Vinodol: razlika između inačica
m fix |
|||
| Redak 18: | Redak 18: | ||
Kralj [[Andrija II.]] darovao je Vinodol, [[1260]]. godine, krčkom knezu [[Gvido Frankopan|Gvidu Frankopanu]]. Iz darovnice, izdane tim povodom, razabire se da je Vinodol zahvaćao veći teritorij od relativno male vinodolske uvale. Dolaskom [[Frankopani|Frankopana]] za vinodolske gospodare, počela se u tom dijelu Kvarnera utvrđivati nova feudalna vlast. |
Kralj [[Andrija II.]] darovao je Vinodol, [[1260]]. godine, krčkom knezu [[Gvido Frankopan|Gvidu Frankopanu]]. Iz darovnice, izdane tim povodom, razabire se da je Vinodol zahvaćao veći teritorij od relativno male vinodolske uvale. Dolaskom [[Frankopani|Frankopana]] za vinodolske gospodare, počela se u tom dijelu Kvarnera utvrđivati nova feudalna vlast. |
||
Tadašnje područje Vinodola činili su mjesta [[Novi Vinodolski|Novi]], [[Ledenice]], [[Bribir]], [[Belgrad]], [[Drivenik]], [[Hreljin]], [[Bakar]], [[Trsat]] i [[Grobnik]]. |
Tadašnje područje Vinodola činili su mjesta [[Novi Vinodolski|Novi]], [[Ledenice]], [[Bribir]], [[Belgrad]], [[Drivenik]], [[Hreljin]], [[Bakar (grad)|Bakar]], [[Trsat]] i [[Grobnik]]. |
||
Administrativno središte se nalazilo u Novom, gdje su [[Frankopani]] imali stalnu rezidenciju. U tom dvorcu sastali su se [[1288]]. godine glavari vinodolskih naselja i pod predsjedanjem kneza [[Leonard Frankopan|Leonarda Frankopana]] donijeli [[Vinodolski zakon]] koji je regulirao odnose vinodolskih gradova s njihovim feudalnim gospodarima. Bilo je to u svoje doba jedan od rijetkih narodnopravnih zakonika u kojem je feudalna vlast u lokalnoj samoupravi našla zajednička mjerila za upravljanje nad tim područjem. |
Administrativno središte se nalazilo u Novom, gdje su [[Frankopani]] imali stalnu rezidenciju. U tom dvorcu sastali su se [[1288]]. godine glavari vinodolskih naselja i pod predsjedanjem kneza [[Leonard Frankopan|Leonarda Frankopana]] donijeli [[Vinodolski zakon]] koji je regulirao odnose vinodolskih gradova s njihovim feudalnim gospodarima. Bilo je to u svoje doba jedan od rijetkih narodnopravnih zakonika u kojem je feudalna vlast u lokalnoj samoupravi našla zajednička mjerila za upravljanje nad tim područjem. |
||
Inačica od 20. prosinca 2005. u 09:30
Vinodol ili Vinodolska dolina
Nalazi se u zaleđu Crikvenice, a obuhvaća mjesta od Križišća do Novog Vinodolskog koja su od antike do današnjih dana sačuvala slavenska imena (izuzetak Bribir). Danas mjesta Drivenik, Tribalj, Grižane-Belgrad i Bribir tvore Vinodolsku općinu sa sjedištem u Bribiru.
Mjesta u Vinodolskoj dolini:
Povijest
U 13.stoljeću važno središte kvarnerskog primorja bila je Vinodolska knežija. Vinodol se spominje već u Ljetopisu popa Dukljanina, a nakon toga i u starohrvatskim pisanim ispravama. Kralj Andrija II. darovao je Vinodol, 1260. godine, krčkom knezu Gvidu Frankopanu. Iz darovnice, izdane tim povodom, razabire se da je Vinodol zahvaćao veći teritorij od relativno male vinodolske uvale. Dolaskom Frankopana za vinodolske gospodare, počela se u tom dijelu Kvarnera utvrđivati nova feudalna vlast.
Tadašnje područje Vinodola činili su mjesta Novi, Ledenice, Bribir, Belgrad, Drivenik, Hreljin, Bakar, Trsat i Grobnik.
Administrativno središte se nalazilo u Novom, gdje su Frankopani imali stalnu rezidenciju. U tom dvorcu sastali su se 1288. godine glavari vinodolskih naselja i pod predsjedanjem kneza Leonarda Frankopana donijeli Vinodolski zakon koji je regulirao odnose vinodolskih gradova s njihovim feudalnim gospodarima. Bilo je to u svoje doba jedan od rijetkih narodnopravnih zakonika u kojem je feudalna vlast u lokalnoj samoupravi našla zajednička mjerila za upravljanje nad tim područjem.
Poveznice