Zapadna Njemačka: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
{{Okvir bivše zemlje svijeta
#REDIRECT [[ Njemačka]]
|ime = Zapadna Njemačka/Savezna Republika Njemačka
|hr_ime=Zapadna Njemačka/Savezna Republika Njemačka
|izvorno_ime=Bundesrepublik Deutschland
|zastava=Flag of Germany.svg
|zastava_i = Zastava Njemačke
|grb_i = Grb Njemačke
|grb=Coat of Arms of Germany.svg
|genitiv=Savezne Republike Njemačke
|kontinent=Europa
|regija = Njemačka
|država = Njemačka
|era=[[Hladni rat]]
|godina_start = 1949.
|godina_kraj = 1990.
|datum_start = [[23. svibnja]] [[1949]].
|datum_kraj = [[3. listopada]] [[1990]].
|p1 = Savezničke okupacijske zone u Njemačkoj
|flag_p1 = Flag of Germany (1946-1949).svg
|p2 = Saarska oblast
|flag_p2 = Flag of Saar.svg
|s1 = Njemačka
|flag_s1 = Flag of Germany.svg
|mapa = LocationWestGermany.png
|himna = ''[[Das Lied der Deutschen]]''
|geslo = ''Einigkeit und Recht und Freiheit<br>([[njemački]]: "Jedinstvo, pravda i sloboda")''
|jezik = [[njemački]]
|glavni_grad = [[Bonn]]
|vlada_tip = Republika
|titula_vođa = [[Predsjednici Njemačke|Predsjednik]]
|vođa1 = [[Theodor Heuss]]
|godina_vođa1 = 1949. – 1959.
|vođa2 = [[Heinrich Lübke]]
|godina_vođa2 = 1959. – 1969.
|vođa3 = [[Gustav Heinemann]]
|godina_vođa3 = 1969. – 1974.
|vođa4 = [[Walter Scheel]]
|godina_vođa4 = 1974. – 1979.
|vođa5 = [[Karl Carstens]]
|godina_vođa5 = 1979. - 1984.
|vođa6 = [[Richard von Weizsäcker]]
|godina_vođa6 = 1984. -
|titula_zamjenik = [[Njemački kancelar|Kancelar]]
|zamjenik1 = [[Konrad Adenauer]]
|godina_zamjenik1 = 1949. – 1963.
|zamjenik2 = [[Ludwig Erhard]]
|godina_zamjenik2 = 1963. – 1966.
|zamjenik3 = [[Kurt Georg Kiesinger]]
|godina_zamjenik3 = 1966. – 1969.
|zamjenik4 = [[Willy Brandt]]
|godina_zamjenik4 = 1969. – 1974.
|zamjenik5 = [[Helmut Schmidt]]
|godina_zamjenik5 = 1974. – 1982.
|zamjenik6 = [[Helmut Kohl]]
|godina_zamjenik6 = 1982. -
|stat_pop1 = 63254000
|stat_godina1 = 1990.
|događaj_start =[[Povijest Njemačke od 1945.|Osnovana]]
|događaj_kraj =[[Reunifikacija Njemačke]]
|valuta = [[njemačka marka]] (DEM)
|internet = .de
|broj = 49
}}
'''Zapadna Njemačka''' ([[njemački]]: ''Westdeutschland'') je najčešći naziv za '''[[SR Njemačka|Saveznu Republiku Njemačku]]''' ([[njemački]]: ''Bundesrepublik Deutschland'') od njezinog osnivanja [[1949.]] pa do [[Reunifikacija Njemačke|reunifikacije]] [[1990.]] godine kada je [[DDR|Istočna Njemačka]] postala dio Zapadne. Od [[1990.]], pa do danas, Savezna Republika Njemačka znana je samo kao '''[[Njemačka]]'''.

Na početku [[Hladni rat|Hladnog rata]], nakon njemačkog poraza u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], Njemačka je podijeljena na dvije države i dva posebna teritorija ([[Saarska oblast|Saar]] i [[Berlin]]). Savezna Republika je preuzela [[ekskluzivni mandat]] nad cijelom Njemačkom, te je sebe smatrala demokratski organiziranim carstvom, a podloga za to bio je izgovor da istočnonjemačka vlada nije demokratski izabrana, pa prema tome nije ni legitimna. Nakon glasovanja naroda i Saarska oblast se [[1957.]] pridružila Zapadnoj Njemačkoj. [[Zapadni Berlin]], koji pravno nije bio dio Zapadne Njemačke, imao je uske veze i suradnju s njom, a imao je i svog predstavnika u zapadnonjemačkom parlamentu. Odnos između dvaju njemačkih država poboljšao se tijekom perioda ''[[Ostpolitik]]a'' (koju je uveo [[Willy Brandt]]). Tijekom tog perioda Zapadna i Istočna Njemačka su se međusobno priznale, no Zapadna Njemačka je Istočnu Njemačku priznala kao ''[[de facto]]'' vladu unutar jedinstvene Njemačke, dok je Istočna Njemačka Zapadnu priznala i ''[[de facto]]'' i ''[[de iure]]''.

