Ohridska arhiepiskopija: razlika između inačica
m sitno |
m robot Mijenja: bg:Охридска патриаршия |
||
Redak 14: | Redak 14: | ||
[[Kategorija:Makedonija]] |
[[Kategorija:Makedonija]] |
||
[[bg:Охридска |
[[bg:Охридска патриаршия]] |
||
[[de:Erzbistum Ohrid]] |
[[de:Erzbistum Ohrid]] |
||
[[en:Bulgarian Archbishopric of Ohrid]] |
[[en:Bulgarian Archbishopric of Ohrid]] |
Inačica od 18. travnja 2008. u 18:55
Ohridska arhiepiskopija, crkvena organizacija sa sjedištem u Ohridu; osnovao ju je car Samuilo kao patrijaršiju, a tek poslije 1018. postala je arhiepiskopija.; prostirala se u granicama Samuilove države, a kasnije je svedena na 14 eparhija, od kojih su 9 nosile naziv mitropolija: kosturska, pelagonijsko-bitoljska, strumička, koričko-selasforska, beogradsko-elbasanska, vodenska, dračka, grebenska i sisanska, a 5 su bile episkopije: meglenska, debarsko-kičevska, veleška, prespanska i goro-mokrenska.
Ohridska arhieparhija imala je status autokefalne crkve u Osmanskom Carstvu, a rukovodeća mjesta imale su uglavnom duhovne ličnosti makedonske narodnosti. Zbog financijskih teškoća, jer je Carigrad potplačivao Osmanlije da joj nametaju velike poreze, i pohlepe carigradske patrijaršije, autokefalnost ohridske arhiepiskopije ukinuta je 16. siječnja. 1767. i ona je pripojena carigradskoj patrijaršiji.
Poglavar Makedonske pravoslavne crkve od 4. listopada. 1958. godine nosi titulu makedonskog i ohridskog arhiepiskopa. Makedonci koji žive u Bugarskoj podanici su Bugarske pravoslavne Crkve, a oni koji žive u Grčkoj Grčke (manjina u Srbiji i Albaniji srpske). Brojni su Muslimani.
Na saboru održanom 1967. godine u Ohridu, donijeta je odluka o obnavljanju autokefalnosti Ohridske arhiepiskopije. Do današnjeg dana, srpska, grčka i bugarska pravoslavna Crkva nisu priznale autokefalnost Ohridske arhiepiskopije.