Suhoj Su-15: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
tekst
Redak 50: Redak 50:
== Povijest korištenja ==
== Povijest korištenja ==
Kao jedan od glavnih presretača Sovjetskog zrakoplovstva, Su-15 je sudjelovao u brojnim incidentima s stranim zrakoplovima. Najpoznatiji takav slučaj je incident Korean Air Flight 007 kada je Su-15, [[1983.]] oborio [[Boeing 747]] pritom ubivši 246 putnika i 23 člana posade. [[1978.]] Su-15 je napao također Korejski putnički zrakoplov. Iako je zrakoplov preživio udar rakete, pri slijetanju se srušio ubivši dvije osobe.
Kao jedan od glavnih presretača Sovjetskog zrakoplovstva, Su-15 je sudjelovao u brojnim incidentima s stranim zrakoplovima. Najpoznatiji takav slučaj je incident Korean Air Flight 007 kada je Su-15, [[1983.]] oborio [[Boeing 747]] pritom ubivši 246 putnika i 23 člana posade. [[1978.]] Su-15 je napao također Korejski putnički zrakoplov. Iako je zrakoplov preživio udar rakete, pri slijetanju se srušio ubivši dvije osobe.

Iako se proizvodio u velikoj količini, no kao i drugi ključni sovjetski zrakoplovi, Su-15 se nije izvozio u Varšavski pakt ili neke druge zemlje. Nekoliko zrakoplova je korišteno u [[Egipat|Egiptu]] [[1972.]] no njima su upravljali sovjetski piloti.

U [[Rusija|Rusiji]] su posljednji zrakoplovi povučeni [[1993.]] u sklopu Europskog dogovora o smanjenju naoružanja te su svi izrezani kao sekundarna sirova. Nasljedili su ih napredniji presretači kao [[Suhoj Su-27]] i [[MiG-31]]. Posljednji [[Ukrajina|Ukrajinski]] Su-15 su povučeni [[1996.]]





Inačica od 15. lipnja 2008. u 22:26

Suhoj Su-15
Opći podatci
Tip Presretač
Proizvođač Suhoj
Probni let 30. svibnja 1962.
Uveden u uporabu 1967.
Povučen 1993.
Status Povučen
Prvotni korisnik SSSR
Broj primjeraka 1290
Portal:Zrakoplovstvo

Suhoj Su-15 (NATO naziv Flagon-A) je Sovjetski dvomotorni presretač razvijan u 60-ima kako bi zamjenio svog prethodnika, Suhoja Su-11.

Razvoj

Prepoznavši nedostatke ranijih zrakoplova Su-9 i Su-11, Suhoj je ubrzo počeo s razvojem naprednijeg zrakoplova koji bi ih zamjenio. Nakon dosta eksperimentiranja, stvoren je T-58 koji je imao dva motora te bočne usisnike zraka iza pilota. proizvodnja novog zrakoplova je odobrena 5. veljače 1962. pod oznakom Su-15 a prvi prototip je poletio 30. svibnja 1962. Već 5. kolovoza 1963. polazi završna testiranja prije ulaska u službu, no prava aktivna služba nastupa tek 1967. zbog političkih razmirica oko tvornice s Jakovljevom. Pojednostavljena trener inačica Su-15UT bez naoružanja ulazi u službu 1970.

Izvorni Su-15 je zapravo bio delta-krilac no zbog slabih karakteristika, posebno pri polijetanju i slijetanju, Suhoj je počeo istraživati novi dizajn krila. Nova redizajnirana inačica (NATO oznaka "Flagon-D") u proizvodnju ulazi 1969. s tim da je izvorno ime Su-15 ostalo isto.

Istovremeno 1969. počinju testiranja s unaprijeđenim Su-15T koji je imao novi Volkov Taifun radar no kako je prestala proizvodnja radara, ukupno je izrađeno samo 10 zrakoplova ove inačice. Nakon ovoga izrađeno je još nekoliko inačica s novijim naoružanjem i radarom s posljednim Su-15 koji je napraveljn 1979.

Suhoj je kasnije predlagao nekoliko unaprijeđenja Su-15 kako bi ostao u službi kao glavni presretač, no svi su odbijeni u korist novijeg MiG-23.

Dizajn

Iako je Su-15 sadržavao neke sličnosti s svojim prethodnicima, najveća razlika je bila uvođenje dva usisnika zraka koji su bili smješteni na bokovima. Oni su dovodili zrak do dva mlazna motora koji su izvorno trebali biti Tumansky R-11F položeni jedan uz drugog. Novi slobodni prostor u nosnom dijelu je omogućio dizajnerima da ugrade i snažniji radar Oriol-D.

Glavno naoružanje Su-15 su bile R-8 (R-98) rakete zrak-zrak.

Su-15A

Raniji modeli su nosili samo po dvije rakete no novija inačica Flagon-D je mogla ponijeti čak 4 rakete. Su-15 je koristio i kombinacije raketa s radarskim i infra-crvenim navođenjem kako bi u borbi imao veću šansu za pogodak. Kasniji modeli su bili opremljeni i s dvije UPK-23-250 kapsule u kojima su bila dva GSh-23L topa.

Povijest korištenja

Kao jedan od glavnih presretača Sovjetskog zrakoplovstva, Su-15 je sudjelovao u brojnim incidentima s stranim zrakoplovima. Najpoznatiji takav slučaj je incident Korean Air Flight 007 kada je Su-15, 1983. oborio Boeing 747 pritom ubivši 246 putnika i 23 člana posade. 1978. Su-15 je napao također Korejski putnički zrakoplov. Iako je zrakoplov preživio udar rakete, pri slijetanju se srušio ubivši dvije osobe.

Iako se proizvodio u velikoj količini, no kao i drugi ključni sovjetski zrakoplovi, Su-15 se nije izvozio u Varšavski pakt ili neke druge zemlje. Nekoliko zrakoplova je korišteno u Egiptu 1972. no njima su upravljali sovjetski piloti.

U Rusiji su posljednji zrakoplovi povučeni 1993. u sklopu Europskog dogovora o smanjenju naoružanja te su svi izrezani kao sekundarna sirova. Nasljedili su ih napredniji presretači kao Suhoj Su-27 i MiG-31. Posljednji Ukrajinski Su-15 su povučeni 1996.