Kaos (mitologija): razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Članak "Kaos (mitologija)" je zaštićen: prikaži [edit=autoconfirmed:move=autoconfirmed]
inačica prije vandalizma
Redak 1: Redak 1:
'''Kaos''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Χάος}}''', ''Khaos'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] primordijalno je [[bog|božanstvo]], beskrajan prostor iz kojega su nastali svjetlost i [[dan]], tama i [[noć]], a zatim i [[Zemlja]], [[Had (podzemni svijet)|podzemni svijet]] i [[ljubav]].
'''Kaos''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Χάος}}''', ''Khaos'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] primordijalno je [[bog|božanstvo]], beskrajan prostor iz kojega su nastali svjetlost i [[dan]], tama i [[noć]], a zatim i [[Zemlja]], [[Had (podzemni svijet)|podzemni svijet]] i [[ljubav]].


== Etimologija ==
== [[Etimologija]] ==


Kaosovo ime ("provalija") dolazi od grčke]] riječi {{polytonic|χαίνω}}, ''kaínô'' = "zijevati", od [[indoeuropski prajezik|ie.]] korijena ''*gh(e)n-'', a prijenosom značenja postaje "provalija koja zjapi", "bezdan", "kaos".
Kaosovo [[ime]] ("provalija") dolazi od [[grčki jezik|grčke]] [[riječ]]i {{polytonic|χαίνω}}, ''kaínô'' = "zijevati", od [[indoeuropski prajezik|ie.]] korijena ''*gh(e)n-'', a prijenosom značenja postaje "provalija koja zjapi", "bezdan", "kaos".


== Karakteristike ==
== Karakteristike ==


Kaos posjeduje tri glavne karakteristike:
Kaos posjeduje tri glavne karakteristike:
* to je zaljev bez dna u kojem sve beskrajno pada, kontrast je Zemlji kao stablnome tlu
* to je zaljev bez dna u kojem sve beskrajno pada, kontrast je [[Zemlja|Zemlji]] kao stablnome tlu
* mjesto bez moguće orijentacije, sve pada u svim mogućim smjerovima
* mjesto bez moguće orijentacije, sve pada u svim mogućim smjerovima
* prostor koji razdvaja, nakon što su se Zemlja i Nebo razdvojili, Kaos stoji između njih i dijeli ih.
* prostor koji razdvaja, nakon što su se Zemlja i [[Nebo]] razdvojili, Kaos stoji između njih i dijeli ih.


== Mitologija ==
== Mitologija ==


U starogrčkoj kozmologiji Kaos je bilo prvo što je postojalo, utroba iz koje je sve ostalo nastalo. U mitu stvaranja Pelazga Eurinoma, boginja svega, nastala je iz Kaosa, a potom od njeg stvorila [[Svemir]].
U [[stara Grčka|starogrčkoj]] [[kozmologija|kozmologiji]] Kaos je bilo prvo što je postojalo, utroba iz koje je sve ostalo nastalo. U mitu stvaranja [[Pelazgi|Pelazga]] [[Eurinoma]], boginja svega, nastala je iz Kaosa, a potom od njeg stvorila [[Svemir]].


U orfičkim mitovima Kaos je znan kao "utroba tame" iz koje se izleglo kozmičko jaje koje je sadržavalo svemir. Sličnost postoji i u mitologiji iz Mezopotamije - zmaj Tiamat iz Kaosa, od čijih se dijelova tijela formirao svijet.
U [[Orfej|orfičkim]] mitovima Kaos je znan kao "utroba tame" iz koje se izleglo kozmičko jaje koje je sadržavalo svemir. Sličnost postoji i u mitologiji iz [[Mezopotamija|Mezopotamije]] - [[zmaj]] [[Tiamat]] iz [[Kaos]]a, od čijih se dijelova tijela formirao svijet.


=== Teogonija ===
=== Teogonija ===


Prema Heziodovoj Teogonija|Teogoniji Kaos je bilo ništavilo iz kojeg su nastali prvi oblici postojanja. Prva Kaosova djeca bila su: [[Geja (mitologija)|Geja]] (Zemlja), [[Tartar (bog)|Tartar]] (podzemni pakao]]), [[Nikta]] (Noć), [[Ereb]] (tama) i [[Eros]] (seksualna ljubav).
Prema [[Heziod]]ovoj ''[[Teogonija|Teogoniji]]'' Kaos je bilo ništavilo iz kojeg su nastali prvi oblici postojanja. Prva Kaosova djeca bila su: [[Geja (mitologija)|Geja]] ([[Zemlja]]), [[Tartar (bog)|Tartar]] ([[Tartar (pakao)|podzemni pakao]]), [[Nikta]] (Noć), [[Ereb]] (tama [[Had (podzemni svijet)|podzemlja]]) i [[Eros]] ([[seks]]ualna [[ljubav]]).


Prvotna božanstva nastaju dijeljenjem od Kaosa, no poslije Geje gotovo sva božanstva koja su nastala dijeljenjem imaju negativan predznak (smrt, prijevara, itd...) i u većini slučajeva potječu od Nikte (tamne noći). Također božanstva nastala dijeljenjem gotovo nikada se ne udružuju s božanstvima nastalim parenjem.
Prvotna božanstva nastaju dijeljenjem od Kaosa, no poslije [[Geja (mitologija)|Geje]] gotovo sva božanstva koja su nastala dijeljenjem imaju negativan predznak ([[smrt]], prijevara, itd...) i u većini slučajeva potječu od [[Nikta|Nikte]] (tamne noći). Također božanstva nastala dijeljenjem gotovo nikada se ne udružuju s božanstvima nastalim parenjem.


