Razgovor:Dmitar Zvonimir: razlika između inačica

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 87: Redak 87:
Smrt kralja Zvonimira nije legenda! Stjepan II (kojeg su izvukli iz samostana Sv, Stjepana pod borovima) je bolovao od sušice (tuberkuloze). Pitam, da li su njegovi suvremenici njemu rekli pravu istinu? Kako biva u takvim vremenima prava se istina lako mogla skriti. Pitam, da li bi Jelena žena Zvonimirova imala ikakvo pravo da se miješa u Hrvatsku dinastičku borbu poslije smrti Stjepana (1091.)? Ako u darovnici kaže se da je nedavno preminuo, to ne znači da je i prirodnom smrću umro. Pa jedan bolestan i slab čovjek kojem se bliži smrtni čas ne može se oduprijeti onima koji su ga izvukli iz samostana i proglasili ga kraljem. Nigdje ne piše da je Stjepan II okrunjen za kralja! Krune su bile u rukama splitskog nadbiskupa Lovre. Posljednji okrunjeni kralj narodne dinastije je Zvonimir Dmitar, prvo krunjenje poslije njegove nasilne smrti je bilo 1102. godine u Biogradu na Moru kada je za hrvatskog kralja okrunjen Koloman. I ne zaboravite 'Historia Salonitana Maior' Tome arhiđakona koji bilježi da je vidio epitaf kralju Zvonimiru, a to bješe prije 1241. godine, prije provale Tatara. Stjepan Gunjača je našao ostatke pete crkve u Biskupiji. Tamo je 1938. godine podignuta zavjetna crkva Sv. Marije, te je godine i blagoslovljena po mnogim hrvatskim biskupima, a tu je bio i tadašnji nadbiskup zagrebački Alojzije Stepinac. U svojoj knjizi 'Stopama hrvatskih narodnih vladara' Lovre Katić i Frane Bulić uopće ne negiraju nasilnu smrt kralja Zvonimira nego je napose potvrđuju.
Smrt kralja Zvonimira nije legenda! Stjepan II (kojeg su izvukli iz samostana Sv, Stjepana pod borovima) je bolovao od sušice (tuberkuloze). Pitam, da li su njegovi suvremenici njemu rekli pravu istinu? Kako biva u takvim vremenima prava se istina lako mogla skriti. Pitam, da li bi Jelena žena Zvonimirova imala ikakvo pravo da se miješa u Hrvatsku dinastičku borbu poslije smrti Stjepana (1091.)? Ako u darovnici kaže se da je nedavno preminuo, to ne znači da je i prirodnom smrću umro. Pa jedan bolestan i slab čovjek kojem se bliži smrtni čas ne može se oduprijeti onima koji su ga izvukli iz samostana i proglasili ga kraljem. Nigdje ne piše da je Stjepan II okrunjen za kralja! Krune su bile u rukama splitskog nadbiskupa Lovre. Posljednji okrunjeni kralj narodne dinastije je Zvonimir Dmitar, prvo krunjenje poslije njegove nasilne smrti je bilo 1102. godine u Biogradu na Moru kada je za hrvatskog kralja okrunjen Koloman. I ne zaboravite 'Historia Salonitana Maior' Tome arhiđakona koji bilježi da je vidio epitaf kralju Zvonimiru, a to bješe prije 1241. godine, prije provale Tatara. Stjepan Gunjača je našao ostatke pete crkve u Biskupiji. Tamo je 1938. godine podignuta zavjetna crkva Sv. Marije, te je godine i blagoslovljena po mnogim hrvatskim biskupima, a tu je bio i tadašnji nadbiskup zagrebački Alojzije Stepinac. U svojoj knjizi 'Stopama hrvatskih narodnih vladara' Lovre Katić i Frane Bulić uopće ne negiraju nasilnu smrt kralja Zvonimira nego je napose potvrđuju.
(Stopama hrvatskih narodnih vladara, Frane Bulić, Lovre Katić, Zagreb 1928. godina NSK signatura 178.438sv259; inače tu knjigu imam i ja sam baš iz te godine). Također niti Nada Klaić nije decidirano izrekla da se ubojstvo nije dogodilo. Naprotiv ona u nekim svojim djelima i potvrđuje da je Zvonimir ubijen.
(Stopama hrvatskih narodnih vladara, Frane Bulić, Lovre Katić, Zagreb 1928. godina NSK signatura 178.438sv259; inače tu knjigu imam i ja sam baš iz te godine). Također niti Nada Klaić nije decidirano izrekla da se ubojstvo nije dogodilo. Naprotiv ona u nekim svojim djelima i potvrđuje da je Zvonimir ubijen.
Zabrinut sam jer vidim da ovdje vlada površnost i neznanje. Na temu Zvonimirove smrti su mnogi napisali mnoge rasprave. No najuvjerljiviji je Ferdo Šišić koji razlaže sve dijelove testa o vijestima u raznim kronikama te dokazuje da je Zvonimir ubijen, a da je kletva nepostojana jer su ljudi u kasnijim periodima pod vlašću tuđinaca prikačili kletvu vijesti o nasilnoj smrti Zvonimirovoj, te kao takva je posljedica kolektivnog kajanja ljudi zbog učinjenog grijeha, te spoznaje da je učinjeno krivo.
Zabrinut sam jer vidim da ovdje vlada površnost i neznanje. Na temu Zvonimirove smrti su mnogi napisali mnoge rasprave. No najuvjerljiviji je Ferdo Šišić koji razlaže sve dijelove teksta o vijestima u raznim kronikama te dokazuje da je Zvonimir ubijen, a da je kletva nepostojana jer su ljudi u kasnijim periodima pod vlašću tuđinaca prikačili kletvu vijesti o nasilnoj smrti Zvonimirovoj, te kao takva je posljedica kolektivnog kajanja ljudi zbog učinjenog grijeha, te spoznaje da je učinjeno krivo.
DA ZAKLJUČIM KRALJ DMITAR ZVONIMIR JE UBIJEN; ALI NIJE ON IZREKAO KLETVU!
DA ZAKLJUČIM KRALJ DMITAR ZVONIMIR JE UBIJEN; ALI NIJE ON IZREKAO KLETVU!
Nenad I H.Baor
Nenad I H.Baor

