Mila Gojsalić: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{otheruses|[[Mila Gojsalić (opera)]]|operu [[Jakov Gotovac|Jakova Gotovca]]}} |
|||
'''Mila Gojsalić''' ([[Kostanje]], ? - Podgrađe, [[1530]].) - [[hrvatska]] mučenica |
'''Mila Gojsalić''' ([[Kostanje]], ? - Podgrađe, [[1530]].) - [[hrvatska]] mučenica |
||
| Redak 4: | Redak 5: | ||
Njezin lik isklesao je [[Ivan Meštrović]] na [[ušće|ušću]] rijeke [[Cetina|Cetine]] kraj [[Omiš]]a. [[Jakov Gotovac]] je skladao operu „Mila Gojsalić” [[1951]]. godine. O njoj je pisao [[August Šenoa]]. |
Njezin lik isklesao je [[Ivan Meštrović]] na [[ušće|ušću]] rijeke [[Cetina|Cetine]] kraj [[Omiš]]a. [[Jakov Gotovac]] je skladao operu „Mila Gojsalić” [[1951]]. godine. O njoj je pisao [[August Šenoa]]. |
||
| ⚫ | U njezinom rodnom mjestu Kostanju, održava se [[ljeto|ljetna]] [[kultura|kulturna]] priredba pod nazivom Dani Mile Gojsalić. Na susretu klapa dodjeljuje se kip nazvan po njoj za promidžbu [[Dalmacija|dalmatinske]] baštine. I danas u tom selu žive Gojsalići. Uređena je kuća Mile Gojsalić, u kojoj su pohranjeni zapisi i dokumenti iz [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. |
||
| ⚫ | U njezinom rodnom mjestu Kostanju, održava se [[ljeto|ljetna]] [[kultura|kulturna]] priredba pod nazivom [[Dani Mile Gojsalić]]. Na susretu klapa dodjeljuje se kip nazvan po njoj za promidžbu [[Dalmacija|dalmatinske]] baštine. I danas u tom selu žive Gojsalići. Uređena je kuća Mile Gojsalić, u kojoj su pohranjeni zapisi i dokumenti iz [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. |
||
| ⚫ | |||
{{kat?}}<!-- --> |
|||
{{DEFAULTSORT:Gojsalić, Mila}} |
|||
| ⚫ | |||
[[Kategorija:Povijest Hrvatske]] |
|||
Inačica od 30. srpnja 2008. u 14:09
Ovo je glavno značenje pojma Mila Gojsalić. Za operu Jakova Gotovca pogledajte Mila Gojsalić (opera).Mila Gojsalić (Kostanje, ? - Podgrađe, 1530.) - hrvatska mučenica
Podrijetlom je iz sela Kostanja u Dalmatinskoj zagori. Živjela je u vremenu borbi između Poljičke republike i Turaka. Godine 1530., turski Ahmed-paša okupio je vojsku od 10 000 vojnika s ciljem osvajanja Poljice. Utaborio se u Podgracu u Gatima. Poljička djevojka Mila Gojsalić na silu je izgubila tjelesnu nevinost u šatoru Ahmed-paše. U zoru je ušla u skladište baruta u turskom taboru i zapalila ga. Poginula je zajedno s Ahmed-pašom i brojnim turskim časnicima i vojnicima. Taj događaj je iznenadio i prestrašio preostalu tursku vojsku pa su Poljičani napali Turke i porazili ih.
Njezin lik isklesao je Ivan Meštrović na ušću rijeke Cetine kraj Omiša. Jakov Gotovac je skladao operu „Mila Gojsalić” 1951. godine. O njoj je pisao August Šenoa.
U njezinom rodnom mjestu Kostanju, održava se ljetna kulturna priredba pod nazivom Dani Mile Gojsalić. Na susretu klapa dodjeljuje se kip nazvan po njoj za promidžbu dalmatinske baštine. I danas u tom selu žive Gojsalići. Uređena je kuća Mile Gojsalić, u kojoj su pohranjeni zapisi i dokumenti iz 16. stoljeća.