Olimpski bogovi: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Slika:OdysseyZeus.png|thumb| |
[[Slika:OdysseyZeus.png|thumb|230 px|John Flaxman:Zeus na prijestolju, a pokraj njega Atena i Hermes]] |
||
'''Olimpski bogovi''' (ili '''Olimpljani''') su 12 glavnih starogrčkih [[Grčka mitologija|božanstava]]. Oni su stanovnici [[planina |planine]] [[Olimp]]. |
'''Olimpski bogovi''' (ili '''Olimpljani''') su 12 glavnih [[Grčka|starogrčkih]] [[Grčka mitologija|božanstava]]. Oni su stanovnici [[planina |planine]] [[Olimp]]. |
||
== Karakteristike == |
== Karakteristike == |
||
Olimpljani prema grčkoj mitologiji, žive u lijepim palačama na najvišoj grčkoj planini, Olimpu. |
Olimpljani prema grčkoj mitologiji, žive u lijepim palačama na najvišoj grčkoj planini, Olimpu. [[Bog]]ova ima 12 : [[Zeus]] i [[Hera]], [[Ares]] i [[Afrodita]], [[Posejdon]] i [[Demetra]], [[Apolon]] i [[Artemida]], [[Hermes]] i [[Atena (mitologija) |Atena]], [[Hefest]] i [[Hestija]]. Bogovi su stvarali svoje zakone, jeli ambroziju, pili nektar, a Apolon im je svirao, dok su [[Muze]] plesale. Zeus, Hera, Posejdon i Demetra, te Hestija, su braća i sestre, djeca [[Titan (mitologija)|Titan]]a. Ostali Olimpljani su Zeusova djeca - Ares i Hefest zakonita, Atenu je Zeus rodio sam, a ostala su vanbračna. Svi su bogovi lijepi, osim ružnog i hromog Hefesta, najljepši je bog Apolon, a božica Afrodita. Bogovi imaju moć preobraziti se u što god žele te ponekad silaze na [[Zemlja |Zemlju]]. Žive na najvišim vrhovima Olimpa, a u Zeusovu čast, jedan od olimpskih vrhova nazvan je "Zeusovo prijestolje". Ponekad se Olimpljanima uključuje još jedan bog, primjerice [[Had (bog) |Had]], [[Dioniz]], [[Heba]] itd. |
||
== Olimpljani == |
== Olimpljani == |
||
==== Zeus i Hera==== |
==== Zeus i Hera==== |
||
⚫ | [[Zeus]] je vrhovni gospodar ljudi i bogova, glavni olimpski bog. Njegova je žena [[Hera]]. Ona je božica [[brak]]a i rođenja, veoma ljubomorna na Zeusove ljubavnice. Također, kraljica je [[nebo|neba]], a Zeus je gospodar neba, [[more|mora]], [[Had (podzemni svijet)|podzemlja]] i Zemlje, iako je vlast podijelio drugim bogovima. |
||
⚫ | |||
==== Ares i Afrodita==== |
==== Ares i Afrodita==== |
||
⚫ | [[Ares]] je bog [[rat]]a, sin Zeusa i Here. On mrzi Atenu i svoje roditelje, ali zato je bio redoviti Afroditin ljubavnik. S njom je imao nekoliko djece; neka su naslijedila dobre Afroditine osobine, a neka zle Aresove. [[Afrodita]] je nastala iz kastriranih spolnih organa primordijalnog Neba - [[Uran (mitologija)|Uran]]a. Ona je najljepša božica, uz Apolona. |
||
⚫ | [[Ares]] je bog |
||
==== Posejdon i Demetra==== |
==== Posejdon i Demetra==== |
||
⚫ | [[Posejdon]] je bog mora, [[konji|konj]]a, [[bik]]ova i [[potres]]a. On je veoma moćan, zaštitnik ribara. Ima čarobni trozupac, a uz olimpsku palaču posjeduje i morsku. [[Demetra]] je božica Zemlje i [[poljoprivreda|poljoprivrede]], plodnosti, ljude je poučila kulturi. Ona je zaslužna za smjenu godišnjih doba. [[Personifikacija]] je biljne sile koja obnavlja ratareve usjeve. |
||
⚫ | [[Posejdon]] je bog mora, |
||
==== Apolon i Artemida==== |
==== Apolon i Artemida==== |
||
Ta dva božanstva osvjetljavaju svemir. To su blizanci, djeca Zeusa i [[Leta|Lete]], a rođeni su na |
Ta dva božanstva osvjetljavaju [[svemir]]. To su blizanci, djeca Zeusa i [[Leta|Lete]], a rođeni su na [[otok]]u [[Del]]osu. [[Apolon]] je personifikacija [[Sunce|Sunca]], a povezan je s [[Helije]]m, a [[Artemida]] je božica [[Mjesec]]a, povezana sa [[Selena|Selenom]]. |
||
Redak 29: | Redak 22: | ||
==== Hefest i Hestija==== |
==== Hefest i Hestija==== |
||
[[Hefest]] je bog vatre i kovača. Vrlo je ružan, pa ga je majka Hera bacila čim se rodio, na Zemlju, a pao je na otok Lemnos. Prisilno mu je za ženu dana Afrodita, ali ona ga je varala. Hefest je bio i hrom. [[Hestija]] je bila isprva božica vatre i ognjišta, ali je svetu vatru dala Hefestu, a njezino je mjesto zauzeo [[Dioniz]], bog vina. |
[[Hefest]] je bog [[vatra|vatre]] i kovača. Vrlo je ružan, pa ga je majka Hera bacila čim se rodio, na Zemlju, a pao je na otok [[Lemnos]]. Prisilno mu je za ženu dana Afrodita, ali ona ga je varala. Hefest je bio i hrom. [[Hestija]] je bila isprva božica vatre i ognjišta, ali je svetu vatru dala Hefestu, a njezino je mjesto zauzeo [[Dioniz]], bog [[vino|vina]]. |
||
== Galerija == |
== Galerija == |
Inačica od 1. kolovoza 2008. u 20:28
Olimpski bogovi (ili Olimpljani) su 12 glavnih starogrčkih božanstava. Oni su stanovnici planine Olimp.