Inačica od 21. srpnja 2008. u 08:44

Izraz "sve do" znači da se do Sabora u Cetinu o tome govorilo, a poslije njega ne! Gotovo kao da je na saboru odlučeno da se to više ne spominje. User:Nenad Labus 13:02, 14 July 2005.

Kako je umro kralj Zvonimir

Htio bih napomenuti nešto o smrti kralja Zvonimira. Njegov završetak je naime nepoznat. Umro je oko 1089. prirodnom smrću ili kako poznata legenda kaže, koja je čini mi se djelomično utemeljena na Ljetopisu popa Dukljanina ubijen. Naime Zvonimir je bio saveznik pape, a on je tada ratovao protiv Bizanta, pa je papa pozvao Zvonimira (tako neki tumače zašto je ubijen) da i on pošalje vojsku. Kada je Zvonimir to objavio narodu on ga je u bijesu što mora ratovati za tuđe interese ubio. Zvonimir je tada kako kaže legenda prokleo svoj narod da zato što su ubili svoga kralja 900 godina neće imati svoju državu. Bila to samo legenda ili ne, tih 900 godina kletve isteklo je 1989. neposredno prije demokratskih promjena i proglašenja hrvatske samostalnosti te Domovinskog rata u kojem je Hrvatska tu samostalnost i obranila. Flopy, 21:03, 18. srpnja 2006.

kralja Zvonimira izdao je njegov vlastiti narod zbog čega je on i prokleo Hrvate. nezna se još dali nas je prokleo na 900 godina, jer po nekim izvorima njegova kletva će trajati 1000 godina (on je kletvu izrekao na samrti pa je logičnije da je u tom trenutku uzeo okruglu brojku). znači da kletva istječe 2089. --Bexy 22:03, 30. kolovoza 2006. (CEST)[odgovori]

Zanimljivo. Tu verziju legende nisam čuo. Odakle tebi taj podatak? Flopy, 20:31, 31. kolovoza 2006.

sa ove stranice :[1] --Bexy 21:50, 7. rujna 2006. (CEST)[odgovori]

Katastrofa

Ovaj članak je čista katastrofa. Vrvi netočnostima i neprovjerenim informacijama. Mislim također da Tomi Arhiđakonu u članku nije mjesto nego možda na wikiizvoru. Selim ga ovdje dok se ne vidi što će biti s tim.

