Crna reka: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
+ bg
VolkovBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: en, mk, nn, sr
Redak 11: Redak 11:


[[bg:Църна]]
[[bg:Църна]]
[[en:River Crna]]
[[mk:Црна Река]]
[[nn:Tsrna]]
[[sr:Црна река]]

Inačica od 25. travnja 2008. u 16:53

Crna Reka, jedna je od najzanimljivijih tekućica u Makedoniji i po mnogočemu veoma lijepa i raznolika. Od svog izvora u masivu Demir Hisara (turcizam sa značenjem željezni kraj, pošto obiluje hematitnim nalazištima, pogodnim za proizvodnju željeza u obrtničkoj tehnologiji, usmjeravalo se otvaranju rudnika skopske Želje zare. Na gornje podatke upućuju toponim tog kraja Železnec i Železnečka Reka, pritoka Crne Reke. Prije eksploatacije željeza i ugljena, bila je jedna od naj bistrijih voda i po lijepom vremenu ne odviše brza, izuzev kod samog izvora. Tok kroz Demir Hisar, pretstavlja prekrasno slivno područje, gdje kao pritoke prima Bazerničku, Babinsku, Železnečku i druge vrlo ćudljive rijeke, koje nikad tijekom godine nisu potpuno presušile, dok u kišnom razdoblju postaju opasne bujice. Cijelo ovo područje bilo je prirodno poribljeno potočnom pastrvom, mekoustom pastrvom, velikom endemskom mrenkom, crvenperkom, jeguljom i drugim vrstama riba, te potočnim rakovima,koji su bili i ostali naj pouzdaniji indikatori čistoće vode.

Narod tog kraja imao je izuzetan suživot sa prirodom. Drvo za zimu sjekli su u obližnjim šumama. Regulirali su lov putem lovačkih i ribolovnih društava i skupina, pri tom su aktivno suzbijali krivolov i devastaciju. U ovom prostranom području između Kičeva, Makedonskog Broda i Bitole u nekoj svježoj planinskoj klimi, putem kanala, poljoprivrednici natapaju svoja polja i nasade, te proizvode čuveni žvanski grah, bundeve posebne delikatesne, razne povrtne kulture, jara žita, kukuruz i voće. U ovom dijelu svog toka Crne Reka sakupi dosta vode i tako velika i snažna, spušta se u kotlinu Pelagoniju. Tu prima nekoliko većih pritoka Šemnicu, Dragor i još neke da bi se 50 tih godina razlijevala južno od Bitole prema Lerinu (Florini) čineći veliko blato i leglo komaraca, a tim u ovom kraju pogubne malarije, zato se od 1953. godine prišlo melioracionim zahvatima i stvorena je žitnica Makedonije. Crna Reka se uliva kod rano-antičkog lokaliteta Stobi u Vardar.

Nedovršeni članak Crna reka koji govori o rijeci treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.