Dobretići

Dobretići
Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine
Županija	Srednjobosanska
Sjedište	Dobretići
Načelnik	?
Površina	? km²
Stanovništvo  - Ukupno  - Gustoća	? ?/km²

Općina Dobretići je jedna od najmlađih i najmanjih, te jedna od najsiromašnijih općina u Bosni i Hercegovini.

Zemljopis

Prostire se na planini Ranča, u središnjoj Bosni (Srednjobosanska županija), 20-ak kilometara istočno (sjeveroistočno) od Jajca. Općina se prostire na već spomenutoj planini, a cijelo područje općine je kod lokalnog stanovništva poznato pod imenom Pougarje, nazvano po rijeci Ugar koja izvire na planini Vlašić (istočno od Dobretića) i protječe uz sjeveroistočni rub obronaka Ranče, a to je ujedno i entitetska granica. Pougarje je do rata bilo pod upravom općine Skender-Vakuf, a potom kratko vrijeme pripojeno općini Jajce da bi se osamostalila, i kao samostalna danas i egzistira. Prostire se na 92 četvorna kilometra. Najviši dio prelazi iznad 1400 metara nadmorske visine i na karti je označen kao toponim Suhi vrh s 1467 m nadmorske visine. Prostor obiluje različitim biljnim (miješane listopadno-zimzelene šume i dr.) i životinjskim vrstama (medvjed, vuk, lisica, divlja svinja i dr.).

Stanovništvo

Pougarje je do prije rata imalo cca. 5000 stanovnika u 20-ak sela i zaselaka, a danas ih je ukupno par stotina, uglavnom starije dobi i bave se isključivo stočarstvom. Općina je nastala otcjepljenjem od općine Skender Vakuf, te od 4 mjesne zajednice (Dobretići,Davidovići,Kričići i Melina). Po popisu iz 1991. etnički sastav 4 zajednice je bio;

• Hrvati 4720
• Srbi 158
• Bošnjaci 3
• Jugoslaveni 19
• Ostali 42

Naseljena mjesta

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Skender Vakuf, sa gradom Skender Vakufom ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije BIH ušla su naseljena mjesta:

Brnjići, Bunar, Davidovići, Dobretići, Donji Orašac, Gornji Orašac, Kričići - Jejići, Melina, Mijatovići, Milaševci, Pavlovići, Prisika, Slipčevići, Vitovlje Malo, Vukovići, Zapeće, Zasavica i Zubovići. Od ovog područja formirana je općina Dobretići.

Uprava

Načelnik općine: Petar Jurišić iz sela Milaševaca.

Općinsko vijeće broji 15 vjećnika, a općina Dobretići ima 9 uposlenih.

Povijest

Općina je dobila naziv po jednom od najvećih sela ovog kraja, selu Dobretići. Samo selo ima dugu povijest i baštini ime od srednjovjekovne bosanske vlastelinske obitelji Dobretića. Među stanovništvom još je živa usmena predaja pomognuta povijesnim temeljima koja kaže kako je padom Bosne 1463. godine zarobljeno i u Carigrad odvedeno oko 30.000 bosanske mladeži. Među njima je bila i Ljiljana, lijepa kći Stjepana Dobrete, koja je dospjevši u sultanov harem izmolila od sultana ferman kojim se Stjepanu Dobreti daruje vlastelinstvo, nazivano prije Zapadne Vrhovine. Tu je Stjepan Dobreta i umro, te je ukopan u selu Zapeće. Na spomeniku što mu ga 1773. godine podiže fra Marko Dobretić, franjevački provincijal i bosanski biskup, piše da je umro 1472. godine doživjevši 98 godina. Poslije njegove smrti vlastelinstvo razdijeliše njegovi sinovi, te Juri pripadoše Dobretići, Pavi Pavlovići, Boji Bojtačići, a Vlatku Vlatkovići koji se 1852. godine prozvaše Zubovići.

Gospodarstvo

Nadaleko poznati "vlašićki sir" je najpoznatiji proizvod pougarskih stočara, prije rata. Nažalost, danas "vlašićki sir" proizvode, u izuzetno malim količinama (s obzirom na njegovu kvalitetu i prehrambenu vrijednost), isključivo pojedinci, takoreći za vlastite potrebe, nažalost ne i u komercijalne svrhe.
Naravno, stočarstvo kao primarna djelatnost bez koje ne bi bilo ni potonjeg proizvoda te ratarstvo, kao (ne)prateća gospodarska djelatnost (žitarice, krumpir i drugo povrće koje uspijeva na većim nadmorskim visinama). Za napomenuti je još i bavljenje šumarstvom zbog izrazitog šumskog bogatstva (smreka i bukva) te prateću industriju (pilane) gdje se drvni proizvodi finaliziraju.

Poznate osobe

Stjepan Dobreta, srednjovjekovna "persona", moglo bi se reći utemeljitelj Dobretića ili možda, bolje reći, sela Zapeće, jer, legenda kaže da se tamo skrivao bježeći pred Turcima, a najveći misterij skriva se u pitanju "otkud je došao?", dakle "pougarski pionir"... Drugi "slavni Pougarac" bijaše, a i danas je, fra Marko Dobretić, bosanski biskup, koji dade izgraditi spomenik Stjepanu Dobreti baš u Zapeću (više o njemu pročitati pod naslovom "Povijest").

Spomenici i znamenitosti

U općini Dobretićima postoje monoge do danas neistražene povijesne znamenitosti kao što su stećci, stara katolička groblja i nadgrobni spomenici koji datiraju iz 17. stoljeća.

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Dobretići koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Dobretići treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.