Među brojnim grobovima hrvatskih vladara Toma Arhiđakon je u solinskom mauzoleju vidio epitaf sa Zvonimirova groba i zabiljžio ga u "Historia salonitana maior" i oni glase:

  1. TKO ĆE MOĆI SUZDRŽATI NAROD, DA NE UZDIŠE,
  2. KADA BUDE GLEDAO OVAJ GROB, DOISTA VRIJEDAN OPLAKIVANJA?
  3. JER U OVOJ TAMI POČIVA SVIJETLA ZVIJEZDA
  4. UZVIŠENA PODRIJETLA. KAKO LI SE ČUDNO TRNE!
  5. JER NJEZINA SE DIVLJAČKA SMRT MOŽE S PROKLINJANJEM TUMAČITI
  6. CRNIM ZLOČINIMA OPAKOGA NARODA
  7. BIJESNI POPUSTIŠE DO KRAJNOSSTI SRCU
  8. I NAJTEŽIM UMORSTVOM POGUBIŠE KRALJA
  9. KREPKE SNAGE, RUKOM MOĆNOGA,
  10. POBOŽNOGA ZVONIMIRA, BESKRAJNO POŠTENOGA,
  11. KOJI JE BIO NJIHOV ŠTIT PROTIV DUŠMANIMA,
  12. NAVIKAO DA SATIRE NEPRIJATELJSKA VRATA,
  13. OPLAKUJTE, PRVACI, VEĆ JEDNOM GLAVARA ČASTI,
  14. STARCI I MLADIĆI HRVATSKE ZEMLJE,
  15. JER ŠTO BIJAŠE PRVA SVEČANOST KRALJEVSTVA
  16. I UJEDNO ČAST I SLAVA, SADA JE PROPALO.

--Flopy 09:02, 23. listopad 2007. (CEST)

Krunjenje

Ovdi nalazim da je okrunjen za hrvatskog kralja 4. listopada 1075. godine u Solinu, u crkvi Sv. Petra [2], a da Knin tek odabire za prijestolnicu.
Što sad? Kubura 11:51, 18. prosinac 2007. (CET)

Krivo, okrunjen je 8. listopada. To lijepo stoji u izvorima. Vidi Nada Klaić, Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Zagreb 1972. --Flopy 15:48, 18. prosinac 2007. (CET)

Svi bi da mjenjaju,a ne traže izvore!

Molim da ne pričate gluposti. Čin krunjenja je obavljen u crkvi Sv. Petra i Mojsija u Solinu 08. listopada 1076. godine. To je bila nedjelja. A u to vrijeme svi važniji državni događaji su se odvijali subotom i nedjeljom, kada je svatko mogao ostaviti svoje poslove i doći na saborovanje. Ključni je i prijepis prisege Dmitra Zvonimira koji je sačuvan gdje piše MLXXVI.

Zvonimir je ubijen 20. travnja 1089. godine u Kosovu (danas Biskupiji) kod Knina. U to vrijeme Bizantski car Aleksije I. Komnen bi potučen od Pečenega na donjem Dunavu, a Turci Seldžuci osvojiše Jeruzalem. Aleksije I. Komnen zatraži od pape Urbana II. pomoć za oslobađanje Jeruzalema od Turaka. U isto vrijeme zatraži pomoć i od Dmitra Zvonimira. Kralj Zvonimir sazva sabor u Kosovo kod "pet crkava". No pri pomenu na rat u tuđini nezadovoljnici ga ubiše.

Treba da vam napomenem da su se Aleksije I. Komnen i papa Urban II. pomirili. Pa nakon toga slijedi poziv za pomoć Bizantu za oslobađanje Jeruzalema od Turaka Seldžuka.

Što se tiče same smrti Dmitra Zvonimira on je ubijen zbog nezadovoljstva naroda, koji se je bojao da ne potpadne pod Bizant, a i činjenica o saborovanju govori da su vjerojatno među ljudima bili oni koji nisu željeli da idu u rat van Hrvatske. Tu je i sama pozicija Hrvatske, u geografskom smislu, između istoka i zapada. Jer u ranijem periodu je bilo neprestanih trzavica oko naklonosti hrvatskih vladara ili Bizantu ili Franačkoj državi, ili Veneciji. Tako je pradjed Dmitra Zvonimira, Svetoslav Suronja bio prognan 1000. godine iz Hrvatske te prihvatio sužanjstvo u Veneciji. Suronjin sin Stjepan uz pomoć Mađara 1027. godine osniva Slavonski dukat kao samostalnu državu pod patronatom Ugarskog kralja. Inače Dmitar Zvonimir je i potomak Petra II Orseola čija se kći Hicela udala za Stjepana sina Svetoslava Suronje.

