Copán: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Thijs!bot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: cs:Copán
Sombrero (razgovor | doprinosi)
m - kategorija "Arheološki lokaliteti"; + kategorija "Arheološki lokaliteti Američkih kultura" ([[WP:HOTCAT|Ho
Redak 13: Redak 13:
[[Kategorija:Maya]]
[[Kategorija:Maya]]
[[Kategorija:Honduras]]
[[Kategorija:Honduras]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti Američkih kultura]]


[[br:Copán]]
[[br:Copán]]

Inačica od 1. srpnja 2008. u 10:01

Copán je drevni grad Maya u zapadnom Hondurasu, departman Copán, iz vremena klasičnog perioda, poznat po stelama. U civilizaciji Maya Copan se izdizao kao kulturni centar. Natpisi na njegovim kamenim spomenicima ukazuju da su ondje održavane konferencije o matematici i kalendaru, a na keramici i na sitnim stvarima (npr. nakit) odražava se suradnja i utjecaj drugih središta i regija sa Copanom.

Smješten na granici civilizacije Maya, Copan je nudio trgovačke putove za druge regije. Zbog toga je tu bilo moguće pronaći kakao, pamuk, perje egzotičnih ptica i mnoga druga bogatstva. Politička udruživanja, vjenčanja među vrhovnim dinastijama pružila su stabilnost i mogućnost razvoja ne samo Copana, već i cijele regije. Grad je bio pod vlašću jedne dinastije koja je uvela pismo i građenje monumentalnih građevina, koje su dekorirali složenom ikonografijom. Mozaici na fasadama hramova prikazuju bitke, ratove, smrt i kult predaka (pogotovo mrtvih vladara) što znači da su stanovnici Copana prinosili žrtve vladarima.

Na jednom hramu sve su stepenice (63) posve prekrivene uklesanim hijeroglifima - koji vjerojatno govore o povijesti grada, a tu se nalazi i 38 stela od kojih se 14 najvećih nalazi na središnjem trgu. Visoke su 4 metra, a široke 1,5 metra.

Građevine u Copanu su raspoređene po statusu građana. Vladari su sa svojom obitelji živjeli u centru u raskošnim palačama i imali su na raspolaganju mnoštvo soba, te sluge. Bogati trgovci i obrtnici živjeli su u kamenim kućama, dok su poljoprivrednici živjeli u predgrađu u drvenim kolibama. Prisutnost fragmenata školjaka, igala, raznog oruđa upućuje na mogućnost da se to društvo specijaliziralo u proizvodnji ornamenata iz školjki, u izrađivanju tekstila i kože, te košara od pruća. U rezidencijalnim građevinama ostalo je mnoštvo keramičkog posuđa, čaša, lonaca, te oruđe koje su koristili u pripravi hrane.

Stanovnici Copana nisu bili samo astronomi i kipari. Copanski astronomi izračunali su dotada najtočniji mayanski solarni kalendar. Na popločenom dvorištu igrali su igru loptom, a iz rezultata igre svećenici bi čitali budućnost.

Grad se tokom stoljeća širio, pretpostavlja se da je u okolici Copana u 7. st. živjelo oko 27 500 stanovnika, pa se tako stvorio sustav koji je upravljao čitavom regijom. Napuštanje grada prouzrokovale su prirodne nepogode (suša, iscrpljenost tla, pomanjkanje divljači) - sve je učestalija neuhranjenost, bolesti, smrtnost djece bila je sve veća, pa se osiromašeno stanovništvo raselilo po regiji.