Luka Sorkočević: razlika između inačica
predložak i slika |
mNema sažetka uređivanja |
||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
|puno_ime=Luka Sorkočević |
|puno_ime=Luka Sorkočević |
||
|slika=Luka Sorkočević statue in Dubrovnik.jpg |
|slika=Luka Sorkočević statue in Dubrovnik.jpg |
||
|datum_rođenja=13. siječnja 1734. |
|datum_rođenja=[[13. siječnja]] [[1734.]] |
||
|mjesto_rođenja=Dubrovnik |
|mjesto_rođenja=[[Dubrovnik]] |
||
|datum_smrti=11. rujna 1789. |
|datum_smrti=[[11. rujna]] [[1789.]] |
||
|mjesto_smrti=Dubrovnik |
|mjesto_smrti=[[Dubrovnik]] |
||
|djela=Simfonije |
|djela=Simfonije |
||
|period=[[Pretklasicizam]] |
|period=[[Pretklasicizam]] |
||
|utjecaj=Talijanski skladatelji, Mozart, Gluck, Haydn |
|utjecaj=Talijanski skladatelji, [[Mozart]], [[Gluck]], [[Haydn]] |
||
|suradnici= |
|suradnici= |
||
|nagrade= |
|nagrade= |
||
Inačica od 29. svibnja 2008. u 10:43
| Luka Sorkočević | |
|---|---|
 Sorkočevićeva bista u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića u Dubrovniku | |
Životopisni podatci
| |
| Rodno ime | Luka Sorkočević |
| Rođenje | 13. siječnja 1734., Dubrovnik |
| Smrt | 11. rujna 1789., Dubrovnik |
Djelo
| |
| Razdoblje | Pretklasicizam |
| Poznatija djela | Simfonije |
| Utjecaji | Talijanski skladatelji, Mozart, Gluck, Haydn |
| Portal o glazbi | |
| Portal o životopisima | |
Luka Sorkočević (Dubrovnik, 13. siječnja 1734. - Dubrovnik, 11. rujna 1789.), hrvatski skladatelj
Glazbenu naobrazbu stekao je u Dubrovniku i Rimu. Obavljao je diplomske dužnosti te zastupao Dubrovačku Republiku u pregovorima s Francuskom i kod Josipa II. u Beču.
Skladanjem se bavio u mladosti i to od 1754. do 1770. U tom je razdoblju napisao sva svoja, uglavnom instrumentalna, djela koja nam autora predstavljaju kao izrazita simfoničara. Zapravo je bio prvi hrvatski skladatelj simfonija, a stvarao je pod izrazitim utjecajem talijanske pretklasične simfonije. Svi autografi i rukopisi njegovih skladbi pohranjeni su u samostanu Male braće u Dubrovniku. Njegove skladbe pripadaju antologijskim dosezima hrvatske pretklasične glazbe. Održavao je veze s uglednim suvremenicima (Fortis, Haydn, Gluck, Bajamonti), te je napisao dnevnik sa zanimljvim napomenama o suvremenicima koje se susretao na putovanjima. Kao obrazovani ljubitelj lijepe knjige i mecena, priređivao je u svom dvorcu brojne literarne akademije i koncerte. U posljednjim godinama života zapao je u jaku melankoliju koju je okončao samoubojstvom, bacivši se s prozora svoje kuće, današnjeg Biskupskog dvora.