Primjećuje se model reprodukcije, iz djelovanja dvaju bića, muškog i ženskog, u božanskom, a i u ljudskom društvu. Prvi odgovor mita na pitanje: ''Koji je uzrok ovome?'' postaje: ''Ovo je njegov otac i ovo je njegova majka''.
Primjećuje se model reprodukcije, iz djelovanja dvaju bića, muškog i ženskog, u božanskom, a i u ljudskom društvu. Prvi odgovor mita na pitanje: ''Koji je uzrok ovome?'' postaje: ''Ovo je njegov otac i ovo je njegova majka''.


Nakon Kaosa pojavljuje se Geja, vječna osnova bogova s Olimpa. Dijeljenjem ona stvara Urana (zvjezdano nebo), svog sina i muža, njoj jednakog da je prekriva, te Ponta (dubine mora i planinske vrhunce).
Nakon Kaosa pojavljuje se [[Geja (mitologija)|Geja]], vječna osnova bogova s [[Olimp]]a. Dijeljenjem ona stvara [[Uran (mitologija)|Urana]] (zvjezdano nebo), svog sina i muža, njoj jednakog da je prekriva, te [[Pont]]a (dubine mora i planinske vrhunce).


Parenjem s Uranom nastaju Okean (svjetski ocean) i Krije, te prvi naraštaj Titana, a s njima i posljednji, najmoćniji i najstrašniji Titan, Kron.
Parenjem s [[Uran (mitologija)|Uranom]] nastaju [[Okean (mitologija)|Okean]] (svjetski [[ocean]]) i [[Krije]], te navedeni prvi naraštaj [[Titan (mitologija)|Titana]], a s njima i posljednji, najmoćniji i najstrašniji Titan, [[Kron]].


== Literatura ==
== Literatura ==


* [[Heziod]]: '''[[Teogonija]]'''
* [[Heziod]]: ''[[Teogonija]]'', 1. knjiga
* [[Ovidije]]: '''[[Metamorfoze]]'''
* [[Ovidije]]: ''[[Metamorfoze]]'', st. 123. - 132.


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==

Inačica od 18. lipnja 2008. u 22:53

Kaos (grč. Χάος, Khaos) u grčkoj mitologiji primordijalno je božanstvo, beskrajan prostor iz kojega su nastali svjetlost i dan, tama i noć, a zatim i Zemlja, podzemni svijet i ljubav.

Etimologija

Kaosovo ime ("provalija") dolazi od grčke riječi χαίνω, kaínô = "zijevati", od ie. korijena *gh(e)n-, a prijenosom značenja postaje "provalija koja zjapi", "bezdan", "kaos".

Karakteristike

Kaos posjeduje tri glavne karakteristike:

  • to je zaljev bez dna u kojem sve beskrajno pada, kontrast je Zemlji kao stablnome tlu
  • mjesto bez moguće orijentacije, sve pada u svim mogućim smjerovima
  • prostor koji razdvaja, nakon što su se Zemlja i Nebo razdvojili, Kaos stoji između njih i dijeli ih.

Mitologija

U starogrčkoj kozmologiji Kaos je bilo prvo što je postojalo, utroba iz koje je sve ostalo nastalo. U mitu stvaranja Pelazga Eurinoma, boginja svega, nastala je iz Kaosa, a potom od njeg stvorila Svemir.

U orfičkim mitovima Kaos je znan kao "utroba tame" iz koje se izleglo kozmičko jaje koje je sadržavalo svemir. Sličnost postoji i u mitologiji iz Mezopotamije - zmaj Tiamat iz Kaosa, od čijih se dijelova tijela formirao svijet.

Teogonija

Prema Heziodovoj Teogoniji Kaos je bilo ništavilo iz kojeg su nastali prvi oblici postojanja. Prva Kaosova djeca bila su: Geja (Zemlja), Tartar (podzemni pakao), Nikta (Noć), Ereb (tama podzemlja) i Eros (seksualna ljubav).

Prvotna božanstva nastaju dijeljenjem od Kaosa, no poslije Geje gotovo sva božanstva koja su nastala dijeljenjem imaju negativan predznak (smrt, prijevara, itd...) i u većini slučajeva potječu od Nikte (tamne noći). Također božanstva nastala dijeljenjem gotovo nikada se ne udružuju s božanstvima nastalim parenjem.

Primjećuje se model reprodukcije, iz djelovanja dvaju bića, muškog i ženskog, u božanskom, a i u ljudskom društvu. Prvi odgovor mita na pitanje: Koji je uzrok ovome? postaje: Ovo je njegov otac i ovo je njegova majka.

Nakon Kaosa pojavljuje se Geja, vječna osnova bogova s Olimpa. Dijeljenjem ona stvara Urana (zvjezdano nebo), svog sina i muža, njoj jednakog da je prekriva, te Ponta (dubine mora i planinske vrhunce).

Parenjem s Uranom nastaju Okean (svjetski ocean) i Krije, te navedeni prvi naraštaj Titana, a s njima i posljednji, najmoćniji i najstrašniji Titan, Kron.

Literatura

Vanjske poveznice