Chandra (teleskop)

NASA-in Chandra opservatorij X-zraka, lansiran 23. srpnja 1999. godine, je najsofisticiraniji opservatorij X-zraka do sada izgrađen. Postavljen je u vrlo visoku orbiru: na 300 puta višoj orbiti je nego HST tj. na visini višoj od 1/3 udaljenosti od Zemlje do Mjeseca.

Chandra je dizajniran za istraživanje-područja jakih x-zraka kao što su ostaci eksplozije zvijezde i ima otprilike 50 puta veću rezoluciju od dosadašnjih teleskopa.

Instrumenti

Teleskop možemo podijeliti na tri osnovna dijela: teleskop X-zraka, znanstveni instrumenti i letjelica.

Znanstveni instrumenti ACIS i HRC "hvataju" najoštriju sliku i proslijeđuju informaciju o X-zrakama: njihov broj, poziciju i energiju. LETG i HETG pružaju detaljne informacije o X-zrakama.

HRC (High resolution camera) - HRC je jedan od dva instrumenta korištena za fokusiranje na Chandri. On je jako korisan u snimanju vruće materije u ostacima zvijezde koja je eksplodirala ili u udaljenim galaksijama i jatima galaksija.

ACIS ( Advanced CCD Imaging Spectrometer) - ACIS je drugi od dva instrumenta korištena za fokusiranje na Chandri. Kao što joj ime kaže ona može snimiti slike u X-području.

LETG ( The High Resolution Spectrometers) - Spektrometar visoke rezolucije

HETG ( The High Resolution Spectrometers) - Spektrometar visoke rezolucije

Operacije - Instrumenti su smješteni na SIM-u (Science Instrument Module). SIM ima zadaću upravljati znanstvenim instrumentima, toplinskom kontrolom, elektronikom za kontrolu operacija znanstvenih instrumenata i komunikacijom.

Znanstveni instrumenti su kontrolirani iz Centra za kontrolu operacija (Cambridge, Massachusetts). Podatke koje sakupi Chandra memorira i svakoh osam sati ih šalje na Zemlju na Deep Space Network. Podaci su tada poslani u JPL (Jet Propolusion Laboratory) i onda u Centar za kontrolu operacija.

Letjelica

Chandra ima dva različita pogona. Prvi se koristi da se Chandra postavi u konačnu orbitu. Drugi se koristi za sitne korekcije položaja i orbite.

Za kontrolu temperature unutar letjelice Chandra ima toplinsku kontrolu.

Chandrina toplinska kontrola se temelji na radijatorima, izolacijama, termostatima i grijačima. Informacije o temperaturi u različitim dijelovima letjelice šalje se u kontrolu misije.

Električnu energiju, kao većina letjelica, koristi solarne ploče. Tada se energija pohranjuje u tri baterije. Ploče najviše mogu proizvesti 2 kW energije.

Smještena na jednom kraju letjelice, gdje zračenje ulazi u teleskop, smještena su vrata za Sunčevu svjetlost (Sunshade doors). Kada su otvorena zaklanjaju Sunčevu svjetlost.

Komunikacije, kontrola i sustav za pohranjivanje su mozak letjelice. Chandra ima dvije low-gain antene koje omogućuju "razgovor" letjelice i kontrole misije.

Teleskop

Chandrin teleskop se sastoji od četiri para zrcala i njihove strukture.

Kada su zrcala izrađena poslana su avionom do Kalifornije. Tamo su zrcala očišćena od prašine i premazana sa iridijom - da bi stakla reflektirala što više svjetla. Brušenje, poliranje i pravljenje zrcala za Chandru bili su tako dobro napravljeni da su Chandrina zrcala najglađa i najčišća zrcala ikada napravljena. Zrcala su dalje bila premještena u Eastman Kodak Company u Rochesteru (New York). Tamo su ih ugradili u strukturu nazvanu "the high resolution mirror assembly and aligned with exquisite precision". U studenom 1996 teleskop je premješten u Marshall Space Flight Center. Tamo su teleskop i njegovi instrumenti podvrgnuti stotinama testova. Testovi koji su bili gotovi u ožujku 1997 pokazali su da Chandra može naslikati slike 25 puta oštrije nego što su mogli prijašnji teleskopi te vrste. Kasnije je teleskop poslan u TRW u Redondo Beach, Kalifornija. Tamo su teleskop i instrumente sastavili i opet sve zajedo testirali. Konačno, teleskop je premješten u Cape Canaveral u space shuttleu na njegovu zadnju vožnju - u svemir.

Vanjske poveznice

• http://cxc.harvard.edu/
• http://www.chandra.nl/
• http://cm.bell-labs.com/cm/cs/who/chekuri/