Sama kletva kao takva nije izgovorena. Nego je to kao neka krivnja za ubojstvo Božjeg pomazanika. Jer kasniji događaji u kolektivnoj svijesti potomaka Hrvata daju neizbježnu grižnju "u doba dobrog kralja Zvonimira bilo je svega dobrog..." Zamislite da nekog u bijesu sasjeku, da li takva osoba može išta reći. Pa i tako komplicirana kletva ne može izaći iz usta čovjeka na samrti, a pogotovo ne od onoga tko je vjeruje u Boga. Općenito Bog je kaznio Hrvate zbog ubojstva zakonitoga vladara.

Oni koji žele nešto više o tom dijelu povijesti znati, mogu mnogo toga naći u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

Nenad I. H-Baor

Da mogu, ali sve ovo što si napisao je totalno "nepovijesno" bez ijednog relevantnog izvora. Ubojstvo kralja Zvonimira i njegova kletva je legenda koja je nastala tek nekoliko stoljeća kasnije (spominje se u Ljetopisu popa Dukljanina koji baš i nije pouzdan izvor), a pogotovo ne znam odakle ti podatak da je Zvonimir ubijen baš 20. travnja 1089. Točno vrijeme njegove smrti je nepoznato, umro je oko 1089. jer ni godina smrti nije sigurna. --Flopy (razgovor) 08:47, 4. srpanj 2008. (CEST)

Izvori:

Stipe Gunjača, Ferdo Šišić, Miho Barada i još mnogi drugi su se bavili temom smrti Dmitra Zvonimira. Tako oni koji ne vole knjige trebali bi malo da ih prigrle i da pogledaju niz znanstvenih rasprava na temu smrt hrvatskoga Kralja Dmitra Zvonimira. Pa imamo Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu pa izvolite i tražite i malo razmišljajte glavom. Ne mislite da su ljudi bili tako dobri pa nisu ubijali svoje vladare. Nažalost Dmitar Zvonimir je ubijen u subotu 20. travnja 1089. godine. Tko želi može da izračuna koji je dan u tjednu bio 20 travanj 1089. godine. Najlakše je zanijekati neki događaj zbog mirne savjesti. No cijeli niz povijesnih činjenica pokazuje da je tako. Tako na primjer Hrvati su odbili da idu u Svetu zemlju da se bore protiv Turaka Seldžuka, no poslije Turci dođoše i osvojiše veliki dio Hrvatske. Prvi Hrvat koji se borio protiv Turaka je bio ban Ivan Horvat (ubijen 1394. u Pečuhu) pod komandom Vlatka Vukovića poslani srpskom knezu Lazaru na Kosovo polje od Tvrtka I. Gle Kosovo polje, 300 godina poslije ubojstva kralja Zvonimira. Jer mjesto gdje je ubijen kralj Zvonimir je Kosovo polje kod Knina (danas Biskupija), a ubijen je 1089. godine (Kosovo polje - često se kod Slavena različitih skupina mogu naći isti nazivi mjesta, ali ta mjesta tako nazvana nemaju nikakve zemljopisne poveznice osim što imaju ista imena). Tako da su Hrvati od 1389. godine neprekidno punih 300 godina u borbi protiv Turaka za obranu svojeg životnog prostora. Glavna opasnost od Turaka je prestala 1683. godine poslije poraza Turaka pod Bečom kada je u narednim godinama oslobođena čitava Slavonija do 1689. godine. Tek poslije te godine počinje opadanje turske moći i polagano oslobađanje Hrvatskih krajeva.

Već sam rekao da kralj Zvonimir nije mogao izreći kletvu, pogledajte opis ubojstva u knjigama u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Često se događaj nekog zla u narodu potisne u prvom vremenu od počinjenja s razlogom i mišlju da je sve ispravno urađeno. Nakon toga kada dođu nedaće, patnje ili neko drugo zlo, dolazi do stvaranja kolektivne grižnje savjesti u obliku da se tada bolje živilo nego sada i stvara se na osnovu stvarnih događaja predaja o događaju koja se više ne će zaboraviti iz razloga jer je to pouka o događaju i vremenu i o posljedicama. UBUDUĆE ONI KOJI ŽELE DA ISPRAVLJAJU NEKA PROSTUDIRAJU U NACIONALNOJ SVEUČILIŠNOJ KNJIŽNICI SVE O OVOJ TEMI, TADA VIŠE NEĆE TREBATI NIŠTA MIJENJATU!

