majnarić, Ožanić, Mihelčić, Bolf, Grgurić, Jurković, Briški, Gašparac, Radošević, Crnković, Štanfelj, Tomac, Čop.

Gospodarstvo

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

Obrazovanje

Kultura

Sport

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Lokve koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886