Malajski prolaz: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: sk:Malakkský prieliv
Pravopisne ispravke
Redak 1: Redak 1:
[[Slika:StraitOfMalacca.jpg|thumb|250px|Malajski prolaz]]
[[Slika:StraitOfMalacca.jpg|thumb|250px|Malajski prolaz]]
'''Malajski prolaz''' je [[tjesnac]] u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]] koji spaja [[Andamansko more]] s [[Južno kinesko more|Južnokineskim]] i [[Javansko more|Javanskim morem]]. Dug je oko 800 [[km]] a širok uglavnom između 50 i 300 km, ali na najužem mjestu širina mu je samo oko 2,8 km.
'''Malajski prolaz''' je [[tjesnac]] u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]] koji spaja [[Andamansko more]] s [[Južno kinesko more|Južnokineskim]] i [[Javansko more|Javanskim morem]]. Dug je oko 800 [[km]] i širok između 50 i 300 km, ali na najužem mjestu širina mu je samo oko 2,8 km.


Najvažnija luka je [[Malakka]] u [[Malezija|Maleziji]]. Ovaj moreuz ima ogromno značenje za svjetsku trgovinu, to je morski put s najgušćim prometom na svijetu. Između 20 i 25% cjelokupne svjetske pomorske trgovine prolazi tim moreuzom. Dnevno kroz Malajski prolaz prođe oko 2.000 [[brod]]ova.
Najvažnija luka je [[Malakka]] u [[Malezija|Maleziji]]. Ovaj moreuz ima ogromno značenje za svjetsku trgovinu, to je morski put s najgušćim prometom na svijetu. Između 20 i 25% cjelokupne svjetske pomorske trgovine prolazi tim moreuzom. Dnevno kroz Malajski prolaz prođe oko 2.000 [[brod]]ova.


To je najugroženiji morski put, jer tu još i danas snažno djeluju suvremeni [[pirat]]i. Tako je, na primjer, [[9. siječnja]] otet [[tanker]] "Cherry 201". Nakon dugih pregovora o visini otkupnine, pirati su ubili četiri monara.
To je najugroženiji morski put, jer tu još i danas snažno djeluju suvremeni [[pirat]]i. Tako je, na primjer, [[9. siječnja]] otet [[tanker]] "Cherry 201". Nakon dugih pregovora o visini otkupnine, pirati su ubili četiri mornara.


Već duže vrijeme se povremeno pojavljuju planovi o uspostavljanju direktne pomorske veze između [[Andamansko more|Andamanskog mora]] i [[Tajlandski zaljev|Tajlandskog zaljeva]] gradnjom plovnog kanala preko [[Malajski poluotok|Malajskog poluotoka]] na jugu [[Tajland]]a. Takva pomorska veza bitno bi smanjila korištenje Malajskog prolaza (ali i [[singapur]]ske [[luka|luke]]). Stručnjaci procjenjuju troškove gradnje takvog kanala na iznos do najviše 28 milijardi američkih dolara. <ref> Wolfgang Hirn: Herausforderung China. Bundeszentrale für politische Bildung, Bonn, 2006, S. 198.</ref>
Već duže vrijeme se povremeno pojavljuju planovi o uspostavljanju direktne pomorske veze između [[Andamansko more|Andamanskog mora]] i [[Tajlandski zaljev|Tajlandskog zaljeva]] gradnjom plovnog kanala preko [[Malajski poluotok|Malajskog poluotoka]] na jugu [[Tajland]]a. Takva pomorska veza bitno bi smanjila korištenje Malajskog prolaza (ali i [[singapur]]ske [[luka|luke]]). Stručnjaci procjenjuju troškove gradnje takvog kanala na iznos do najviše 28 milijardi američkih dolara. <ref> Wolfgang Hirn: Herausforderung China. Bundeszentrale für politische Bildung, Bonn, 2006, S. 198.</ref>

Inačica od 11. kolovoza 2008. u 21:04

Datoteka:StraitOfMalacca.jpg
Malajski prolaz

Malajski prolaz je tjesnac u Jugoistočnoj Aziji koji spaja Andamansko more s Južnokineskim i Javanskim morem. Dug je oko 800 km i širok između 50 i 300 km, ali na najužem mjestu širina mu je samo oko 2,8 km.

Najvažnija luka je Malakka u Maleziji. Ovaj moreuz ima ogromno značenje za svjetsku trgovinu, to je morski put s najgušćim prometom na svijetu. Između 20 i 25% cjelokupne svjetske pomorske trgovine prolazi tim moreuzom. Dnevno kroz Malajski prolaz prođe oko 2.000 brodova.

To je najugroženiji morski put, jer tu još i danas snažno djeluju suvremeni pirati. Tako je, na primjer, 9. siječnja otet tanker "Cherry 201". Nakon dugih pregovora o visini otkupnine, pirati su ubili četiri mornara.

Već duže vrijeme se povremeno pojavljuju planovi o uspostavljanju direktne pomorske veze između Andamanskog mora i Tajlandskog zaljeva gradnjom plovnog kanala preko Malajskog poluotoka na jugu Tajlanda. Takva pomorska veza bitno bi smanjila korištenje Malajskog prolaza (ali i singapurske luke). Stručnjaci procjenjuju troškove gradnje takvog kanala na iznos do najviše 28 milijardi američkih dolara. [1]

Očekuje se određeno rasterećenje ovog pomorskog puta nakon dovršetka gradnje naftovoda i plinovoda koji Kina gradi uz put svile. [2]

Izvori

  1. Wolfgang Hirn: Herausforderung China. Bundeszentrale für politische Bildung, Bonn, 2006, S. 198.
  2. China.org.cn: China baut entlang der Seidenstraße Öl- und Gaspipeline, 21. September 2005