Nenad I. H-Baor

Daj neki internetski izvor. Ovo je poznata tema i mnogo je jednostavnije prekopati jedna od bezbroj izvora na internetu, nego traziti od nas da idemo u NSK. Osim toga, ne zivimo svi u Zagrebu. Kad bi svaki podatak isli provjeriti u NSK, ova bi wikipedija rasla verlo vrlo sporo. Dakle, daj poveznicu (link). --Ante Perkovic (razgovor) 10:51, 18. srpanj 2008. (CEST)

Od Nenad I. H.-Baor za Ante Perković

Najlakše je Perkoviću blokirati! A imaš knjižnice i u Splitu! Imaš autore, imaš naslove, imaš i godine izdanja. Kada koristiš izvore onda koristi one izvore koje postoje i u knjižnicama a ne neprovjerene podatke s interneta. Za Karbića ću vidjeti poslije podne u sveučilišnoj (to je zbornik radova iz 2000. godine. A onaj drugi je razmatranje koje je skraćeno te nemaš uvid u cijeli tekst Ljetopisa popa Dukljanina. Moram te upozoriti da moraš znati latinski jezik i da dobro znaš psihologiju ljudi. Nemoj misliti da je, ako nešto nađeš na internetu, doista tako. Ne zaboravi da su Franjo Rački, Vjekoslav Klaić, Nada Klaić, Ferdo Šišić, Miho Barada, Stipe Gunjača koristili povijesne dokumente. I nisu imali namjeru nikako iskrivljavati povijest. Za razliku od današnjih ljudi koji žele da prikažu kako je sve bilo dobro, odlično i bez grijeha. Naime i ja sam prije mislio da kralj Dmitar Zvonimir nije ubije nego da je umro prirodnom smrću. No kada sam pročitao gomilu knjiga uvidio sam da je on stvarno ubijen zbog lijenosti onih koji su trebali ići u taj rat za oslobođenje Jeruzalema od Turala Seldžuka. Sedam godina poslije ubojstva kralja Zvonimira, 1096. godine kroz Istru i Dalmaciju prolazila je križarska vojska u pohodu prema Draču i dalje u Jeruzalem. Trebao bi pročitati kako su ti križari opsiali nas Hrvate. Onda će ti biti jasno što se dogodilo 20 travnja 1089. godine u Kosovu (Biskupija) kod Knina. A što se tiče Google-a, treba da se prvo postave stranice s odgovarajućim sadržajem. Trenutno nema ni jedna stranice koja će dokumentirano prezentirati povijest Hrvata prikazujući tekst, originalne izvore, slike lokaliteta... Tako da ne možeš govoriti da si problem riješio u 5-minuta. Jer za 5 minuta ne možeš pročitati ni jedni knjigu s razumijevanjem. Drugo svaka knjiga koja se čita čita se tako što se i o tom sadržaju razmišlja i postavljaju pitanja i traže odgovori. Samo tako se pravilno može doći do istine. Sve što se radi brzo ne valja. Pa i sam narod to zna!!!

Nenad I. H.-Baor

Vec ti je objasnjeno - ako imas svoje izvore, tekst mozes nadopuniti, a ne zamijeniti svojom verzijom. Sto se tice izvora, vec je objasnjeno - internet ima prednost. Procitaj Wikipedija:Literatura i Wikipedija:Vanjske poveznice. --Ante Perkovic (razgovor) 12:15, 18. srpanj 2008. (CEST)

