Crna reka: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 12. srpnja 2008. u 14:24

Crna Reka, rijeka je u Makedoniji. Od svog izvora u masivu Demir Hisara (turcizam sa značenjem željezni kraj, pošto obiluje hematitnim nalazištima, pogodnim za proizvodnju željeza u obrtničkoj tehnologiji, usmjeravalo se otvaranju rudnika skopske Željezare. Na gornje podatke upućuju toponim tog kraja Železnec i Železnečka Reka, pritoka Crne Reke.

Prije eksploatacije željeza i ugljena, bila je jedna od najbistrijih voda i po lijepom vremenu ne odviše brza, izuzev kod samog izvora. Tok kroz Demir Hisar, predstavlja prekrasno slivno područje, gdje kao pritoke prima Bazerničku, Babinsku, Železnečku i druge vrlo ćudljive rijeke, koje nikad tijekom godine nisu potpuno presušile, dok u kišnom razdoblju postaju opasne bujice. Cijelo ovo područje bilo je prirodno poribljeno potočnom pastrvom, mekoustom pastrvom, velikom endemskom mrenkom, crvenperkom, jeguljom i drugim vrstama riba, te potočnim rakovima,koji su bili i ostali najpouzdaniji indikatori čistoće vode.

Narod tog kraja imao je izuzetan suživot sa prirodom. Drvo za zimu sjekli su u obližnjim šumama. Regulirali su lov putem lovačkih i ribolovnih društava i skupina, pri tom su aktivno suzbijali krivolov i devastaciju.

U ovom prostranom području između Kičeva, Makedonskog Broda i Bitole u nekoj svježoj planinskoj klimi, putem kanala, poljoprivrednici natapaju svoja polja i nasade, te proizvode čuveni žvanski grah, bundeve posebne delikatesne, razne povrtne kulture, jara žita, kukuruz i voće. U ovom dijelu svog toka Crne Reka sakupi dosta vode i tako velika i snažna, spušta se u kotlinu Pelagoniju. Tu prima nekoliko većih pritoka Šemnicu, Dragor i još neke da bi se 50 tih godina razlijevala južno od Bitole prema Lerinu (Florini) čineći veliko blato i leglo komaraca, a tim u ovom kraju pogubne malarije, zato se od 1953. godine prišlo melioracionim zahvatima i stvorena je žitnica Makedonije. Crna Reka se uliva kod rano-antičkog lokaliteta Stobi u Vardar.

Nedovršeni članak Crna reka koji govori o rijeci treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
+{{stilska dorada}}<!-- najljepša, prekrasna... -->
-[[Crna Reka]], jedna je od najzanimljivijih tekućica u [[Makedonija|Makedoniji]] i po mnogočemu veoma
-lijepa i raznolika. Od svog izvora u masivu [[Demir Hisar]]a (turcizam sa značenjem željezni kraj
-, pošto obiluje [[hematit]]nim nalazištima, pogodnim za proizvodnju [[Željezo|željeza]]
-u obrtničkoj [[Tehnologija|tehnologiji]], usmjeravalo se otvaranju rudnika [[Skoplje|skopske]]
-Želje zare. Na gornje podatke upućuju toponim tog kraja Železnec i Železnečka Reka, pritoka Crne Reke.
+'''Crna Reka''', rijeka je u [[Makedonija|Makedoniji]]. Od svog izvora u masivu [[Demir Hisar]]a (turcizam sa značenjem željezni kraj, pošto obiluje [[hematit]]nim nalazištima, pogodnim za proizvodnju [[Željezo|željeza]] u obrtničkoj [[Tehnologija|tehnologiji]], usmjeravalo se otvaranju rudnika [[Skoplje|skopske]] Željezare. Na gornje podatke upućuju toponim tog kraja Železnec i Železnečka Reka, pritoka Crne Reke.
-Prije eksploatacije željeza i [[ugljen]]a, bila je jedna od najbistrijih
-[[voda]] i po lijepom vremenu ne odviše brza, izuzev kod samog izvora. Tok
+Prije eksploatacije željeza i [[ugljen]]a, bila je jedna od najbistrijih [[voda]] i po lijepom vremenu ne odviše brza, izuzev kod samog izvora. Tok kroz Demir Hisar, predstavlja prekrasno slivno područje, gdje kao pritoke prima Bazerničku, Babinsku, Železnečku i druge vrlo ćudljive rijeke, koje nikad tijekom godine nisu potpuno presušile, dok u kišnom razdoblju postaju opasne bujice. Cijelo ovo područje bilo je prirodno poribljeno [[Potočna pastrva|potočnom pastrvom]], [[Mekousta pastrva|mekoustom pastrvom]], velikom endemskom mrenkom, [[Crvenperka|crvenperkom]], [[Jegulja|jeguljom]] i drugim vrstama riba, te potočnim rakovima,koji su bili i ostali najpouzdaniji indikatori čistoće vode.
-kroz Demir Hisar, pretstavlja prekrasno slivno područje, gdje kao pritoke
-prima Bazerničku, Babinsku, Železnečku i druge vrlo ćudljive
-rijeke, koje nikad tijekom godine nisu potpuno presušile, dok u kišnom razdoblju
-postaju opasne bujice. Cijelo ovo područje bilo je prirodno
-poribljeno [[Potočna pastrva|potočnom pastrvom]], [[Mekousta pastrva|mekoustom pastrvom]], velikom
-endemskom mrenkom, [[Crvenperka|crvenperkom]], [[Jegulja|jeguljom]]
-i drugim vrstama riba, te potočnim rakovima,koji su bili i ostali najpouzdaniji
-indikatori čistoće vode.
 Narod tog kraja imao je izuzetan suživot sa prirodom. Drvo za [[Zima|zimu]] sjekli su u obližnjim [[šuma]]ma. Regulirali su [[lov]] putem lovačkih i ribolovnih društava i skupina, pri tom su aktivno suzbijali krivolov i devastaciju.