Zemnoalkalijski metali: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
TXiKiBoT (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: jv:Alkali tanah
JAnDbot (razgovor | doprinosi)
Redak 77: Redak 77:
[[sl:Alkalijska zemeljska kovina]]
[[sl:Alkalijska zemeljska kovina]]
[[sr:Земно-алкални метали]]
[[sr:Земно-алкални метали]]
[[sv:Alkalisk jordmetall]]
[[sv:Alkalisk jordartsmetall]]
[[sw:Metali za udongo alikalini]]
[[sw:Metali za udongo alikalini]]
[[ta:காரக்கனிம மாழைகள்]]
[[ta:காரக்கனிம மாழைகள்]]

Inačica od 4. kolovoza 2008. u 10:08

Redni broj Kemijski element Kemijski simbol
4 Berilij Be
12 Magnezij Mg
20 Kalcij Ca
38 Stroncij Sr
56 Barij Ba
88 Radij Ra

Zemnoalkalijski metali su elementi druge skupine periodnog sustava elemenata: berilij (Be), magnezij (Mg), kalcij (Ca), stroncij (Sr), barij (Ba) i radij (Ra) (koji se ponekad izostavlja zbog svoje radioaktivnosti).

Svojstva

Zemnoalkalijski metali u zadnjoj ljusci svog elektronskog omotača imaju po dva elektrona. Zato se njihova energija ionizacije dijeli na prvu i drugu – prva energija ionizacije je energija potrebna da bi im se oduzeo jedan elektron, a druga je energija potrebna da bi se oduzeo i drugi elektron. Druga energija ionizacije je obično dva do tri puta veća od prve. Njihova je ukupna energija ionizacije mala, ali ipak veća od energije ionizacije alkalijskih metala. Prema tome, manje su kemijski aktivni od alkalijskih pa se ne moraju čuvati u posebnim uvjetima. Kao i kod alkalijskih metala, kemijska im aktivnost raste s porastom atomskog broja, pa berilij uopće ne reagira s vodom, reakcija magnezija treba poticaj u vidu topline, dok ostali reagiraju i s hladnom vodom pri čemu nastaju lužine. U prirodi su samo u obliku spojeva, od kojih su najznačajniji vapnenac, magnezit, dolomit, sadra ili gips te barit, koji ulaze u sastav Zemljine kore.

Zbog dvaju elektrona u zadnjoj ljusci, metalna veza je jača nego u alkalijskih metala pa zemnoalkalijski imaju veće talište i tvrdoću. Njihova gustoća, vrelište i talište rastu s porastom atomskog broja. Svi oni imaju negativne redukcijske elektrodne potencijale pa se elektrolizom vodenih otopina njihovih soli na katodi reducira voda. Zato se zemnoalkalijski metali dobivaju elektrolizom talina njihovih soli (najčešće klorida). Kristalne se rešetke razlikuju: berilij i magnezij imaju heksagonsku, kalcij i stroncij gustu kubičnu, a barij i radij volumno centriranu kocku.