Razni autori

"Smrt kralja Zvonimira vezana je uz legendu o tragičnoj smrti i kletvi. Za razliku od te legende izvori vremenski bliži Zvonimirovoj smrti ne spominju nikakav tragični događaj. Tako kralj Stjepan II. koji je vladao nakon Zvonimira u darovnici splitskim benediktinkama iz 1089. govori o Zvonimiru kao o "nedavno preminulom". O prirodnoj smrti kralja Zvonimira govori i splitski kroničar Toma Arhiđakon u 13. stoljeću. Stoga se pretpostavlja kako je legenda nastala u 14. stoljeću kao rezultat težnje da se objasni vladavina mađarskih vladara u hrvatskim zemljama. Međutim, od 14. stoljeća dalje legenda se prenosila, uz mnogobrojne izmjene i nove verzije te su je mnogi prihvatili kao istinitu. U drugoj polovici 19. stoljeća Franjo Rački vrlo uvjerljivo dokazuje kako je Zvonimir umro naravnom smrću, a priklonili su mu se mnogi tadašnji povjesničari poput Vjekoslava Klaića, Ivana Tkalčića, Matije Mesića, Tadije Smičiklasa, Kerubina Šegvića i drugih. Nasuprot tomu, na početku 20. stoljeća Ferdo Šišić dokazuje kako je smrt poput one u legendi mogla biti logična posljedica suprotstavljanja stranim utjecajima vjerojatno prisutnima na Zvonimirovu dvoru. Priklonili su mu se Viktor Novak, Marko Kostrenčić i Miho Barada, a arheološkim iskopavanjima na Kosovu polju tezu je pokušao potkrijepiti Stjepan Gunjača. Spor među povjesničarima dobio je novi obrat kada je 1936. Nikola Radojčić objavio raspravu kojom je uspio pobiti uvjerljivost vijesti o nasilnoj smrti Zvonimirovoj. Iako je teza o nasilnoj smrti zadržala manji broj pristaša sa S. Gunjačom na čelu, od tada među povjesničarima prevladava stajalište o prirodnoj smrti kralja Zvonimira. Uz takvo su stajalište pristali i zastupali ga u raspravama Bogo Grafenauer, Jaroslav Šidak, Lovre Katić, Ante Jadrijević i Nada Klaić, a slijedili su ih u novije vrijeme mnogi drugi povjesničari..." i tako dalje na stranici amac.com o Kletvi kralja Zvonimira nad hrvatskim narodom. --Roberta F. 01:48, 20. srpanj 2008. (CEST)

ZVONIMIR JE UBIJEN!

Smrt kralja Zvonimira nije legenda! Stjepan II (kojeg su izvukli iz samostana Sv, Stjepana pod borovima) je bolovao od sušice (tuberkuloze). Pitam, da li su njegovi suvremenici njemu rekli pravu istinu? Kako biva u takvim vremenima prava se istina lako mogla skriti. Pitam, da li bi Jelena žena Zvonimirova imala ikakvo pravo da se miješa u Hrvatsku dinastičku borbu poslije smrti Stjepana (1091.)? Ako u darovnici kaže se da je nedavno preminuo, to ne znači da je i prirodnom smrću umro. Pa jedan bolestan i slab čovjek kojem se bliži smrtni čas ne može se oduprijeti onima koji su ga izvukli iz samostana i proglasili ga kraljem. Nigdje ne piše da je Stjepan II okrunjen za kralja! Krune su bile u rukama splitskog nadbiskupa Lovre. Posljednji okrunjeni kralj narodne dinastije je Zvonimir Dmitar, prvo krunjenje poslije njegove nasilne smrti je bilo 1102. godine u Biogradu na Moru kada je za hrvatskog kralja okrunjen Koloman. I ne zaboravite 'Historia Salonitana Maior' Tome arhiđakona koji bilježi da je vidio epitaf kralju Zvonimiru, a to bješe prije 1241. godine, prije provale Tatara. Stjepan Gunjača je našao ostatke pete crkve u Biskupiji. Tamo je 1938. godine podignuta zavjetna crkva Sv. Marije, te je godine i blagoslovljena po mnogim hrvatskim biskupima, a tu je bio i tadašnji nadbiskup zagrebački Alojzije Stepinac. U svojoj knjizi 'Stopama hrvatskih narodnih vladara' Lovre Katić i Frane Bulić uopće ne negiraju nasilnu smrt kralja Zvonimira nego je napose potvrđuju. (Stopama hrvatskih narodnih vladara, Frane Bulić, Lovre Katić, Zagreb 1928. godina NSK signatura 178.438sv259; inače tu knjigu imam i ja sam baš iz te godine). Također niti Nada Klaić nije decidirano izrekla da se ubojstvo nije dogodilo. Naprotiv ona u nekim svojim djelima i potvrđuje da je Zvonimir ubijen. Zabrinut sam jer vidim da ovdje vlada površnost i neznanje. Na temu Zvonimirove smrti su mnogi napisali mnoge rasprave. No najuvjerljiviji je Ferdo Šišić koji razlaže sve dijelove teksta o vijestima u raznim kronikama te dokazuje da je Zvonimir ubijen, a da je kletva nepostojana jer su ljudi u kasnijim periodima pod vlašću tuđinaca prikačili kletvu vijesti o nasilnoj smrti Zvonimirovoj, te kao takva je posljedica kolektivnog kajanja ljudi zbog učinjenog grijeha, te spoznaje da je učinjeno krivo. DA ZAKLJUČIM KRALJ DMITAR ZVONIMIR JE UBIJEN; ALI NIJE ON IZREKAO KLETVU! Nenad I H.Baor