Nakon pada [[komunizam|komunizma]] u Istočnoj i Srednjoj Europi ([[1989.]] - [[1990.]]) i nakon rušenja [[Berlinski zid|Berlinskog zida]], pojavila se velika želja za [[Reunifikacija Njemačke|reunifikacijom Njemačke]]. Glasovanjem, građani Istočne Njemačke su odlučili da žele da se DDR ukine i pridruži Zapadnoj Njemačkoj. To se i dogodilo. Istočna Njemačka, kao i Berlin (koji je tada prestao biti poseban teritorij) pridružili su se Zapadnoj Njemačkoj [[3. listopada]] [[1990.]] godine. Ovim spajanjem, stvorena je jedinstvena država Njemačka, a dominantna država nakon reunifikacije bila je Zapadna Njemačka, kako kulturno tako i politički. S konstitucionalne perspektive, Njemačka se gleda kao nastavak, prije nego nasljednica, Zapadne Njemačke.

Temelji za njemačku ekonomsku moć (koju drži danas) postavljeni su tijekom [[1950-ih]] događajem znanim kao ''[[Wirtschaftswunder]]'', kada se Zapadna Njemačka jako brzo oporavila od destruktivnih posljedica Drugog svjetskog rata i uzdigla se do razine 3. svjetske ekonomske sile. Prvi kancelar [[Konrad Adenauer]], koji je tu poziciju držao do [[1963.]], za novi glavni grad je postavio svoj rodni grad [[Bonn]] (zbog toga je ova država nekad nazivana i ''Bonnska Republika''), a zapečatio je i čvrst savez sa Zapadom. Adenauer nije Njemačkoj samo osigurao članstvo u [[NATO]]-u, nego je i bio jedan od osoba koje su postavile temelje za osnivanje [[EU|Europske Unije]]. Njemačkoj je uspio osigurati i mjesto u savezu [[G8]], što je bio još jedan primjer njemačke moći.

Pojam zapadna Njemačka na hrvatskom jeziku (osim imena ove države) može značiti i [[Zapadna Njemačka (geografija)|geografsku regiju]] unutar Njemačke.

[[Kategorija:Nestale države]]
[[Kategorija:Povijest Njemačke]]
[[Kategorija:Hladni rat]]

[[ar:ألمانيا الغربية]]
[[bs:Zapadna Njemačka]]
[[bg:Федерална република Германия]]
[[ca:República Federal d'Alemanya]]
[[cy:Gorllewin yr Almaen]]
[[da:Vesttyskland]]
[[de:Westdeutschland]]
[[en:West Germany]]
[[et:Lääne-Saksamaa]]
[[es:Alemania Occidental]]
[[eo:Okcidenta Germanio]]
[[fr:Allemagne de l'Ouest]]
[[gl:Alemaña do Oeste]]
[[ko:서독]]
[[io:West-Germania]]
[[id:Jerman Barat]]
[[is:Vestur-Þýskaland]]
[[it:Germania Ovest]]
[[he:גרמניה המערבית]]
[[sw:Shirikisho la Jamhuri ya Ujerumani]]
[[lt:Vokietijos Federacinė Respublika]]
[[hu:Nyugat-Németország]]
[[nl:West-Duitsland]]
[[nds-nl:West-Duutslaand]]
[[ja:西ドイツ]]
[[no:Vest-Tyskland]]
[[nn:Vest-Tyskland]]
[[uz:Germaniya Federativ Respublikasi (1990 gacha)]]
[[pl:Zjednoczenie Niemiec]]
[[pt:Alemanha Ocidental]]
[[ro:Germania Occidentală]]
[[qu:Tantasqa Republika Alimanya]]
[[ru:Федеративная Республика Германия (до 1990)]]
[[sl:Zahodna Nemčija]]
[[sr:Западна Немачка]]
[[sh:Zapadna Nemačka]]
[[fi:Saksan liittotasavalta (1949–1990)]]
[[sv:Västtyskland]]
[[th:ประเทศเยอรมนีตะวันตก]]
[[tr:Batı Almanya]]
[[wuu:西德]]
[[zh-yue:西德]]
[[zh:西德]]

Inačica od 24. svibnja 2008. u 16:58

Zapadna Njemačka/Savezna Republika Njemačka

Bundesrepublik Deutschland


 

