Izopačena umjetnost: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Sombrero (razgovor | doprinosi)
Pravopisne ispravke
Redak 2: Redak 2:


== Povijest ==
== Povijest ==
[[1933]]. su [[Nacizam|nacisti]] proglasili rat [[Moderna umjetnost|modernoj umjetnosti]] i zaplijenili preko 15.000 ''nenjemačkih'' umjetničkih djela iz [[Njemačka|njemačkih]] [[Muzej|muzeja]] i privatnih zbirka. Ta su djela za [[Nacizam|naciste]] bila ''izopačena'' i ''boljševistička''. [[1937]]. je u [[München|Münchenu]] održana najsramotnija izložba svih vremena {{fact}}, Entartete Kunst (Izopačena umjetnost). Nakon što su [[Nacizam|nacisti]] velik dio zaplijenjenih djela prodali u inozemstvu, uslijedilo je uništavanje preostalih djela [[1939]].
Rat [[Moderna umjetnost|modernoj umjetnosti]] [[Nacizam|nacisti]] su proglasili [[1933]]. godine i zaplijenili preko 15.000 ''nenjemačkih'' umjetničkih djela iz [[Njemačka|njemačkih]] [[Muzej|muzeja]] i privatnih zbirka. Ta su djela za [[Nacizam|naciste]] bila ''izopačena'' i ''boljševistička''. Godine [[1937]]. je u [[München|Münchenu]] održana najsramotnija izložba svih vremena {{fact}}, Entartete Kunst (Izopačena umjetnost). Nakon što su [[Nacizam|nacisti]] velik dio zaplijenjenih djela prodali u inozemstvu, uslijedilo je uništavanje preostalih djela [[1939]]. godine.


== Izložba ''Entartete Kunst'' ==
== Izložba ''Entartete Kunst'' ==

Inačica od 9. kolovoza 2008. u 20:53

Izopačena umjetnost je termin koji su nacisti koristili za modernu umjetnost.

Povijest

Rat modernoj umjetnosti nacisti su proglasili 1933. godine i zaplijenili preko 15.000 nenjemačkih umjetničkih djela iz njemačkih muzeja i privatnih zbirka. Ta su djela za naciste bila izopačena i boljševistička. Godine 1937. je u Münchenu održana najsramotnija izložba svih vremena [nedostaje izvor], Entartete Kunst (Izopačena umjetnost). Nakon što su nacisti velik dio zaplijenjenih djela prodali u inozemstvu, uslijedilo je uništavanje preostalih djela 1939. godine.

Izložba Entartete Kunst

Izložba je održana 1937. u Münchenu. Izlagano je oko 650 zaplijenjenih djela. Umjetnici čija su djela izlagali bili su: Ernst Ludwig Kirchner, Emil Nolde, George Grosz, Edvard Munch, Ernst Barlach, Ludwig Meidner, Franz Marc, Vasilij Kandinski, Paul Klee, Marc Chagall, Otto Dix, Aleksej von Jawlensky, Carl Schmidt- Rottluff itd. Izložba je prelazila i u druge njemačke gradove. Bila je vrlo uspješna (više od 4 000 000 ljudi je posjetilo izložbu). Osim zaplijenjenih djela bila su tamo i slike shizofreničara iz ludnice i fotografije fizički poremečenih ljudi. Velik dio izložaka je bio uništen pa se ne može u potpunosti rekonstruirati izložba.