Karakteristike
Olimpljani prema grčkoj mitologiji, žive u lijepim palačama na najvišoj grčkoj planini, Olimpu. Bogova ima 12 : Zeus i Hera, Ares i Afrodita, Posejdon i Demetra, Apolon i Artemida, Hermes i Atena, Hefest i Hestija. Bogovi su stvarali svoje zakone, jeli ambroziju, pili nektar, a Apolon im je svirao, dok su Muze plesale. Zeus, Hera, Posejdon i Demetra, te Hestija, su braća i sestre, djeca Titana. Ostali Olimpljani su Zeusova djeca - Ares i Hefest zakonita, Atenu je Zeus rodio sam, a ostala su vanbračna. Svi su bogovi lijepi, osim ružnog i hromog Hefesta, najljepši je bog Apolon, a božica Afrodita. Bogovi imaju moć preobraziti se u što god žele te ponekad silaze na Zemlju. Žive na najvišim vrhovima Olimpa, a u Zeusovu čast, jedan od olimpskih vrhova nazvan je "Zeusovo prijestolje". Ponekad se Olimpljanima uključuje još jedan bog, primjerice Had, Dioniz, Heba itd.
Olimpljani
Zeus i Hera
Zeus je vrhovni gospodar ljudi i bogova, glavni olimpski bog. Njegova je žena Hera. Ona je božica braka i rođenja, veoma ljubomorna na Zeusove ljubavnice. Također, kraljica je neba, a Zeus je gospodar neba, mora, podzemlja i Zemlje, iako je vlast podijelio drugim bogovima.
Ares i Afrodita
Ares je bog rata, sin Zeusa i Here. On mrzi Atenu i svoje roditelje, ali zato je bio redoviti Afroditin ljubavnik. S njom je imao nekoliko djece; neka su naslijedila dobre Afroditine osobine, a neka zle Aresove. Afrodita je nastala iz kastriranih spolnih organa primordijalnog Neba - Urana. Ona je najljepša božica, uz Apolona.
Posejdon i Demetra
Posejdon je bog mora, konja, bikova i potresa. On je veoma moćan, zaštitnik ribara. Ima čarobni trozupac, a uz olimpsku palaču posjeduje i morsku. Demetra je božica Zemlje i poljoprivrede, plodnosti, ljude je poučila kulturi. Ona je zaslužna za smjenu godišnjih doba. Personifikacija je biljne sile koja obnavlja ratareve usjeve.
Apolon i Artemida
Ta dva božanstva osvjetljavaju svemir. To su blizanci, djeca Zeusa i Lete, a rođeni su na otoku Delosu. Apolon je personifikacija Sunca, a povezan je s Helijem, a Artemida je božica Mjeseca, povezana sa Selenom.
Hermes i Atena
Hermes je sin Zeusa i Maje. On je glasnik bogova, veoma brz, jedan od Afroditinih ljubavnika. Atena je vrlo štovana. Božica je rata i mudrosti. Moćnija je i od Aresa. Hefest ju je pokušao silovati, ali nije uspio. Atena je rođena iz glave Zeusa, a pomogao je Hefest.
Hefest i Hestija
Hefest je bog vatre i kovača. Vrlo je ružan, pa ga je majka Hera bacila čim se rodio, na Zemlju, a pao je na otok Lemnos. Prisilno mu je za ženu dana Afrodita, ali ona ga je varala. Hefest je bio i hrom. Hestija je bila isprva božica vatre i ognjišta, ali je svetu vatru dala Hefestu, a njezino je mjesto zauzeo Dioniz, bog vina.
Galerija
-
Zeus
-
Hera
-
Posejdon
-
Demetra
-
Ares
-
Hermes
-
Hefest
-
Afrodita
-
Atena
-
Apolon
-
Artemida
-
Hestija