1949. – 1990.
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Einigkeit und Recht und Freiheit
(njemački: "Jedinstvo, pravda i sloboda")
Himna
Das Lied der Deutschen
Lokacija Savezne Republike Njemačke
Lokacija Savezne Republike Njemačke
Glavni grad Bonn
Jezik/ci njemački
Vlada Republika
Predsjednik
 - 1949. – 1959. Theodor Heuss
 - 1959. – 1969. Heinrich Lübke
 - 1969. – 1974. Gustav Heinemann
 - 1974. – 1979. Walter Scheel
 - 1979. - 1984. Karl Carstens
 - 1984. - Richard von Weizsäcker
Kancelar
 - 1949. – 1963. Konrad Adenauer
 - 1963. – 1966. Ludwig Erhard
 - 1966. – 1969. Kurt Georg Kiesinger
 - 1969. – 1974. Willy Brandt
 - 1974. – 1982. Helmut Schmidt
 - 1982. - Helmut Kohl
Povijest Hladni rat
 - Osnovana 23. svibnja 1949.
 - Reunifikacija Njemačke 3. listopada 1990.
Stanovništvo
 - 1990. 63254000 
Valuta njemačka marka (DEM)
Pozivni broj +49
Internetski nastavak .de

Zapadna Njemačka (njemački: Westdeutschland) je najčešći naziv za Saveznu Republiku Njemačku (njemački: Bundesrepublik Deutschland) od njezinog osnivanja 1949. pa do reunifikacije 1990. godine kada je Istočna Njemačka postala dio Zapadne. Od 1990., pa do danas, Savezna Republika Njemačka znana je samo kao Njemačka.

Na početku Hladnog rata, nakon njemačkog poraza u Drugom svjetskom ratu, Njemačka je podijeljena na dvije države i dva posebna teritorija (Saar i Berlin). Savezna Republika je preuzela ekskluzivni mandat nad cijelom Njemačkom, te je sebe smatrala demokratski organiziranim carstvom, a podloga za to bio je izgovor da istočnonjemačka vlada nije demokratski izabrana, pa prema tome nije ni legitimna. Nakon glasovanja naroda i Saarska oblast se 1957. pridružila Zapadnoj Njemačkoj. Zapadni Berlin, koji pravno nije bio dio Zapadne Njemačke, imao je uske veze i suradnju s njom, a imao je i svog predstavnika u zapadnonjemačkom parlamentu. Odnos između dvaju njemačkih država poboljšao se tijekom perioda Ostpolitika (koju je uveo Willy Brandt). Tijekom tog perioda Zapadna i Istočna Njemačka su se međusobno priznale, no Zapadna Njemačka je Istočnu Njemačku priznala kao de facto vladu unutar jedinstvene Njemačke, dok je Istočna Njemačka Zapadnu priznala i de facto i de iure.

Nakon pada komunizma u Istočnoj i Srednjoj Europi (1989. - 1990.) i nakon rušenja Berlinskog zida, pojavila se velika želja za reunifikacijom Njemačke. Glasovanjem, građani Istočne Njemačke su odlučili da žele da se DDR ukine i pridruži Zapadnoj Njemačkoj. To se i dogodilo. Istočna Njemačka, kao i Berlin (koji je tada prestao biti poseban teritorij) pridružili su se Zapadnoj Njemačkoj 3. listopada 1990. godine. Ovim spajanjem, stvorena je jedinstvena država Njemačka, a dominantna država nakon reunifikacije bila je Zapadna Njemačka, kako kulturno tako i politički. S konstitucionalne perspektive, Njemačka se gleda kao nastavak, prije nego nasljednica, Zapadne Njemačke.

Temelji za njemačku ekonomsku moć (koju drži danas) postavljeni su tijekom 1950-ih događajem znanim kao Wirtschaftswunder, kada se Zapadna Njemačka jako brzo oporavila od destruktivnih posljedica Drugog svjetskog rata i uzdigla se do razine 3. svjetske ekonomske sile. Prvi kancelar Konrad Adenauer, koji je tu poziciju držao do 1963., za novi glavni grad je postavio svoj rodni grad Bonn (zbog toga je ova država nekad nazivana i Bonnska Republika), a zapečatio je i čvrst savez sa Zapadom. Adenauer nije Njemačkoj samo osigurao članstvo u NATO-u, nego je i bio jedan od osoba koje su postavile temelje za osnivanje Europske Unije. Njemačkoj je uspio osigurati i mjesto u savezu G8, što je bio još jedan primjer njemačke moći.

Pojam zapadna Njemačka na hrvatskom jeziku (osim imena ove države) može značiti i geografsku regiju unutar Njemačke.